Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 13. sjednici, održanoj 20. studenoga
2025. godine, razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 222, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine. Vlada Republike Hrvatske je predložila Hrvatskom saboru da se Zakon sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. Razlog žurnosti je što Republika Hrvatska ima obvezu preuzimanja Direktive (EU) o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje mjera ograničavanja Europske unije kako bi se izbjegla mogućnost da protiv Republike Hrvatske bude pokrenut sudski postupak za kršenje prava Europske unije.
Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je kako se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije pa je u prilogu dostavljena i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije.
Predstavnik predlagatelja je pojasnio kako je 24. travnja 2024. godine donesena Direktiva (EU) 2024/1226 o definiciji kaznenih dijela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Predloženim Zakonom u hrvatski pravni sustav preuzima se navedena Direktiva, što ujedno znači i usklađivanje s ostalim zakonodavstvima država članica Europske unije, što će značajno doprinijeti lakšem detektiranju i procesuiranju kaznenih dijela kršenja i izbjegavanja sankcija. Naglasio je kako je ovo važno zbog znatno izraženog prekograničnog karaktera takvih kaznenih dijela, koja vrlo često traže koordinaciju i suradnju organa kaznenog progona više država članica. U Hrvatskoj je rad na preuzimanju Direktive (EU) započeo 21. siječnja 2025. godine, pokretanjem Radne skupine za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, te ostalim pitanjima vezanim za preuzimanje Direktive (EU) u kojoj su uz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sudjelovala i druga tijela državne uprave. Rad na preuzimanju Direktive uključivao je dogovor o kaznenim i prekršajnim odredbama, kao i određene definicije pojmova, a jedan od zahtjeva bio je i reguliranje prikupljanja statističkih podataka o kaznenim djelima kršenja sankcija, te njihovo slanje Europskoj komisiji i periodično javno objavljivanje.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se uz preuzimanje Direktive iskoristila mogućnost reguliranja nekih dodatnih pitanja za koje se u praksi pokazala potreba. Ovim se zakonskim prijedlogom dodatno regulira pitanje obveze čuvanja dokumentacije prikupljene primjenom Zakona o mjerama ograničavanja, precizno određuju vrste te dokumentacije kao i pitanje provedbe ovrhe nad sredstvima koja su zamrznuta kao posljedica primjene mjera ograničavanja. Uz to regulira se i dostava podataka od strane kreditnih institucija i razmjena povjerljivih informacija te čuvanja podataka. Za provedbu ovog Zakona nisu potrebna dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Odbor za vanjsku politiku, bez rasprave, jednoglasno s 10 glasova „ZA“ predlaže Hrvatskome saboru donošenje
Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 222
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Oparu.
PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara