Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici, održanoj 11. srpnja 2025. godine, Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Rasprava je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena objedinjeno s: raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani te s raspravom o Prijedlogu strategije obrane Republike Hrvatske.
Uvodno obrazloženje podnio je državni tajnik. Prijedlogom dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske utvrđuje se dugoročna projekcija razvoja potrebnih vojnih sposobnosti i definiraju resursi za njihovu realizaciju. Plan obuhvaća razdoblje od 2025. do 2036. godine i njegove dugoročne projekcije stavljaju naglasak na ključne nacionalne sposobnosti odvraćanja i obrane, kojima se ujedno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji te razvoj Oružanih snaga uvođenjem novih tehnologija. Vizija razvoja upravljanja potencijalima predviđa nastavak izgradnje modernog i učinkovitog upravljanja karijerama osoblja, koji će osigurati uravnoteženi kvalitativni rast kroz zajedništvo, prilagodljivo radno okružje, prožeto vrijednostima proizašlim iz Domovinskog rata. Nastavit će se poticati radno i životno okružje koje jača osjećaj pripadnosti te omogućuje profesionalni razvoj svakog pojedinca. Nakon donošenja Dugoročnog plana Vlada ima obvezu pripremiti provedbene akte u roku od 90 dana. Ministarstvo obrane primjenjuje načelo zaštite pripadnika Oružanih snaga od bilo kojeg oblika diskriminacije te će i dalje nastaviti promicati standarde rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti na svim dužnostima i razinama odgovornosti. Dosljedno će se nastaviti implementacija mjera Nacionalnog akcijskog plana za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 O ženama, miru i sigurnosti te srodnih rezolucija i akcijskih planova.
U raspravi koja je uslijedila predsjednica Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara podržala je izmjene zakona i istaknula da ne smatra da bi njime žene bile diskriminirane. Naime, zakon ženama daje mogućnost dragovoljnog pristupanja temeljnoj vojnoj obuci sa svim obvezama i pravima, a žene imaju mogućnost služenja domovini i kroz civilnu zaštitu, zdravstvo i druge sustave. Podsjetila je da su žene na taj način sudjelovale i u Domovinskom ratu te je izrekla stav da žene ne bi trebale obavezno služiti vojni rok.
Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je izvrsnu dugogodišnju suradnju Ureda pravobraniteljice s Ministarstvom obrane kroz edukacije, rješavanje individualnih slučajeva te europske projekte. Također, izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo obrane uvažilo većinu primjedbi koje je pravobraniteljica iznijela na Nacrt izmjena zakona o obrani. Međutim, smatra da bi se kod uvođenja prednosti pri zapošljavanju za osobe koje prođu temeljno vojno osposobljavanje radilo o neizravnoj diskriminaciji.
U raspravi su članice Odbora iznijele stav da žene ne bi trebale obavezno služiti vojni rok, što se niti prema hrvatskom niti prema europskom pravu ne smatra povredom ravnopravnosti spolova. Naime, presuda Europskog suda u slučaju Dory protiv Savezne Republike Njemačke utvrdila je neprimjenjivost prava Zajednice na obveznu vojnu službu, odnosno utvrđeno je da obvezni vojni rok ograničen isključivo na muškarce ne predstavlja diskriminaciju. Međutim, članice Odbora izrekle su stav da bi davanje prednosti prilikom zapošljavanja osobama koje su bile na temeljnoj vojnoj obuci, doveo u nepovoljniji položaj žene koje ne pristupe dobrovoljno temeljnoj vojnoj obuci. U tome slučaju radilo bi se o neizravnoj diskriminaciji kao što je utvrđeno u presudi Europskog suda u slučaju Schnorbus protiv države Hessen. Na neizravnu diskriminaciju mogli bi se pritužiti i oni muškarci koji nisu bili na temeljnoj vojnoj obuci – primjerice zbog prigovora savjesti. Iznesena je primjedba što se u Prijedlogu dugoročnog plana žene spominju samo u jednom jedinom odlomku, dok se u Prijedlogu strategije žene uopće ne spominju. Zatim je članica Odbora iznijela finski primjer odlične organizacije civilne zaštite. Također je dana sugestija da bi se u zakonu trebao koristi rodno osjetljiv jezik, primjerice: vojne obveznice umjesto žene vojni obveznici.
Državni tajnik je u odgovoru na pitanja iz rasprave istaknuo da smatra opravdanim davanje prednosti osobama koje nakon temeljne vojne obuke ostaju u pričuvi i sebe u svakom trenutku daju na raspolaganje u obrani domovine. Nadalje, istaknuo je da je cilj Ministarstva da što više osoba prođe temeljno vojno osposobljavanje. Zaključno je naglasio da će Ministarstvo do drugog čitanja zakona razmotriti izrečene primjedbe i pokušati ih što je moguće više uvažiti.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANI“ glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru usvajanje:
Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.