Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici, održanoj 30. rujna 2025. godine, Izvješće o radu policije u 2024. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. lipnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno je Izvješće predstavila državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova. Kao važan dio Izvješća državna tajnica navela je istraživanje „Ubojstva žena u Republici Hrvatskoj od 2016. do 2024.“ koje je provelo Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti u suradnji s Ravnateljstvom policije i Upravom kriminalističke policije. Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u pojedina kriminološka obilježja ubojstava na štetu osoba ženskog spola, radi boljeg razumijevanja tih teških zločina. Istraživanje je podijeljeno je na tri velike cjeline: obilježja kaznenog djela femicida, obilježja žrtve i obilježja počinitelja. Rezultati ovog istraživanja ubojstava, pokušaja ubojstava i teških ubojstava ženskih osoba, mogu poslužiti kao podloga za donošenje strateških i operativnih planova policije te prevencije i suzbijanja novih ubojstava žena u Republici Hrvatskoj. Državna tajnica naglasila je da uspješnost policije u predviđanju tih kaznenih djela između ostalog, znatno ovisi o znanstvenim i stručnim istraživanjima. Nadalje, istaknula je da pravovremene reakcije i adekvatne presude mogu spasiti živote žena. Iznijela je apel prema pravosudnom sustavu da ne relativizira nasilje nad ženama te istaknula da policija i pravosuđe moraju sinkronizirano i kontinuirano raditi na podizanju znanja, kvalitete i vještina, naročito kadrova koji rade na problematici zaštite od obiteljskog nasilja. Navela je da je rodno uvjetovano nasilje dio policijskog kurikuluma te da je policija otvorena za suradnju s nevladinim udrugama, akademskom zajednicom, svima pravobraniteljstvima, a posebno za suradnju s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Ministarstvo kontinuirano ulaže napore na unaprjeđivanju rada policijskih službenika. Ponekad se dogodi i neadekvatno postupanje policijskih službenika koje nije u skladu s policijskim protokolom, međutim takvi policijski službenici se sankcioniraju. Stoga državna tajnica poziva udruge da se javljaju i ukazuju Ministarstvu na propuste u radu policijskih službenika. Također, istaknula je da su nužne adekvatne presude, jer ako pravosudni sustav relativizira ili umanjuje nasilje, poruka društvu je da se obiteljsko nasilje tolerira. Smatra da je na policiji i pravosuđu velika odgovornost hoće li žena biti zaštićena, a počinitelj adekvatno sankcioniran. Nakon što policija obavi svoj posao, presuda koja se donosi može ženi ili spasiti život ili je može ubiti. Završno je istaknula važnost prevencije i suradnje svih sustava, uključujući obrazovni sustav, zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je da Izvješće sadrži niz recentnih indikatora koji upućuju na porast količine i ozbiljnosti nasilja među bliskim osobama. Tako je u desetogodišnjem razdoblju broj kaznenih djela tjelesne ozljede porastao za 276%, kaznenih djela prijetnji za 185%, a ukupna količina evidentiranih kaznenih djela među bliskim osobama veća je od evidentiranih prekršaja. Slaže se da je edukacija i senzibilizacija utjecala na učinkovitost prepoznavanja nasilja i pravilnu kvalifikaciju. Međutim, naglasio je da raste i broj teških kaznenih djela, kod kojih nije bilo problematično prepoznavanje, tako je broj kaznenih djela tjelesne ozljede u 2024. godini porasla za 6%, za silovanje za 41%, a broj ubijenih žena veći je čak za 50%. Sustav borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji temeljno se oslanja na adresiranje posljedica kroz represiju, dakle kroz penalnu politiku i kažnjavanje, sustav politike kažnjavanja je preblag, a osuđujućih presuda je znatno manji broj nego prijava nasilja. Tako je odnos između osuđujućih presuda i prijava za nasilje u obitelji 25-28% u protekle 3-4 godine. Podsjetio je da Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji počiva na „4 P modelu“: prevencija, protekcija žrtava, procesuiranje i politike, a naša strategija se uglavnom bazira na trećoj komponenti, dok preventivni učinak nije dostatan, a postoji velik postotak recidivizma. Pohvalio je izvješće jer sadrži analizu pojavnosti femicida, a također je pohvalio istraživanje o MUP-a o femicidu. Istaknuo je da bi općenito trebalo učiniti vidljivijom pojavnost kibernetičkog nasilja i posebno voditi računa da se to nasilje razvija brže nego kazneno pravna zaštita od tog nasilja. Zaključno je ocijenio suradnju policije i Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova vrlo dobrom.
U raspravi koja je uslijedila Izvješće o radu policije u 2024. godini je pohvaljeno jer obiluje statističkim podacima i obrazloženjima trendova. Nadalje, članice Odbora podsjetile su na promjene u Kaznenom zakonu kojima je uvedeno novo kazneno djelo: teško ubojstvo ženske osobe (femicid). Ukazano je da smanjenje broja prekršaja i povećanje broja kaznenih djela obiteljskog nasilja govori o boljoj društvenoj svijesti, boljoj klasifikaciji i edukaciji policijskih službenika. Izrečena su i vlastita iskustva prijave obiteljskog nasilja policiji. Upozoreno je da pad broja prekršaja i povećanje broja kaznenih djela nasilja u obitelji govori i o brutalizaciji nasilja te da su sve češće žrtve nasilja žene starije životne dobi. Postavljeno je pitanje sigurnosti žena u zemlji u kojoj je prošle godine došlo do povećanja broja silovanja za 41% i povećanja broja femicida za 50%. Govorilo se i o velikom broju recidivista, novim pojavnostima nasilja, potrebi ozbiljne analize i mogućeg revidiranja mjera koje se provode, s ciljem zaštite najranjivijih skupina u društvu te važnosti procesuiranja i adekvatnog sankcioniranja počinitelja kako bi se žene ohrabrile da prijave nasilje. Naglašeno da su predstavnice udruga koje su gostovale na tematskim sjednicama Odbora za ravnopravnost spolova najčešće isticale veliki pomak u postupanju policije vezano za zaštitu žena žrtava obiteljskog nasilja. Međutim, ukazano je na slučajeve restriktivnog postupanja policijskih službenika prema migrantkinjama za koje je tražen status žrtve trgovanja ljudima. Pohvaljeno je Izvješće jer govori o nasilju kao rodno uvjetovanom, a pohvaljeno je i postojanje protokola postupanja policije kod obiteljskog nasilja.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“ glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu policije u 2024. godini
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Josić