Na temelju članka 126. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 60. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/2016., 69/2017., 29/2018., 53/2020., 119/2020. - odluka Ustavnog suda, 123/2020. i 86/2023. - odluka Ustavnog suda), a u svezi s člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o izboru deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je utvrdio na sjednici održanoj 4. prosinca 2024. godine.
Za izvjestitelja Odbora, koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih
tijela Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica
Na temelju članka 126. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), Hrvatski sabor na ___sjednici održanoj___2024. godine donio je
ODLUKU O IZBORU DESET SUDACA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
I.
Za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske biraju se:
II.
Izabrani suci Ustavnog suda Republike Hrvatske stupit će na dužnost na dan stupanja na snagu ove Odluke u skladu s odredbom članka 126. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda).
III.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.
Klasa:
Zagreb,
PREDSJEDNIK
HRVATSKOGA SABORA
Na temelju članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:
1. ANTE GALIĆ
2. ANDREJ ABRAMOVIĆ
3. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ
4. LOVORKA KUŠAN
5. RAJKO MLINARIĆ
6. BILJANA KOSTADINOV
7. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ
8. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ
9. FRANE STANIČIĆ
10. MAŠA MAROCHINI ZRINSKI
O b r a z l o ž e n j e
Sukladno članku 9. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst - u daljnjem tekstu: Ustavni zakon o Ustavnom sudu), predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske je 5. prosinca 2023. godine izvijestio Hrvatski sabor da 6. lipnja 2024. godine istječe mandat sljedećim sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske: Andreju Abramoviću, Snježani Bagić, Ingrid Antičević Marinović, Branku Brkiću, Lovorki Kušan, Mariu Jelušiću, Josipu Leki, Davorinu Mlakaru, Rajku Mlinariću i Miroslavu Šumanoviću. Kako Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav od srpnja 2017. godine nije provodio postupak kandidiranja za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, navedenim sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske mandat je produljen sukladno odredbi članka 126. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda – u daljnjem tekstu: Ustav). Tako produljeni mandat istječe najkasnije 7. prosinca 2024. godine.
S obzirom na navedeno, a kako bi Ustavni sud Republike Hrvatske mogao obavljati zadaće utvrđene Ustavom, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu te drugim propisima, potrebno je izabrati suce Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Odredbom članka 126. stavka 2. Ustava i odredbom članka 6. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisano je da postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uputio je sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu poziv pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Poziv je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 71/24. od 14. lipnja 2024. godine te na internetskoj stranici Hrvatskoga sabora. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana od dana objave u „Narodnim novinama“ te je istekao 16. srpnja 2024. godine.
U pozivu je od kandidata zatraženo da uz životopis prilože dokumentaciju o ispunjenju Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu propisanih uvjeta: dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika osobne iskaznice, vojne iskaznice, putovnice ili domovnice), dokaz o završenim stupnjevima obrazovanja (izvornik ili ovjerena preslika), potvrde o radnom iskustvu u pravnoj struci (izvornik ili preslika radne knjižice odnosno elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te potvrde poslodavaca), uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci), potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze.
Na temelju odredbe članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, nakon proteka roka za podnošenje kandidatura, Odbor je na 5. sjednici održanoj 10. listopada 2024. godine utvrdio da je na Poziv za predlaganje kandidata za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske pravovremeno pristiglo 66 kandidatura pri čemu su 2 kandidature povučene i to kandidature Marka Bonifačića dopisom od 23. srpnja 2024. i Hrvoja Jukića dopisom od 17. rujna 2024. Kandidatura Vladimira Šplajta (jednoglasno, 8 glasova „ZA“) utvrđena je nepravovaljanom jer ne zadovoljava uvjete utvrđene Javnim pozivom dok su ostale 63 kandidature utvrđene pravovaljanima.
Na temelju navedenog, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) utvrdio
LISTU KANDIDATA
za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske kako slijedi
1. DOMAGOJ SIVRIĆ
2. BRANKO BRKIĆ
3. MARINA ZAGOREC
4. MARKO ČIČKOVIĆ
5. DAVORIN IVANJEK
6. SENAD BAJRAMOVIĆ
7. ZORAN VUJASIN
8. ZLATKO ĆESIĆ
9. ROBERT TRAVAŠ
10. VEDRAN CERANIĆ
11. JADRANKA OSREČAK
12. NEVEN CIRKVENI
13. MARIO VUKELIĆ
14. MARTA DRAGIČEVIĆ PRTENJAČA
15. LOVORKA KUŠAN
16. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ
17. MARIO JELUŠIĆ
18. VESNA ALABURIĆ
19. NIVES VRVILO
20. ALEN RAJKO
21. ŽELJKO MATIJAŠEC
22. IVANA MILAS KLARIĆ
23. ANTE GALIĆ
24. FRANE STANIČIĆ
25. ALEKSANDRA MAGANIĆ
26. BILJANA KOSTADINOV
27. DAVORIN LAPAŠ
28. ALAN UZELAC
29. ĐURO SESSA
30. ŠIME SAVIĆ
31. MILA MIKECIN MIŠETIĆ
32. TIN MATIĆ
33. ANDREJ ABRAMOVIĆ
34. LJILJANA STIPIŠIĆ
35. RAJKO MLINARIĆ
36. VIKTOR GOTOVAC
37. TUNJICA PETRAŠEVIĆ
38. MAŠA MAROCHINI ZRINSKI
39. MATO PALIĆ
40. ANITA BLAGOJEVIĆ
41. JASNA ŠOLJAN ANDRAŠIĆ
42. MATE – TOMISLAV PEROŠ
43. SANDRA ARTUKOVIĆ KUNŠT
44. HANA HORAK
45. MLADEN SUČEVIĆ
46. ALEKSANDAR MARŠAVELSKI
47. DINKO JAKELIĆ
48. KATARINA JUKIĆ JAKOPIĆ
49. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ
50. NADA MIKULANDRA
51. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ
52. DAVID CRNOV
53. BOJAN BUGARIN
54. NICOLE KWIATKOWSKI
55. ZVONIMIR SLAKOPER
56. DUBRAVKO LJUBIĆ
57. BOŽENA RAMLJAK
58. ŠTEFICA STAŽNIK
59. HRVOJE JUKIĆ
60. BRANKA GENZIĆ-HORVAT
61. VEDRAN ĐULABIĆ
62. OLIVER MITTERMAYER
63. LUKA MAĐERIĆ
Odredbom članka 6. stavka 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisano je da nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske s tim da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.
Odbor je pozvao na javni razgovor 63 kandidata čije kandidature je utvrdio pravovaljanima.
Nakon toga, jedan je kandidat povukao svoju kandidaturu za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to Dinko Jakelić dopisom od 18. listopada 2024.
Tijekom javnog razgovora članovi Odbora pobliže su se upoznali s kandidatima.
Iako je odredbom članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisano da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca koji se bira, Odbor je prihvatio prijedlog predsjednika Odbora da lista kandidata za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske sadržava upravo onoliko kandidata koliko sudaca se bira.
Javnim glasovanjem utvrđeno je da su kandidati dobili slijedeći broj glasova:
1. DOMAGOJ SIVRIĆ – 0 glasova
2. BRANKO BRKIĆ – 0 glasova
3. MARINA ZAGOREC – 0 glasova
4. MARKO ČIČKOVIĆ – 0 glasova
5. DAVORIN IVANJEK – 0 glasova
6. SENAD BAJRAMOVIĆ – 0 glasova
7. ZORAN VUJASIN – 0 glasova
8. ZLATKO ĆESIĆ – 0 glasova
9. ROBERT TRAVAŠ – 0 glasova
10. VEDRAN CERANIĆ – 0 glasova
11. JADRANKA OSREČAK – 0 glasova
12. NEVEN CIRKVENI – 0 glasova
13. MARIO VUKELIĆ – 0 glasova
14. MARTA DRAGIČEVIĆ PRTENJAČA – 0 glasova
15. LOVORKA KUŠAN – 12 glasova
16. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ– 12 glasova
17. MARIO JELUŠIĆ – 0 glasova
18. VESNA ALABURIĆ – 0 glasova
19. NIVES VRVILO – 0 glasova
20. ALEN RAJKO – 0 glasova
21. ŽELJKO MATIJAŠEC – 0 glasova
22. IVANA MILAS KLARIĆ – 0 glasova
23. ANTE GALIĆ – 11 glasova
24. FRANE STANIČIĆ – 12 glasova
25. ALEKSANDRA MAGANIĆ – 0 glasova
26. BILJANA KOSTADINOV – 12 glasova
27. DAVORIN LAPAŠ – 0 glasova
28. ALAN UZELAC – 0 glasova
29. ĐURO SESSA – 0 glasova
30. ŠIME SAVIĆ – 0 glasova
31. MILA MIKECIN MIŠETIĆ – 0 glasova
32. TIN MATIĆ – 0 glasova
33. ANDREJ ABRAMOVIĆ – 12 glasova
34. LJILJANA STIPIŠIĆ – 0 glasova
35. RAJKO MLINARIĆ – 12 glasova
36. VIKTOR GOTOVAC – 0 glasova
37. TUNJICA PETRAŠEVIĆ – 0 glasova
38. MAŠA MAROCHINI ZRINSKI – 12 glasova
39. MATO PALIĆ – 0 glasova
40. ANITA BLAGOJEVIĆ – 0 glasova
41. JASNA ŠOLJAN ANDRAŠIĆ – 0 glasova
42. MATE – TOMISLAV PEROŠ – 1 glas
43. SANDRA ARTUKOVIĆ KUNŠT – 1 glas
44. HANA HORAK – 0 glasova
45. MLADEN SUČEVIĆ – 0 glasova
46. ALEKSANDAR MARŠAVELSKI – 1 glas
47. KATARINA JUKIĆ JAKOPIĆ – 0 glasova
48. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ – 12 glasova
49. NADA MIKULANDRA – 0 glasova
50. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ – 12 glasova
51. DAVID CRNOV – 0 glasova
52. BOJAN BUGARIN – 0 glasova
53. NICOLE KWIATKOWSKI – 0 glasova
54. ZVONIMIR SLAKOPER – 0 glasova
55. DUBRAVKO LJUBIĆ – 0 glasova
56. BOŽENA RAMLJAK – 0 glasova
57. ŠTEFICA STAŽNIK – 0 glasova
58. HRVOJE JUKIĆ – 0 glasova
59. BRANKA GENZIĆ-HORVAT – 0 glasova
60. VEDRAN ĐULABIĆ – 0 glasova
61. OLIVER MITTERMAYER – 0 glasova
62. LUKA MAĐERIĆ – 0 glasova
Iz navedenog proizlazi da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:
1. ANTE GALIĆ
2. ANDREJ ABRAMOVIĆ
3. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ
4. LOVORKA KUŠAN
5. RAJKO MLINARIĆ
6. BILJANA KOSTADINOV
7. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ
8. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ
9. FRANE STANIČIĆ
10. MAŠA MAROCHINI ZRINSKI
Odbor uz svoj Prijedlog dostavlja dokumentaciju navedenih kandidata.
Na temelju članka 6. stavka 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Odbor daje obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.
Za ANTU GALIĆA Odbor se opredijelio zbog njegovih istaknutih i dugogodišnjih stručnih, profesionalnih i radnih rezultata u sudbenoj vlasti Republike Hrvatske.
Između ostalog, obavljao je dužnost predsjednika Upravnog suda Republike Hrvatske, odnosno Visokog upravnog suda Republike Hrvatske te je provodio reformu upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj, a naročitu pažnju je posvetio smanjenju zaostataka u radu i povećanju ažurnosti rada suda. Također je za više od trećine smanjio trošak poslovanja suda uz istodobno povećanje njegove efikasnosti.
Bio je član Programskog vijeća Pravosudne akademije i član radne skupine za izradu Programa stručnog usavršavanja u državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Također, bio je član Državnog sudbenog vijeća Republike Hrvatske.
Sudjelovao je u radu brojnih seminara i savjetovanja (Europsko pravo zajednice i neovisnost pravosuđa, Uloga suca kod nadzora državnih potpora-napredni seminar, VI. Međunarodne konferencija državnih sudbenih vijeća). Sudjeluje u radu Association of the Councils of State and Supreme Administrative Jurisdiction of the EU s fokusom na stručne skupove na kojima je tematizirano pitanje povećanja ažurnosti i učinkovitosti rada suda.
Kao predsjednik Upravnog suda Republike Hrvatske inicirao je održavanje međunarodne konferencije na temu Novi sustav upravnog sudovanja Republike Hrvatske u perspektivi pristupanja Europskoj uniji: razmjena europskih iskustava, inicirao je održavanje radne skupine na temu Azil i imigracije.
Sudjelovao je i bio predavač na brojnim savjetovanjima, konferencijama i stručnim skupovima. Sudjelovao je kao član brojnih radnih skupina za izradu prijedloga zakona od toga ističe Zakon o upravnim sporovima.
Sudjelovao je u radu seminara za edukaciju vježbenika u pravosuđu u organizaciji pravosudne akademije i Hrvatske odvjetničke komore na kojima je predavao predmete ustavni sustav i ustrojstvo pravosuđa.
Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova (Kontrolni mehanizmi djelovanja upravnih sudova u Hrvatskoj, Učinak druge novele Zakona o upravnim sporovima na upravni spor u Hrvatskoj, Ujednačavanje prakse u upravnom sudovanju, Žalba u upravnom sporu, Upravni spor kao jamstvo zakonitosti rada uprave, Upravni i upravnosudski postupak za vrijeme pandemije COVID-19 i drugi).
Za stručni rad i unapređenje suradnje Državnog savjeta Republike Francuske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske dodijeljene su mu srebrne medalje Državnog savjeta Republike Francuske.
Za ANDREJA ABRAMOVIĆA Odbor se opredijelio zbog njegovih istaknutih i dugogodišnjih stručnih, profesionalnih i radnih rezultata u sudbenoj vlasti Republike Hrvatske te kao suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Tijekom svoje karijere radio je kao sudac Općinskog suda u Zagrebu, sudac Upravnog suda u Zagrebu te je obnašao dužnost predsjednika Upravnog suda u Zagrebu.
Autor je više stručnih članaka - Dospjelost izvanugovorne obveze naknade štete, Probijanje zida prave osobnosti d.o.o.-a, Odgovornost za štetu nastalu objavom informacije, Mit o reformi pravosuđa, Obveznost izvršenja upravnosudskih odluka, Osnove budućeg europskog odštetnog prava i neka razmišljanja koliko smo u toj materiji daleko od Europe?, Općeprihvaćena načela kao kriterij za tumačenje pravne norme, Novi ZOO je (ne)iskorištena prilika, Evazija i eutanazija, The impact of european on croatian Constitutional court case law, Fiat iustitia, pereat mundus i drugo, koji su objavljeni u Odvjetniku, Hrvatskoj pravnoj reviji, Informatoru, godišnjacima Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Zborniku pravnog fakulteta sveučilišta u Rijeci, Sveskama za javno pravo, portalu IUS Info i u zbornicima međunarodnih konferencija.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2016. godine izabran je za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za MIROSLAVA ŠUMANOVIĆA Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada kao suca općinskog i županijskog suda, odvjetnika te kao suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Posebno se ističe njegovo dugogodišnje iskustvo kao suca i odvjetnika u različitim područjima prava (parnično, izvanparnično, nasljedno, kazneno, ovršno).
Također, bio je koordinator radne skupine i nositelj izrade teksta nacrta i obrazloženja prijedloga Zakona o odgovornosti za štetu od terorističkih akata i javnih demonstracija, Zakona od odgovornosti za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata te Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ.
Kao posebno područje djelovanja ističe se ustavnopravni položaj sudbene vlasti i institucionalna jamstva nezavisnosti sudova u odnosu na druge grane vlasti kao i problematike kontrole ustavnosti međunarodnih ugovora i zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora u supstancijalnom aspektu.
Autor je više stručnih članaka koji su objavljeni u pravoj periodici „Pravo u gospodarstvu“, „Informator“, „Zbornik radova s građansko-pravnog savjetovanja“, „Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu“ i drugo. Koautor je knjige Novote u parničnom postupku kao i autor komentara Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
Tijekom sudačke službe bio je dopredsjednik Udruge hrvatskih sudaca koja mu je dodijelila „Priznanje za razvitak i promicanje interesa udruge dugogodišnjim i predanim radom“.
Odlikovan je Redom hrvatskog pletera.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2016. godine izabran je za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za LOVORKU KUŠAN Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada kao odvjetnice te kao sutkinje Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Posebno se ističe njena angažiranost na području zaštite ljudskih prava kao odvjetnice i aktivistice pri čemi je primjenjivala odredbe Ustava Republike Hrvatske i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te druge međunarodne dokumente o ljudskim pravima. Također, bila je suradnica Europskog centra za prava Roma. Bila je konzultantica Vijeća Europe za Izvještaj o preprekama za romsku manjinu u Hrvatskoj u pristupu različitim pravima a posebno državljanstvu, stanovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi.
Sudjelovala je kao predavačica na dvogodišnjem projektu Centra za mirovne studije vezano za Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Održala je predavanja o Zakonu o suzbijanju diskriminacije za suce i državne službenike.
Članica je Europske mreže pravnih eksperata u području nediskriminacije koja za potrebe Europske komisije istražuje primjenu antidiskriminacijskog prava Europske unije.
Zastupala je stranke pred Europskim sudom za ljudska prava te je u nekima od njih Europski sud donio važne presude (npr. Oršuš protiv Hrvatske, Sečić protiv Hrvatske, Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske, Škorjanec protiv Hrvatske i Hoti protiv Hrvatske).
Autorica i koautorica je više radova: Sukob interesa, Zabrana mučenja-Članak 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokol br. 12, Pravo na utvrđivanje okolnosti smrti pacijenta u zdravstvenoj ustanovi, O knjizi Philippea Sandsa East West Street te o porijeklu termina genocid i zločin protiv čovječnosti, Ustavna jamstva i gospodarski ustroj Republike Hrvatske (o poduzetničkoj i tržišnoj slobodi i pravu vlasništva), Inicijativa za preispitivanje ustavnosti zakona u konkretnim sudskim postupcima: individualna ili kolektivna obveza?.
Kao sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske nastojala je ojačati efikasnost ustavne tužbe kao pravnog lijeka protiv povrede ustavnih i konvencijskih prava što je utvrdio i Europski sud za ljudska prava u svojim odlukama.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2016. godine izabrana je za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za RAJKA MLINARIĆA Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada u području pravosuđa i kao odvjetnika te kao suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Tijekom svoje profesionalne karijere bio je zamjenik državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, osnivač i odvjetnik odvjetničkog društva kao i samostalni odvjetnik, sudac Višeg disciplinskog suda Hrvatske odvjetničke komore. Također, član je Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita iz predmeta Ustavno uređenje, organizacija pravosuđa i pravo Europske unije, voditelj je vježbi i praktične nastave iz Kaznenog procesnog prava i Kaznenog materijalnog prava za studente III. godine na Katedri Kazneno procesno pravo i Kazneno materijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Također, autor i koautor je više stručnih radova (Čovjek, društvo i korona, Pravnom normom u borbi protiv virusa COVID-19, Rehabilitacija i inkluzija, Kratke zatvorske kazne u hrvatskoj penološkoj praksi, Epistemološki i metodološki problemi u kriminalističko-penološkim istraživanjima, Kriminologija i socijalna integracija, Tijek i uspješnost tretmana osoba osuđenih na kratke kazne zatvora ).
Obavljajući odvjetničku profesiju sudjelovao je u upravnim, građanskim i kaznenim predmetima, posebno iz područja gospodarskog kriminala s interesom zaštite i ostvarenja ustavnih jamstava i prava obrane zastupanih osoba. Glavna područja interesa su mu ustavno pravo, pravo trgovačkih društava, statusno i ugovorno pravo, stečajno pravo, građansko stvarno, obvezno pravo i zemljišno knjižno pravo, radno i upravo pravo, kazneno i kazneno procesno pravo te zdravstveno pravo.
Branitelj je Domovinskog rata od travnja 1992. do lipnja 1996. godine.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2016. godine izabran je za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za BILJANU KOSTADINOV Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada kao profesorice na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Vijeće Pravnog fakultet u Zagrebu je predložilo prof. dr. sc. Biljanu Kostadinov za kandidatkinju za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Posebno se ističe izbor radova o ustavnom sudovanju. Naime, autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova na području ustavnog prava, kao i urednica pet znanstvenih monografija: Poredbeno ustavno pravo-Druga knjiga: Ustavno sudovanje (autorica poglavlja: Ustavni identitet-Francuska, Indija, Njemačka, Ustav nije vrijednosno neutralan dokument, Vladavina prava, Ljudsko dostojanstvo, Konstitucionalizacija periodnog modela prekida trudnoće u Hrvatskoj, O načelu jednakosti), Poredbeno ustavno pravo-Dioba vlasti (autorica poglavlja: Ustavnost država članica američke federacije, Asimetrični federalizam, Ograničenja ovlasti vlade u tranzicijskom razdoblju, Formiranje vlade u parlamentarnim demokracijama), Vladavina prava-backsliding ili globalni kraj liberalne demokracije? (poglavlje u knjizi Ustavne promjene i političke nagodbe-Republike Hrvatska između ustavne demokracije i populizma), Human Dignity in Croatia (poglavlje u knjizi Handbook of Human Dignity in Europe), Predsjednik Republike-mimikrija Ustava prema ustavnom modelu Francuske (poglavlje u knjizi Ustavi i demokracija-strani utjecaj i domaći odgovori), Ustavni identitet (poglavlje u knjizi Dvadeseta obljetnica Ustava Republike Hrvatske) i brojnih drugih.
Sudjelovala je na mnogobrojnim znanstvenim skupovima kao npr. Hrvatski konstitucionalizam u kontekstu izbornog zakonodavstva, The Crisis of Liberal Democracy in Central European Countries and Its Influence on the Interpretation od Constitutional Identity, Vladavina prava, National Sovereignty as Limited by Supranational Integration, Referendum građanske inicijative, Constitutional indentity.
Članica je Hrvatske udruge za ustavno pravo, Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, Akademije pravnih znanosti Hrvatske, American Political Science Association i drugih. Dodatno se stručno usavršavala na području ustavnog sudovanja-ustavno pravo (Institut Louis Favoreu, Institut Charles de Gaulle, Fulbright American Studies Institute, Academy of European Law, European University Institute, Droit international et relations internationales). Doktorirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu s temom „Položaj predsjednika Republike u francuskoj Petoj Republici (1958.-1995.)-političko institucionalni temelji, ustavni model i zbilja“.
Dobitnica je nagrade „Priznanje za doprinos znanosti poredbenog ustavnog prava i znanstvenu suradnju“.
Za DRAŽENA BOŠNJAKOVIĆA Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada na pravnim poslovima kod različitih poslodavaca, rada kao odvjetnika te javnog rada u okviru političkog djelovanja.
Posebno se dugogodišnjim radom i javnim djelovanjem istakao kao nositelj i vršitelj najviših javnih dužnosti i to ministra pravosuđa u dva mandata, predsjednika Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora te je bio član mnogih radnih tijela (odbora) Hrvatskoga sabora. Također, obnašao je dužnost državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa, člana Skupštine Zagrebačke Županije te predsjednika Skupštine.
Za vrijeme obnašanja dužnosti ministra pravosuđa, sudjelovao je u pregovorima vezanim za Poglavlje 23. "Pravosuđe i temeljna ljudska prava" čije je zatvaranje bilo uvjet za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. U tom periodu provedene su brojne reforme - izmijenjen je Ustav Republike Hrvatske vezano za način izbora sudaca i državnih odvjetnika, promijenjena je organizacijska mreža pravosudnih tijela te su učinjene brojne reforme u svim granama pravosuđa u kojima je sudjelovao. Također, predsjedao je Vijećem ministara pravosuđa zemalja članica Europske unije.
Tijekom svoje profesionalne karijere radio je kao odvjetnik u samostalnom odvjetničkom uredu.
Za SANJU BEZBRADICU JELAVIĆ Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada kao odvjetnice.
Posebno se ističe njena angažiranost na zaštiti ljudskih prava, posebno u zastupanju ranjivih skupina, osobito žena žrtava nasilja – pravno savjetovanje u savjetovalištu Autonomne ženske kuće Zagreb i odvjetničko zastupanje žrtava raznih kaznenih dijela.
U svom profesionalnom radu obraćala se Ustavnom sudu Republike Hrvatske kao i Europskom sudu za ljudska prava te kao stručnjakinja surađuje s nadzornim tijelima za provedbu ratificiranih konvencija Vijeća Europe poput GRETA-e (Skupina stručnjaka za suzbijanje trgovanja ljudima-mehanizam nadgledanja Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima), GREVIO (Skupina stručnjaka za nadgledanje provedbe Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji), specijalnim izvjestiteljima za ljudska prava Vijeća Europe i UN.
Sudjelovala je u brojnim radnim skupinama sa svrhom doprinosa poboljšanju zakonskih okvira i stvaranja dobrih praksi (radna skupina za izmjene i dopune Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Obiteljskog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja o obitelji, izrade Nacionalnih planova i strategija usmjerenih na suzbijanje nasilja prema ženama i na suzbijanje diskriminacije). Također, uključena je kao stručnjakinja u programe edukacije koje provodi Republika Hrvatska sa svrhom pomoći tijelima državne vlasti u implementaciji ratificiranih konvencija i europske pravne stečevine, ispravnoj primjeni nacionalnog pravnog okvira i uspostavi dobrih praksi koje bi trebale doprinijeti efikasnoj pomoći građanima.
Članica je Hrvatske odvjetničke komore, Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za suzbijanje trgovanja ljudima, mreže odvjetnika u organizaciji Vijeća Europe specijaliziranih za rad na ženama žrtvama nasilja, mreže odvjetnika u organizaciji Vijeća Europe specijaliziranih za suzbijanje trgovanja ljudima. Također, dobitnica je nagrade „Zagrepčanka godine“ te priznanja World Bank Group za doprinos studiji „Women, Business and the Law 2021.“.
Za FRANU STANIČIĆA Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Vijeće Pravnog fakultet u Zagrebu je predložilo prof. dr. sc. Franu Staničića za kandidata za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Doktorirao je na temu „Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj“, a uža područja znanstvenog rada i interesa obuhvaćaju upravni postupak, upravni spor, izvlaštenje i druga javnopravna ograničenja vlasništva, neregulatorne agencije, odnose države i crkve, pravni položaj vjerskih zajednica.
Predstojnik je Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu u statusu prodekana. Bio je tajnik poslijediplomskog sveučilišnog i specijalističkog studija za javno pravo i javna uprava. Predaje na pravnom studiju, studiju socijalnog rada, stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave i stručnom poreznom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kolegij Upravno pravo i policijsko upravno pravo predaje na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti na Policijskoj akademiji.
Redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske.
Bio je član radnih skupina za izradu više zakona (Zakon o upravnim sporovima, Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Bio je imenovan u Etičko povjerenstvo za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te Etičko povjerenstvo za izbor članova u Europski parlament.
Objavio je četiri autorske knjige (Policijsko upravno pravo, Komentar Zakona o upravnim sporovima, Analysis of the Legal Framework Concerning Statless Persons and Persons at Risk of Statlessness in Croatia/Analiza pravnog okvira koji se odnosi na osobe bez državljanstva i osobe izložene riziku bezdržavljanstva u Hrvatskoj, Katolička Crkva, vjerske zajednice i hrvatski pravni sustav), 76 znanstvenih radova i više od 300 stručnih članaka, prikaza i drugih radova.
Dobio je priznanje za knjigu od značaja za pravnu struku u 2020. godini – Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić, a nagrađena je knjiga „Katolička Crkva, vjerske zajednice i hrvatski pravni sustav“.
Za MAŠU MAROCHINI ZRINSKI Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada na Pravnom fakultetu u Rijeci kao nositeljice ili sunositeljice brojnih kolegija.
Održava nastavu na svim razinama studija (Doktorskom studiju, Integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju prava, Sveučilišnom specijalističkom studiju Kriminalističko istraživanje, Sveučilišnom specijalističkom studiju Pravo europskih integracija, Stručnom diplomskom studiju javne uprave, Stručnom prijediplomskom studiju), na hrvatskom i engleskom jeziku iz kolegija: Teorija prava i države, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodna ljudska prava, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i javna uprava, Prava osoba kojima je oduzeta sloboda pred Europskim sudom za ljudska prava, Metodologija pravne znanosti.
Sudjelovala je kao istraživačica u više znanstvenih i stručnih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu te je predavala kao gostujuća predavačica na više sveučilišnih ustanova u inozemstvu. Sudjelovala je kao organizatorica i predavačica na Ljetnoj školi ljudskih prava te radi kao akademska trenerica studenata Pravnog fakulteta u Rijeci koji sudjeluju na Moot court natjecanjima iz ljudskih prava. Autorica je e-tečaja pravosudne akademije iz područja ljudskih prava.
Autorica je mnogih znanstvenih i stručnih radova posebno u području ljudskih prava (Analiza pojma dom i razmjernosti ograničenja prava na poštovanje doma, Mogućnost uvođenja obveznog cijepljenja protiv COVID-19 bolesti primjenom načela razmjernosti uz prikaz postojeće prakse Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske, Očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti kao dopušteno ograničenje prava na slobodu izražavanja-Hrvatska i konvencijska perspektiva, monografija Socio-economic Dimension of the European Convention on Human Rights i drugih). Sudjelovala na brojnim domaćim i inozemnim stručnim konferencijama i znanstvenim skupovima.
Odbor ističe da je postupak kandidiranja i predlaganja za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske proveden potpuno transparentno, a sjednici Odbora i javnom razgovoru nazočili su predstavnici medija.
SLUŽBENA ZABILJEŠKA S JAVNOG RAZGOVORA S KANDIDATIMA ZA IZBOR DESET SUDACA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE SUKLADNO ČLANKU 6. STAVKU 4. USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU
Javni razgovor održan je 17. listopada 2024. od 9,30 do 14,45 sati, 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati, 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati te od 14,30 do 17,10 sati, 22. listopada 2024. od 9,30 do 12,10 sati te od 14,30 do 16,50 sati, 23. listopada 2024. od 9,30 do 14,35 sati i 25. listopada 2024. od 9,30 do 11,50 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, Zagreb, Ilica 256B, u dvorani „Ivana Mažuranića“.
Sjednici održanoj 17. listopada 2024. od 9,30 do 14,45 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Ante Sanader, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Armin Hodžić, Željko Lacković, Peđa Grbin, Tonči Restović, Arsen Bauk i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 17. listopada 2024. od 9,30 do 14,45 sati nije nazoči Božo Petrov, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 17. listopada 2024. od 9,30 do 14,45 sati nazočili su: Dalija Orešković, Ivan Dabo i Vesna Bedeković zastupnici u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Ante Sanader, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Željko Lacković, Tonči Restović, Arsen Bauk i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati nisu nazočili: Peđa Grbin i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Svoj izostanak na sjednici održanoj 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati ispričao je Armin Hodžić, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati nazočili su: Dalija Orešković, Urša Raukar Gamulin i Ivana Marković, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Peđa Grbin, Tonči Restović, Arsen Bauk i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati nisu nazočili: Ante Sanader, Željko Lacković i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Svoj izostanak na sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati ispričao je: Armin Hodžić, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 14,30 do 17,10 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Peđa Grbin, Tonči Restović i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 14,30 do 17,10 sati nisu nazočili: Ante Sanader, Željko Lacković, Arsen Bauk i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Svoj izostanak na sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 14,30 do 17,10 sati ispričao je Armin Hodžić, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 14,30 do 17,10 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 9,30 do 12,10 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Ante Sanader, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Armin Hodžić, Željko Lacković, Peđa Grbin i Tonči Restović članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 9,30 do 12,10 sati nisu nazočili: Arsen Bauk, Sandra Benčić i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 9,30 do 12,10 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 14,30 do 16,50 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Peđa Grbin i Tonči Restović, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 14,30 do 16,50 sati nisu nazočili: Ante Sanader, Željko Lacković, Arsen Bauk, Sandra Benčić i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Svoj izostanak na sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 14,30 do 16,50 sati ispričao je Armin Hodžić, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 14,30 do 16,50 sati nazočili su: Danica Baričević, Danijela Blažanović, Vesna Bedeković, Maksimilijan Šimrak, Urša Raukar Gamulin, zastupnici u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 23. listopada 2024. od 9,30 do 14,35 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Ante Sanader, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Armin Hodžić, Željko Lacković, Peđa Grbin, Tonči Restović, Arsen Bauk i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 23. listopada 2024. od 9,30 do 14,35 sati nije nazočio Božo Petrov, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 23. listopada 2024. od 9,30 do 14,35 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 25. listopada 2024. od 9,30 do 11,50 sati nazočili su: dr. sc, Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Armin Hodžić, Peđa Grbin, Tonči Restović i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 25. listopada 2024. od 9,30 do 11,50 sati nisu nazočili: Ante Sanader, Željko Laković, Arsen Bauk i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 25. listopada 2024. od 9,30 do 11,50 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednica Odbora na kojoj je održan javni razgovor s kandidatima snimana je putem saborskog YouTube kanala te snimka čini sastavni dio ove bilješke:
17.10.2024. https://www.youtube.com/live/QIUDXPYq0eY
18.10.2024. https://www.youtube.com/live/hlMfLL0ON6s
21.10.2024. https://www.youtube.com/live/9kIH1ZGu6gU
21.10.2024. https://www.youtube.com/live/9kIH1ZGu6gU
22.10.2024. https://www.youtube.com/live/KL1RroBpIcs
22.10.2024. https://www.youtube.com/live/KL1RroBpIcs
23.10.2024. https://www.youtube.com/live/5CYY3IG6W1w
25.10.2024. https://www.youtube.com/live/EG6gsTLdd7k