Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 15. sjednici, održanoj 10. lipnja 2025. godine, a) Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine i b) Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za sport, aktom od 13. veljače 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna izvješća.
Predsjednica Nacionalnog vijeća za sport uvodno je predstavila izvješća i sâmo Nacionalno vijeće. Naime, Nacionalno vijeće za sport je stručno i savjetodavno tijelo Hrvatskoga sabora koje se brine za razvoj i kvalitetu sporta u Republici Hrvatskoj. Najvažnija mu je zadaća davanje mišljenja na zakone i podzakonske propise koji se izravno ili neizravno odnose na područje sporta. Nacionalno vijeće ima 13 članova, od kojih sedam predlaže nadležno ministarstvo, a šest predlažu krovna sportska tijela i kineziološki fakulteti. Vezano za Akcijski plan za veću zastupljenost žena u sportu, predsjednica Nacionalnog vijeća podsjetila je da je u preambulu Nacionalnog programa športa 2019.-2026. (trenutno jedinog strateškog dokumenta za razvoj sporta u Republici Hrvatskoj) uvrštena rečenica da će se u provedbi općih ciljeva te pripadajućih mjera i aktivnosti poštivati načela ravnopravnosti spolova i poticati stvaranje jednakih uvjeta za športašice i športaše. Nadalje, posebno je istaknula cilj 6.3.1. navedenog Nacionalnog programa, odnosno poticanje spolne ravnopravnosti u sportu koja podrazumijeva i poticanje veće uključenosti sportašica. Naglasila je da je Nacionalno vijeće raspravljalo o Prijedlogu akcijskog plana i dalo mu u podršku. Međutim, upozorila je da donošenje Akcijskog plana ne ovisi od jednom subjektu, već o svim krovnim sportskim tijelima, odnosno cijeloj sportskoj infrastrukturi. Također je podsjetila da je Međunarodni olimpijski odbor preporučio kvotu od minimalno 30% zastupljenosti žena u upravljačkim tijelima sportskih organizacija.
Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta naveo je da je u Republici Hrvatskoj trenutačno 24% žena u upravljačkim tijelima na razini krovnih sportskih tijela, odnosno da se približava preporučenom postotku (30%). Prema njegovom mišljenju, u narednom razdoblju izazovnije je i važnije povećati broj žena koje se aktivno bave sportom te postići da se sve djevojčice što duže bave sportom. Također je najavio da se Akcijski plan za veću zastupljenost žena planira donijeti zajedno s novim nacionalnim programom za sport 2026. godine.
U raspravi koja je uslijedila, ukazano je na nedovoljnu vidljivost sportašica u medijima, čak i kada postižu vrhunske rezultate. Iznesen je prijedlog da Nacionalno vijeće i Ministarstvo turizma i sporta zajedno s Agencijom za odgoj i obrazovanje (koja je nadležna za provođenje programa u obrazovnim institucijama od predškolske dobi do srednje škole) osmisle program predstavljanja vrhunskih sportašica u školama čime bi se djecu (posebno djevojčice) potaknulo na bavljenje sportom. Zatim je predloženo da Odbor održi tematsku sjednicu o problematici nasilja nad ženama u sportu na kojoj bi o temi govorile stručnjaci i stručnjakinje i same sportašice, a u kontekstu nasilja u sportu spomenut je nedavni primjer uznemiravanja mažoretkinja. Predloženo je da jedinice lokalne samouprave subvencioniraju financiranje trenera u sportskim klubovima čime bi se financijski rasteretilo roditelje koji sada financiraju sportske aktivnosti djece. Članice Odbora usuglasile su se da je potrebno uključivanje u sport što više djece od malih nogu te su upozorile da se djevojčice u manjem broju uključuju u sport, a ranije od njega odustaju. Članica Odbora koja je ujedno i gradonačelnica, smatra da se ne treba oslanjati samo na državu te da dio odgovornosti trebaju preuzeti i jedinice lokalne samouprave te iznijela primjer grada koji kontinuirano povećava financijska sredstva za sport, a izdvaja i sredstva za sufinanciranje trenera i poticanje ženskog sporta. Nadalje je upozoreno da danas izostaje nekadašnja praksa da nastavnici tjelesnog odgoja učenika talentiranog za neki sport usmjere upravo na taj sport sukladno njegovoj konstituciji i sposobnostima. Spomenuta je i problematika stručnih kadrova u sportu. Naime, učitelji razredne nastave koji su osposobljeni držati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (imaju položenu opću kineziologiju, metodiku tjelesnog odgoja i sl.) po Zakonu o sportu nisu sposobni biti stručni kadrovi u sportu odnosno biti treneri, što je šteta posebno kod univerzalne sportske škole jer bi za uključivanje djevojčica u sport bilo važno je da ih trenira njihova učiteljica, a Zakon to sada ne dozvoljava. Nadalje je naglašeno da Hrvatska ima više uspješnih olimpijki nego olimpijaca te se podsjetilo i na vrhunske rezultate hrvatskih paraolimpijaca. Izrečen je stav kako je najvažnija uloga Nacionalnog vijeća za sport davanje mišljenja na program javnih potreba te može i treba usmjeriti nacionalne saveze da uvedu ravnopravnost spolova. Upozoreno je da na upravljačkim pozicijama u sportskim organizacijama u Hrvatskoj još nije dosegnuta niti kvota od 30%, a u svijetu se sve više govori o paritetu 50:50. Više članica upozorilo je na problem zapuštenosti školskog sporta odnosno da on nažalost postoji samo na papiru, a jako je bitan za razvoj sporta u zajednici te bi ga trebalo revitalizirati. S druge strane iznesen je i primjer dobre prakse školskog sportskog kluba čiji su članovi i članice postigli vrhunske rezultate. Članice Odbora zanimao je stav Nacionalnog vijeća za sport vezano za ulaganje u uključivanje u sport djece s teškoćama u razvoju, odnosno imaju li namjeru ulagati u infrastrukturu kako bi se i ta djeca mogla uključiti u sport. Vanjska članica Odbora podsjetila je da je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora 2024. godine izjavio mu je u idućem razdoblju prioritet vraćanje djece u sport te je najavio da roditelji više neće plaćati članarinu sportskim klubovima.
Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova naveo je Ured aktivno prati ravnopravnost spolova i u području sporta, kojem je svake godine posvećen dio godišnjeg izvješća o radu pravobraniteljice, da daju podršku nastojanju donošenja akcijskog plana za veću zastupljenost žena u sportu te da stoje na raspolaganju u smislu savjetodavne pomoći.
Predsjednica Nacionalnog vijeća završno je naglasila da neravnopravnost u sportu nema uporišta u zakonu. Zatim je podsjetila da je glavna tema organizatora nedavno održanih Olimpijskih igara u Parizu bila ravnopravnost te da je po prvi puta u povijesti nastupio jednak broj sportašica i sportaša. Smatra da su kvote koje preporuča Međunarodni olimpijski odbor važne jer je važno da žene sudjeluju prilikom donošenja odluka o financiranju i programskim aktivnostima, o čemu sada većinom odlučuju muškarci. Vezano za vidljivost sportašica u medijima, podsjetila je da je Vijeće za elektroničke medije pokrenulo kampanju i provelo istraživanje čiji su rezultati poražavajući. Naime, vidljivost ženskog sporta na svim javnim televizijama bila je samo 4%. Vezano za školski sport, istaknula je da je njegova važnost prepoznata na državnoj razini, odnosno Zakonom o sportu je i Školski sportski savez postao jedno krovnih tijela sporta čime je dobio veći utjecaj i snagu, a time i više financijskih sredstava. Smatra da je jedan od najboljih programa Školskog sportskog saveza univerzalna sportska škola, da je važno da profesori kineziologije rade programske aktivnosti, ali i pomažu roditeljima pri izboru u koji sport usmjeriti dijete kako bi djeca trenirala onaj sport za koji imaju fizičke predispozicije, ali i da ne propuste iskoristiti svoj potencijal za neki drugi sport. Upozorila je na važnost prvih godina treniranja te da je za vrhunske rezultate potrebna velika količina rada i talent. Također smatra da je važno poticati što veći broj djece da se uključi u sport i zbog zdravlja, ali i jer će se iz veće platforme lakše generirati i vrhunski sportaši, odnosno lakše uočiti talentirane sportaše. Pohvalila je na sjednici izrečen prijedlog pripreme posebnog programa koji bi vrhunske sportašice doveo u škole kako bi zainteresirale i motivirale što veći broj učenica za bavljenje sportom. Zaključila je da je akcijski plan za veću zastupljenost žena u sportu najvećim dijelom pripremljen, ali treba proći i propisanu proceduru (trebaju se utvrditi mjere s financijskim dijelom te se uskladiti s Ministarstvom).
Predsjednica Odbora zaključila je sjednicu pozivom Nacionalnom vijeću za sport da, kada bude pripremljen, na sjednici Odbora predstavi Prijedlog akcijskog plana za veće uključivanje žena u sport te je iznijela prijedlog da se prilikom budućeg imenovanja članova u Nacionalno vijeće pripazi da ne bude tolika spolna neravnoteža (11:2).
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANI“ glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine i Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.