Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost

Izvješće Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o Prijedlogu zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, prvo čitanje, P.Z.E. br. 364

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 39. sjednici, održanoj 28. lipnja 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, prvo čitanje, P. Z. E. br. 364 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. lipnja 2018. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Prijedlogom zakona uređuju postupci nabave i registracije oružja, produženja roka valjanosti isprava o oružju te način postupanja s oružjem i streljivom koje građani nabavljaju za civilne potrebe što podrazumijeva uporaba oružja za lov, streljaštvo i za osobne potrebe.
Istaknuo je da je u Republici Hrvatskoj registrirano više od 279 000 komada oružja, od toga je najviše registrirano za lov - više od 184 000 komada oružja, za sport - više od 5000 komada oružja, a za osobne potrebe više od 81 000 komada oružja.

Naglasio je da se predmetnim Zakonom striktno uređuje nabava i posjedovanje oružja od strane građana, a da je Zakonom o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja koji je donesen u srpnju 2017. godine, a koji je preuzeo dio odredbi iz važećeg Zakona o oružju, regulirana proizvodnja i promet oružja od strane pravnih osoba.
Prijedlogom zakona se u hrvatski pravni sustav prenosi i Direktiva (EU) 2017/853 od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanju oružja, koja je stupila na snagu 13. lipnja 2017., a države članice su je dužne implementirati do 14. rujna 2018.

Nastavno je istaknuo da se Prijedlogom zakona išlo u smjeru pojednostavljenja i ubrzavanja procedure za dobivanje  odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi, na način da se predlaže ispunjavanje općih uvjeta od strane fizičke osobe utvrđivati uvidom u odgovarajuća uvjerenja i potvrde a ne operativnim provjeravanjima na „terenu“ što bi pretpostavljalo razgovor sa susjedima, kolegama na poslu i drugim osobama, gdje bi se eventualno mogla dobiti saznanja koja bi ukazivala  na okolnosti o mogućoj zlouporabi oružja.

Nadalje, kao novina je predviđeno da osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, prilikom predaje zahtjeva nadležnom tijelu dužna je navesti ime odabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite kojeg je Ministarstvo dužno, nakon što osoba dobije traženo odobrenje, obavijestiti o tome, a liječnik primarne zdravstvene zaštite je dužan o svim promjenama zdravstvenog stanja koje utječe na zdravstvenu sposobnost osobe za posjedovanje oružja obavijestiti nadležno tijelo.

Za razliku od prethodnog prijedloga zakona, ovim Prijedlogom zakona ne predviđa se obavljanje zdravstvenog pregleda radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja svakih pet godina, već će osoba, nakon što obavi prvi zdravstveni pregled i kojoj se izda uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, biti dužna prvi put nakon toga pristupiti zdravstvenom pregledu s navršenih 70 godina života, a nakon toga svakih 5 godina.
Nastavno je istaknuo da se spustila dobna granica za korištenje B kategorije oružja za osobe koje se aktivno bave streljaštvom , te će ona sada biti 9 godina (do sada je bila 11 godina), uz uvjete da se takvo oružje koristi u registriranim udrugama streljaštva odnosno na sportskim strelištima i drugim mjestima određenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera i uz suglasnost roditelja ili skrbnika. Isto je rezultat saznanja da djeca u RH koja se bave streljaštvom na natjecanjima u svojoj dobi zaostaju na djecom istog uzrasta iz drugih država članica gdje je određena niža dob za mogućnost bavljenja sportskim streljaštvom.
 
Osim toga, omogućeno je i maloljetnicima da se sa 17 i pol godina mogu osposobljavati za lovca pod nadzorom osoba ovlaštenih za osposobljavanje lovaca.
Vezano za oduzimanje oružja tijekom upravnog postupka istaknuto je da se isto neće morati prodati ili pokloniti prije pravomoćnog završetka postupka. Time se izbjegava ulazak u vlasništvo osobe nad oružjem, odnosno istu se ne lišava vlasništva prije okončanja postupka.

U raspravi koja je uslijedila pozdravljeno je donošenje Zakona, te istaknuto da za ovu materiju postoji velik interes javnosti što je vidljivo iz više novinskih članaka koji su se bavili tom temom.
Članove Odbora je zanimalo da li Ministarstvo unutarnjih poslova ima statističke podatke vezano za kaznena djela počinjena oružjem, odnosno koliko je kaznenih djela počinjeno legalnim, a koliko ilegalnim oružjem, s obzirom da je u dijelu javnosti zauzeto stajalište da je legislativa koja uređuje legalno držanje oružja u RH „stroža“ od legislative drugih europskih država, te su izneseni brojčani podaci o broju komada oružja po glavi stanovnika u više europskih država. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je svega 2% kaznenih djela počinjeno s legalno registriranim oružjem, a 98% s neregistriranim oružjem, te je vidljivo da su te brojke neusporedive.

Na pitanje zašto je dobna granica za osposobljavanje za lovački ispit 17 i pol godina, predstavnik predlagatelja je istaknuo da zaista određeni broj europskih zemalja ima nižu dobnu granicu (15 ili 16 godina), no da se tijekom usuglašavanja s drugim državnim tijelima u radnoj skupini utvrdilo da se dobna granica ne spušta. 
U raspravi je predloženo da Ministarstvo razmotri odredbu članka 19. stavka 6. u odnosu na podnositelje zahtjeva koji traže novo odobrenje za nabavu  oružja, a koji već imaju važeći oružani list i već ranije su nabavili oružje, s obzirom da se osobu ponovno provjerava odnosno upućuje u novi administrativni postupak. Predstavnici predlagatelja su naglasili da i sada postoji obveza da se za svaku novu nabavu oružja trži novo odobrenje, te to nije novina u zakonu.
 
Tijekom rasprave je pojašnjeno da osoba koja traži dozvolu za držanje i nošenje oružja za osobnu sigurnost ne mora dokazivati prijetnju odnosno da nije potrebno postajanje evidentirane prijetnje zabilježene u policijskim evidencijama, no da u svakom slučaju povjerenstvo koje osniva čelnik tijela daje mišljenje o opravdanosti razloga za nabavu oružja.

Zaključno je predloženo da Ministarstvo unutarnjih poslova za plenarnu raspravu pripremi podatke vezano za broj osoba koje imaju odobrenje za držanje i nošenje oružja za osobne potrebe, a koji su bivši pripadnici policije, oružanih snaga i zaštitari te da pripreme podatak koliko osoba koje imaju odobrenje za nošenje oružja su i upotrijebili to oružje.

Nakon provedene rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se  predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA

Ranko Ostojić