Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 19. sjednici Odbora, održanoj 1. srpnja 2025. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, drugo čitanje, P.Z. br. 148, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2025.
Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u svom izlaganju iznio je razlike između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, istaknuvši dopunu odredbe članka 1. na način da iznimno, osigurane osobe iz članka 7. stavka 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nemaju obvezu osobnog pristupa Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen, ako imaju status osobe s invaliditetom kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta.
U raspravi, pohvaljene su predložene zakonske izmjene koje su usmjerene na povećanje naknada plaće koje mogu ostvariti osiguranici u okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad.
Zamjenica pučke pravobraniteljice ponovila je već ranije iznijete (i neuvažene) primjedbe pučke pravobraniteljice na Konačni prijedlog zakona, koja između ostalog predlaže da se na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno osiguravaju i stječu status osiguranika, zbog svog specifičnog položaja, i beskućnici. Pravobraniteljica i dalje preporučuje da se ukine obveza periodičnog osobnog pristupanja HZZO-u te predlaže doraditi članak 7. stavak 8. tako da svima bude zajamčeno Ustavno pravo na žalbu. Zbog transparentnosti ponovno ukazuje na potrebu obrazloženja temeljem čega je određeno predloženo povećanje na 80 posto proračunske osnovice kod određivanja minimalnog iznosa naknada, odnosno određivanja maksimalnog iznosa na 225,5 posto proračunske osnovice, kao i da se iz članka 5. izbace stavci 4. i 5. te da se udaljenost utvrđuje (kao i iznos) od adrese prebivališta/boravišta osigurane osobe do adrese zdravstvene ustanove u koju je u pućena na liječenje/ugovornog subjekata HZZO-a.
U raspravi predsjednica Odbora ponovno je istaknula potrebu usklađivanja (jednom godišnje) iznosa naknade za dugotrajna bolovanja (npr. za onkološke bolesnike) s rastom plaća.
Članovi Odbora u raspravi su se dotakli i financiranja bolnica i određivanja cijena zdravstvenih usluga, smatrajući da bi važan element promjene sustava ugovaranja zdravstvene zaštite trebao biti novi model ugovaranja i plaćanja bolničkih ustanova, uz plaćanje prema izvršenju/ishodima, naglašeno je u raspravi.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9 „za“ i 1 „suzdržan“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin