Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici, održanoj 11. srpnja 2025. godine, u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, P.Z. br. 174, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Rasprava je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena objedinjeno s: raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s raspravom o Prijedlogu dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036. te s raspravom o Prijedlogu strategije obrane Republike Hrvatske.
Uvodno je Prijedlog zakona predstavio džavni tajnik koji je naveo da se, unatoč tome što je razmatrana potreba šireg obuhvata izmjena zakona pa i priprema novog zakona o obrani, nakon analiza i koordinacija, Ministarstvo odlučilo za ciljane izmjene koje se prvenstveno odnose na uvođenje temeljne vojne obuke, odnosno kolokvijalno rečeno povratak obaveznog vojnog roka. Ministarstvo obrane ulaže napore u sprječavanje diskriminacije, a u odnosu na članice NATO-a i članice Europske unije Republika Hrvatska je iznad prosjeka prema udjelu žena u sustavu vojske te je cilj da se taj trend nastavi. Podsjetio je da je obavezno služenje vojnog roka ukinuto, odnosno stavljeno u mirovanje, od 1. siječnja 2008. godine zbog naglog trenda pada broja upućenih na redovno služenje vojnog roka. Međutim, zbog izmijenjenih globalnih geopolitičkih i sigurnosnih okolnosti, sve češćih klimatskih promjena, elementarnih nepogoda i sličnih izazova, namjera je obučiti ročnike osnovnim vojnim vještinama i vještinama snalaženja u kriznim situacijama. Predmet izmjena zakona je uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja u trajanju od dva mjeseca, odnosno 60 dana. Naime, sada postoji dragovoljno vojno osposobljavanje u istom trajanju od dva mjeseca te se praktički radi o vrlo sličnoj obuci. Na temeljnom vojnom osposobljavanju stjecala bi se temeljna znanja, nakon čega bi se zainteresirani mogli odlučiti ući u djelatni sastav vojske te se, uz specijalizirane obuke ovisno o rodu vojske, profesionalno razvijati. Dio ročnika koji završe temeljno vojno osposobljavanje, a ne nastave vojnu karijeru i školovanje u vojsci, bili bi razvrstani u pričuvu te bi prolazili modularnu obuku kroz period pričuve, odnosno bili bi pozivani na obučne aktivnosti kako bi se dalje uvježbavali, također prema rodu vojske u koji bi bili razvrstani. Za vrijeme javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona, zaprimljen je velik broj primjedbi i upita zbog čega žene nisu redovni vojni obveznici. Nakon temeljite analize, zaključeno je da vojni obveznici trebaju biti muškarci dok se ženama omogućuje da mogu, pod istim uvjetima, sa svim istim pravima i obvezama, dragovoljno pristupiti temeljnom vojnom osposobljavanju. Navedeno ne smatra diskriminacijom nego mogućnošću izbora. Naime, zbog instituta priziva savjesti i muškarci mogu umjesto prolaska temeljnog vojnog osposobljavanja biti razvrstani na neku drugu vrstu osposobljavanja za civilne potrebe jer cilj zakona nije samo pojačavanje obrambenog vojnog sustava ljudskim kadrom nego i pojačavanje ukupnog programa nacionalne sigurnosti uključujući i civilnu zaštitu. Novina u zakonu je mogućnost ulaska u vojsku kao djelatnih vojnih osoba i onim osobama koje nisu završile srednju školu kojima bi Ministarstvo obrane omogućilo završavanje srednje škole i stjecanje zvanja te rješavanje egzistencije.
U raspravi koja je uslijedila predsjednica Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara podržala je izmjene zakona i istaknula da ne smatra da bi njime žene bile diskriminirane. Naime, zakon ženama daje mogućnost dragovoljnog pristupanja temeljnoj vojnoj obuci sa svim obvezama i pravima, a žene imaju mogućnost služenja domovini i kroz civilnu zaštitu, zdravstvo i druge sustave. Podsjetila je da su žene na taj način sudjelovale i u Domovinskom ratu te je izrekla stav da žene ne bi trebale obavezno služiti vojni rok.
Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je izvrsnu dugogodišnju suradnju Ureda pravobraniteljice s Ministarstvom obrane kroz edukacije, rješavanje individualnih slučajeva te europske projekte. Također, izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo obrane uvažilo većinu primjedbi koje je pravobraniteljica iznijela na Nacrt izmjena zakona o obrani. Međutim, smatra da bi se kod uvođenja prednosti pri zapošljavanju za osobe koje prođu temeljno vojno osposobljavanje radilo o neizravnoj diskriminaciji.
U raspravi su članice Odbora iznijele stav da žene ne bi trebale obavezno služiti vojni rok, što se niti prema hrvatskom niti prema europskom pravu ne smatra povredom ravnopravnosti spolova. Naime, presuda Europskog suda u slučaju Dory protiv Savezne Republike Njemačke utvrdila je neprimjenjivost prava Zajednice na obveznu vojnu službu, odnosno utvrđeno je da obvezni vojni rok ograničen isključivo na muškarce ne predstavlja diskriminaciju. Međutim, članice Odbora izrekle su stav da bi davanje prednosti prilikom zapošljavanja osobama koje su bile na temeljnoj vojnoj obuci, doveo u nepovoljniji položaj žene koje ne pristupe dobrovoljno temeljnoj vojnoj obuci. U tome slučaju radilo bi se o neizravnoj diskriminaciji kao što je utvrđeno u presudi Europskog suda u slučaju Schnorbus protiv države Hessen. Na neizravnu diskriminaciju mogli bi se pritužiti i oni muškarci koji nisu bili na temeljnoj vojnoj obuci – primjerice zbog prigovora savjesti. Iznesena je primjedba što se u Prijedlogu dugoročnog plana žene spominju samo u jednom jedinom odlomku, dok se u Prijedlogu strategije žene uopće ne spominju. Zatim je članica Odbora iznijela finski primjer odlične organizacije civilne zaštite. Također je dana sugestija da bi se u zakonu trebao koristi rodno osjetljiv jezik, primjerice: vojne obveznice umjesto žene vojni obveznici.
Državni tajnik je u odgovoru na pitanja iz rasprave istaknuo da smatra opravdanim davanje prednosti osobama koje nakon temeljne vojne obuke ostaju u pričuvi i sebe u svakom trenutku daju na raspolaganje u obrani domovine. Nadalje, istaknuo je da je cilj Ministarstva da što više osoba prođe temeljno vojno osposobljavanje. Zaključno je naglasio da će Ministarstvo do drugog čitanja zakona razmotriti izrečene primjedbe i pokušati ih što je moguće više uvažiti.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANI“ glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.