Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 36. sjednici održanoj 19. lipnja 2026. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio pravobranitelj za osobe s invaliditetom aktom od 31. ožujka 2025.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Uvodno obrazloženje podnio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobranitelj), navodeći podatke za 2024., u kojoj se Uredu pravobranitelja obratilo 3 538 građana. Kao i u ranijim izvještajnim razdobljima, najviše obraćanja, njih 640, odnosilo se na područje socijalne zaštite, zatim na područje pristupačnost i mobilnost 292, zapošljavanja i rada njih 186, te područja odgoja i obrazovanja 173. Na područje zdravstva odnosila su se 124 obraćanja, mirovinsko osiguranje 81, pravosuđe 61, te na područje suzbijanje nasilja 57. Kako je istaknuo, brojni upiti građana odnosili su se na praktičnu provedbu ključnih zakona donesenih tijekom 2023. i 2024. godine, prije svega Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnoj asistenciji. Ova nova prava u sustavu socijalne zaštite posebno su obilježila 2024. godinu te je udio pritužbi koje se odnose na njih prešao dvije trećine od ukupnog broju svih zaprimljenih pritužbi. U odnosu na protekle godine, i u 2024. godini najveći broj pritužbi osoba s invaliditetom odnosio se na područje socijalne skrbi i to na otežano ostvarivanje prava iz tog sustava, dugotrajnost postupaka vještačenja i preispitivanja postojećih prava na doplatak za pomoć i njegu i/ili osobnu invalidninu te priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Projekcija o broju korisnika inkluzivnog dodatka kod donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku bila je oko 150.000 osoba. Od samog početka primjene Zakona, očekivane projekcije daleko su premašene, te je na kraju 2024.godine Hrvatski zavod za socijalni rad postupao u više od 110.000 postupaka pokrenutih od građana koji nikada ranije nisu ostvarivali naknade temeljem utvrđenog invaliditeta.
Osobe s invaliditetom uvelike su se prituživale na nedostupnost i nepotpunost informacija te nemogućnost ostvarivanja neposrednih kontakata s pojedinim nadležnim područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, što ukazuje na deficit stručnog kadra i potrebu za učinkovitijom organizacijom rada u pojedinim područnim uredima Zavoda.
Vezano za ostvarivanje usluge osobne asistencije, zaprimljene pritužbe odnosile su se na zakonsko ograničenje satnice koju mogu ostvariti osobe s invaliditetom prema vrsti i težini invaliditeta, pri čemu najveći broj osoba ne može ostvariti uslugu više od četiri, odnosno osam sati dnevno, što smatraju nedovoljnim za svakodnevni život i potrebe. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za socijalni rad do kraja 2024. godine podneseno je ukupno 7.282 zahtjeva za ostvarivanje prava na osobnog asistenta, donesena su 5.782 rješenja, a 530 zahtjeva je odbijeno. Najveća zabrinutost postoji u dijelu otežanog pronalaženja osobnih asistenata, zbog čega osobe s invaliditetom, unatoč dobivenom rješenju o priznavanju usluge, ne mogu započeti s njezinom realizacijom, jer pružatelji usluge ne mogu pronaći osobe zainteresirane za rad.
Kao i prethodnih godina, mnoge pritužbe odnosile su se na Pravilnike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji uređuju dostupnost lijekova i ortopedskih pomagala, koja ne služe životnim potrebama osoba s invaliditetom u svrhu njihove mobilnosti i neovisnog života, dok su propisani postupci za ostvarivanje prava na pomagalo i lijekove složeni i dodatno otežavaju situaciju osobi s invaliditetom. Otežana je i dostupnost medicinskih usluga, pogotovo u otočnim i ruralnim područjima, što utječe na kontinuitet liječenja i rehabilitacije. Također u 2024. godini osobe s invaliditetom starije životne dobi nisu ostvarivale pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi korištenja prava na zdravstvenu zaštitu, ukoliko nisu iz objektivnih razloga bile u mogućnosti koristiti besplatan željeznički prijevoz.
U raspravi istaknuti su problemi u području dostupnosti zdravstvene zaštite općenito, a naročito za osobe s invaliditetom te potrebe osiguranja kvalitetne stručne podrške djeci s teškoćama u razvoju za koju, naročito djecu s autizmom, još uvijek ne postoje, prema mišljenju predsjednice Odbora, adekvatna rješenja.
Članovi Odbora pohvalili su i podržali predmetno Izvješće te su nakon provedene rasprave jednoglasno (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k
Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2024. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin