Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici, održanoj 29. rujna 2026. godine, Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2025. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2026. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske te očitovanjem pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na predmetno izvješće.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozdravila je detaljnije praćenje kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe i žalbe koje Državno odvjetništvo ulaže protiv blagih kazni, ali je ponovno upozorila na problem ublažavanja kazni, prekvalifikacije kaznenih djela te potrebu daljnjeg praćenja sudske prakse. Također je istaknula potrebu za proaktivnijim djelovanjem u području nasilja nad ženama, kao i unapređenjem praćenja zločina iz mržnje prema LGBTIQ osobama.
Uvodno se Odboru obratio Glavni državni odvjetnik. Izvješće o radu u odnosu na djelokrug rada Odbora za ravnopravnost spolova, predstavila je zamjenica Glavnog državnog odvjetnika. Naglasila je kako je tijekom 2025. godine nastavljen trend povećane učinkovitosti državnih odvjetništava, uz smanjenje broja neriješenih predmeta. Posebna pozornost posvećena je kaznenim djelima iz mržnje, javnom poticanju na nasilje i mržnju, nasilju u obitelji, femicidu te prekršajima vezanim uz Zakon o ravnopravnosti spolova. Istaknula je da je kod kaznenih djela iz mržnje zabilježen tek manji porast prijava, dok je veći rast evidentiran kod javnog poticanja na nasilje i mržnju. U području nasilja u obitelji naglasila je kako porast broja prijava prije svega odražava veću osviještenost žrtava, bolje povjerenje u institucije i učinkovitiju podršku žrtvama, potaknutu kontinuiranom edukacijom policije, državnih odvjetnika i sudaca. Upozorila je i na problem velikog broja odbačenih prijava u slučajevima nasilja u obitelji, budući da se takva djela često događaju bez svjedoka, a postupak je teško nastaviti kada žrtva ne želi svjedočiti. Govoreći o femicidu, istaknula je da je riječ o relativno novom kaznenom djelu koje se zasebno prati tek od 2024. godine te da će za pouzdanu procjenu trendova i učinkovitosti postupanja biti potrebno višegodišnje praćenje i razvoj sudske prakse.
Mišljenje Vlade Republike Hrvatske predstavio je državni tajnik, istaknuvši zadovoljstvo rezultatima rada Državnog odvjetništva. Naglasio je da su u 2025. godini ostvareni vrlo dobri pokazatelji učinkovitosti, uz smanjenje broja neriješenih predmeta, visoku stopu ažurnosti i kratko prosječno vrijeme rješavanja predmeta. Posebno je istaknuo kadrovsko jačanje sustava kroz povećanje broja zaposlenih, državnoodvjetničkih dužnosnika i vježbenika te upozorio na izazov nepovoljne dobne strukture zaposlenih, zbog čega su pokrenute zakonske reforme vezane uz ulazak u pravosudne profesije. Zaključno je ocijenio da je Državno odvjetništvo uspješno izvršavalo svoju ustavnu zadaću te je Vlada predložila Hrvatskom saboru prihvaćanje Izvješća o radu Državnog odvjetništva.
U raspravi je pozdravljen napredak u izvještavanju, osobito uvođenje rodno osjetljivih statističkih podataka o femicidu, povećanje broja zaposlenih u državnim odvjetništvima, edukacije o nasilju u obitelji te veći broj osuđujućih presuda za kaznena djela iz mržnje. Istodobno je upozoreno da rodna perspektiva još uvijek nije sustavno uključena u cjelokupno Izvješće te je predloženo objavljivanje podataka razvrstanih prema spolu žrtava i počinitelja za sva kaznena djela s rodnom dimenzijom, kao i za zaštitne i sigurnosne mjere te vodeće pozicije u sustavu državnog odvjetništva. Posebna pozornost posvećena je kaznenoj politici kod femicida, pri čemu je upozoreno na slučajeve izricanja kazni ispod zakonskog minimuma i prekvalifikacije djela u blaže oblike kaznenih djela, što narušava povjerenje javnosti u pravosuđe. Naglašena je i potreba za boljom koordinacijom između policije, socijalnih službi, državnog odvjetništva i sudova, budući da nedostatci u djelovanju institucija smanjuju povjerenje žrtava u sustav. Sudionice rasprave upozorile su na velik broj odbačenih prijava za nasilje u obitelji, ističući da povlačenje prijave ili odbijanje svjedočenja često proizlazi iz straha, ekonomske ovisnosti i dugotrajne izloženosti nasilju, a ne iz nepostojanja nasilja. U tom je kontekstu spomenut i slučaj iz Slatine, uz poruku da odgovornost za zaštitu žrtava ne smije biti prebačena na same žrtve. Otvoreno je i pitanje visokog recidivizma među počiniteljima nasilja te učinkovitosti rehabilitacijskih programa koje država financira, posebno u slučajevima kada počinitelji ne završe propisane programe. Također je istaknuta posebna ranjivost žena s invaliditetom koje zbog različitih oblika ovisnosti o počinitelju teže prijavljuju nasilje. Naglašeno je kako je sustavno prikupljanje i objavljivanje rodno razvrstanih podataka nužno za kvalitetnije razumijevanje i učinkovito suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije.
U odgovoru na postavljena pitanja zamjenica Glavnog državnog odvjetnika istaknula je da Državno odvjetništvo raspolaže dodatnim statističkim podacima o rodno uvjetovanom nasilju koji se mogu dostaviti na zahtjev. Upozorila je i na neusklađenost statistika policije, državnog odvjetništva i sudova zbog različitih metodologija praćenja. Naglasila je kako Državno odvjetništvo ne određuje kazne, već kroz žalbene postupke nastoji utjecati na strožu kaznenu politiku. Istaknula je da su posljednjih godina ostvareni značajni pomaci u zaštiti žrtava nasilja, ali da i dalje postoje izazovi, osobito kada su žrtve ekonomski ovisne o počiniteljima. Pojasnila je da se u pojedinim slučajevima postupak može voditi i bez iskaza žrtve, no takvi su slučajevi rijetki. Posebno je naglasila važnost kvalitetne procjene rizika te potrebu za snažnijim uključivanjem psihologa, socijalnih pedagoga i drugih stručnjaka u procjenu ugroženosti žrtava i donošenje odluka u predmetima nasilja.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2025. godini
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Josić