1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 27.  studenoga 2017., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, P. Z. br. 174, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017.

2.  Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) podupire donošenje ovoga Zakona. 

3.   Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeći

AMANDMAN

I. Na članke 25., 34., 100., 124., 125. i 181.

U člancima 25. stavku 6., 34. stavku 4., 100. stavku 5., 124. stavku 4., 125. stavku 5. i 181. stavku 4. riječi: „prethodno mišljenje“ zamjenjuju se riječima: „prethodnu suglasnost“.

Obrazloženje

Pravno se dorađuje izričaj na način da se propisuje kako pojedine pravilnike donosi ministar uz prethodnu suglasnost a ne mišljenje drugih ovlaštenih ministara. Naime, u Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima („Narodne novine“, br. 74/15. – u daljnjem tekstu: Pravila) dana je mogućnost da se pojedini propisi mogu donijeti uz prethodno mišljenje ili suglasnost nekog drugog tijela (članak 5. stavak 3.), pri čemu je u stavku 2. Pravila određeno što se sve smatra „propisom“. Odbor je stajališta da određeni provedbeni podzakonski akti, kao što su pravilnici za čije se donošenje daje zakonska ovlast pojedinim čelnicima središnje državne uprave za njihovo donošenje potrebno donijeti uz prethodnu suglasnost drugog čelnika središnje državne uprave, osobito kada ti pravilnici sadržajno obuhvaćaju djelokrug više središnjih tijela državne uprave. U Zakonu o sustavu državne uprave (“Narodne novine“, br. 150/11., 12/13., 93/16. i 104/16.) nije propisana mogućnost utvrđivanja ovlasti čelniku određenog središnjeg tijela državne uprave za donošenje provedbenog propisa uz prethodnu suglasnost kao ni davanje mišljenja čelnika drugog središnjeg tijela državne uprave, što ne znači da se takva mogućnost ne može propisati  drugim zakonom. Potrebno je navesti da davanje „prethodnog mišljenja“ nema pravnu snagu kao što je davanje „prethodne suglasnosti“, osobito jer se dalje ne razrađuje slučaj što se dešava kada je mišljenje negativno. Osim toga pojedina središnja tijela državne uprave u svome djelovanju, a imajući u vidu cjelovitost i jedinstvo pravnog sustava Republike Hrvatske, mogu međusobno tražiti mišljenja a da ih se za to ne treba ovlastiti zakonom.
Također, Odbor napominje da je odredbom članka 68. Pravila propisano kako u slučaju dvojbe oko primjene pojedinih odredaba Pravila objašnjenja i tumačenja daje Odbor za zakonodavstvo.

Osim navedenog amandmana Odbor ponovno ističe da radi pravne sigurnosti nije prihvatljivo da određeno vrijeme na snazi budu odredbe dvaju propisa koji reguliraju istu materiju, osobito ako je jedan od njih prestao važiti a da pri tome ostaju na snazi (bez zakona) samo odredbe pojedinih članaka (članak 216.).

4.  Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.

PREDSJEDNICA ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Marija Jelkovac