Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 19. sjednici, održanoj 23. rujna 2025. godine, u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 186, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno je Prijedlog zakona predstavio državni tajnik. Predlažu se izmjene i dopune Kaznenog zakona radi daljnjeg unaprjeđenja kaznenog zakonodavstva na području zaštite od trgovanja ljudima, ponajprije kroz prenošenje Direktive o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava i jačanju kaznenopravne zaštite od trgovanja ljudima. Radi usklađivanja Kaznenog zakona s Direktivom, predlaže se propisati novi cilj počinjenja kaznenog djela trgovanja ljudima – iskorištavanje zamjenskog majčinstva.
Također, prema zahtjevima Direktive predlažu se novi kvalificirani oblici navedenog kaznenog djela, koji se odnose na počinjenje kaznenog djela uporabom teškog nasilja, nastup teške tjelesne ozljede žrtve, širenje slika ili videozapisa ili sličnog materijala seksualne prirode koji uključuje žrtvu, uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija te počinjenje kaznenog djela od strane odgovorne osobe u obavljanju javne ovlasti. Također se, s obzirom na težinu kaznenog djela, pooštrava zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja u odnosu na nehajno prouzročenje smrtne posljedice kod djeteta – žrtve trgovanja ljudima (predviđa se kazna od najmanje deset godina zatvora ili kazna dugotrajnog zatvora), a posljedično se za navedeno kazneno djelo predlaže propisati nezastrijevanje kaznenog progona i izvršenja kazne zatvora. Zbog uvođenja novog kvalificiranog oblika kaznenog djela trgovanja ljudima u članku 106. Kaznenog zakona, koji se odnosi na nehajno prouzročenje smrtne posljedice za dijete žrtvu toga kaznenog djela, njime se dopunjava i katalog kaznenih djela iz članka 71. Kaznenog zakona, koji propisuje kaznena djela, počinjena na štetu djeteta, za koja će sud izreći počinitelju sigurnosnu mjeru zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom i kada ona nisu počinjenja u obavljanju dužnosti i djelatnosti, ako postoji opasnost da će zlouporabom te dužnosti ili djelatnosti ponovno počiniti ta kaznena djela, a može je izreći i doživotno.
Pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova naglasio je da je važno da Prijedlog zakona prepozna rodnu komponentu trgovanja ljudima odnosno da se radi o osobama ženskog spola koje su žrtve kaznenog djela trgovanja ljudima.
Predstavnica Centra za žene žrtve rata ROSA, koji pruža podršku i žrtvama trgovanja ljudima, pozdravlja što Prijedlog zakona integrira zahtjev Direktive da se zamjensko majčinstvo (tzv. surogatstvo) izričito prepoznaje i priznaje kao forma iskorištavanja te navedeno predstavlja značajan iskorak vezan za zaštitu i suzbijanje trgovanja ženama.
Budući da sama tema nije dovoljno prisutna u javnosti, skrenula je pozornost da je potražnja za iskorištavanjem reproduktivnih kapaciteta žena globalno velika te da predstavlja brzorastuću globalnu „industriju“ koja ima enormne prihode, a sama po sebi predstavlja formu nasilja prema ženama. Naglasila je da reproduktivni kapaciteti žena trebaju služiti isključivo u svrhu ostvarivanja vlastitog roditeljstva svake pojedine žene, a ne da služe u svrhu ostvarivanja tuđih želja i namjera jer tada predstavljaju formu iskorištavanja. Legitimizacija i olakšavanje ove prakse predstavlja poticanje potražnje za iskorištavanjem, a žrtve su u praksi one najugroženije i najranjivije žene, što treba biti najstrože sankcionirano.
U raspravi su članice Odbora predložile da se do drugog čitanja razmisli o uvođenju rodne perspektive kod odredbe kaznenog djela trgovanja ljudima. Naglašeno je da trgovanje ljudima različito kod muškaraca i žena, odnosno razlozi za iskorištavanje muškaraca i žena nisu jednaki. Naime, kod žena je najzastupljenije seksualno iskorištavanje kroz prostituciju i pornografiju, a trgovanje ljudima za eksploatirajući rad dominiraju kod iskorištavanja muškaraca. Stoga je izneseno mišljenje da bi se u Prijedlog zakona moglo dodati, primjerice u obrazloženje, da je razlog trgovanja ženama posebice u svrhu seksualne eksploatacije. Postavljeno je pitanje implementacije Direktive Europske unije o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koja sadrži jasne odredbe o digitalnom nasilju nad ženama te je naglašena važnost da se u Kazneni zakon unese odredba da se radi o novoj formi nasilja, da se sankcionira digitalno spolno uznemiravanje i zlouporaba snimaka spolno eksplicitnog sadržaja i sl.
Državni tajnik završno je zahvalio na svim izrečenim konstruktivnim primjedbama i naveo da će ih Ministarstvo do drugog čitanja Prijedloga zakona ozbiljno razmotriti. Također je istaknuo da je rok za implementaciju Direktive EU o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji lipanj 2027. godine te će Ministarstvo za osnovati veliku radnu skupinu u koju će uključiti velik broj predstavnica nevladinih organizacija.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova 6 glasova „ZA“ i 3 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.