Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 14. (tematskoj) sjednici održanoj 18. lipnja 2025. godine proveo je raspravu na temu: „Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine u odnosu na ciljeve EU i RH da 60% komunalnog otpada do 2030. bude ponovno oporabljeno i reciklirano te 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada odloženo na odlagališta do 2035. godine“.
Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 21. sjednici održanoj 5. prosinca 2025. godine sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Odbor naglašava važnost pravovremene i cjelovite provedbe mjera iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. radi ostvarenja zadanih ciljeva za ponovnu uporabu komunalnog otpada i materijalnu oporabu reciklata te planirano smanjenje odlaganja komunalnog otpada na odlagališta. Vezano za ciljeve prema kojima treba smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10% do 2035. godine i povećati recikliranje komunalnog otpada na 60% do 2030. godine, podaci pokazuju da je RH u 2024. godini ostvarila 51% odlaganja otpada i 37% recikliranja komunalnog otpada. U 2024. godini odloženo je 1% manje otpada u odnosu na 2023. godinu, a u razdoblju od 2010. do 2024. godine godišnja količina odloženog otpada smanjena je s 94% na 51% odnosno za 43%. U 2024. godini je 1% otpada bilo više reciklirano nego 2023. godine, a u razdoblju od 2010. do 2024. godine količine recikliranog otpada su povećane sa 4% na 37% odnosno za 33%. Odbor imajući u vidu ostvarenu razinu te godišnju dinamiku ostvarenja zadanih ciljeva ističe da dosezanje zadane razine predstavlja značajan izazov u sljedećim godinama. Odbor stoga poziva sve subjekte u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom na nacionalnoj i lokalnoj razini na jačanje aktivnosti i financijskih ulaganja radi dosezanja ciljeva odlaganja i recikliranja u roku.
2. Odbor naglašava da je za postizanje zadanih ciljeva pripreme za ponovnu uporabu komunalnog otpada i materijalnu oporabu reciklata nužno povećati postojeće kapacitete za oporabu odvojeno prikupljenog otpada te poticati izgradnju ili modernizaciju postrojenja za dosizanje potrebnih kapaciteta za obradu i oporabu, uključujući otpad i materijale za koje trenutno ne postoje nikakva postrojenja za obradu i recikliranje. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da povećaju sredstva za sufinanciranje ove infrastrukture te da, s ciljem upotpunjavanja kapaciteta i snižavanja cijene oporabe, razmotre mogućnosti i opravdanost uspostave javnih postrojenja za obradu i oporabu. U kontekstu „naknade za plastiku“ koju je uvela EU za države članice s ciljem smanjenja nerecikliranog plastičnog otpada uz istovremeno financiranje proračuna EU-a, Odbor posebice ističe potrebu značajnijeg sufinanciranja izgradnje postrojenja za recikliranje plastičnog ambalažnog otpada u Republici Hrvatskoj.
Pozdravljajući do sada realizirane projekte iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., Odbor poziva na daljnje jačanje angažmana na uspostavi dostatnog broja reciklažnih dvorišta, postrojenja za sortiranje i recikliranje otpada i obradu odvojeno sakupljenog biootpada. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijeste Odbor do 31. ožujka 2026. godine o napretku u provedbi Mjere 1. Unapređenje sustava za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i infrastrukture (kapaciteta i tehnologije) za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine.
3. Imajući u vidu da se komunalne tvrtke, tvrtke sakupljači i prerađivači otpada suočavaju s posljedicama nepravilno razvrstanog i odloženog otpada u spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, Odbor ističe da je uz unapređenje sustava za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada i infrastrukture za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada, od iznimne važnosti u postupku recikliranja najprije odvojiti i razvrstati otpad prema vrsti. Građani su jedan od ključnih dionika lanca gospodarenja otpadom koji pravilnim odlaganjem u spremnike za odvojeno prikupljanje značajno pridonose ostvarenju zadanih ciljeva. Odbor naglašava kako bi u ovom dijelu nadzor komunalnih redara trebao biti učinkovitiji u smislu upozoravanja te sankcioniranja nepravilnog postupanja s otpadom. Ujedno Odbor ističe važnost jačanja svijesti, informiranja, edukacije o gospodarenju otpadom i proizvoda provođenjem informacijsko-obrazovnih aktivnosti u gospodarenju otpadom na nacionalnoj razini putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te na lokalnoj razini. Odbor posebice prepoznaje potrebu stalne edukacije posebice mlađih uzrasta u školama, izrade edukacijsko informativnih materijala i organizacije edukativnih aktivnosti u suradnji sa svim dionicima lanca gospodarenja komunalnim otpadom i civilnim udrugama građana. Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijesti Odbor do 31. ožujka 2026. godine o napretku u postizanju Mjere 2. Jačanje svijesti, informiranja, edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine.
4. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijeste Odbor do 31. ožujka 2026. godine o napretku u provedbi Mjere 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine.
5. Polazeći od dosadašnjih iskustava u uspostavi i funkcioniranju centara za gospodarenje otpadom Odbor naglašava kako je za učinkovitost modela centara za gospodarenje otpadom nužno prethodno stvoriti preduvjete za odvojeno prikupljanje, sortiranje i kompostiranje otpada i jačati lokalnu decentraliziranu infrastrukturu po uzoru na gradove u Republici Hrvatskoj koji su je uspješno uspostavili. Imajući u vidu da je organizacija cijelog sustava prikupljanja, sortiranja i kompostiranja otpada u jedinicama lokalne samouprave sve više financijski zahtjevna, Odbor ističe važnost povećanja financijskih sredstava za sufinanciranje ove namjene te definiranja uvjeta javnih poziva koji će biti poticajni lokalnoj razini za izgradnju navedene infrastrukture.
6. Mogućnosti zbrinjavanja gorive frakcije iz komunalnog otpada, izdvojene u procesu mehaničko-biološke obrade u sklopu centara gospodarenja otpadom su vrlo ograničene, a cijena zbrinjavanja takvog otpada je visoka i u porastu. S obzirom na planirano otvaranje većeg broja novih centara za gospodarenje otpadom i nove velike količine proizvedenog goriva iz otpada, prema Planu gospodarenja otpadom u razmatranom razdoblju 2023. do 2028. godine, nakon uspostave i početka rada svih centara za gospodarenje otpadom očekuje se da će prosječno nastajati oko 400.000 tona/godina goriva iz otpada (gorivo iz otpada niske do srednje kvalitete) prema scenariju 1 odnosno oko 145.000 tona/godina (gorivo iz otpada visoke kvalitete) prema scenariju 2, te je potrebno planirati sustav koji će biti u mogućnosti oporabiti navedene količine. Imajući u vidu poteškoće s kojima se suočavaju centri za gospodarenje otpadom u dijelu zbrinjavanja goriva iz otpada te činjenicu da je od travnja 2024. godine prestalo sufinanciranje zbrinjavanja goriva iz otpada, Odbor naglašava potrebu iznalaženja trajnog rješenja i provedbe Odluke o osiguranju sredstava za pokriće dijela troškova zbrinjavanja goriva iz otpada trgovačkim društvima koja upravljaju izgrađenim centrima za gospodarenje otpadom koju je Vlada RH donijela 20. studenoga 2025. godine. Odbor ujedno prepoznaje važnost koordiniranog djelovanja lokalne razine, nadležnih državnih tijela i državnih tvrtki koje imaju mogućnost zbrinjavanja goriva iz otpada kako bi se osigurao plasman proizvedenog goriva iz otpada. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijesti Odbor o provedbi navedene Odluke Vlade RH i načinima rješavanja zbrinjavanja goriva iz otpada iz postojećih te centara za gospodarenje otpadom čiji je postupak realizacije u tijeku.
7. Odbor ističe da je pri izgradnji centara za gospodarenje otpadom nužno koristiti tehnologije koje će imati najmanje štetnih utjecaja na okoliš i ljude. Odbor ujedno potrebnim drži provođenje biološkog monitoringa populacije koja živi u neposrednoj blizini postojećih centara za gospodarenje otpadom, provođenje analize tla na teške metale, dugoročno praćenje kemijskih pokazatelja u tlu, poljoprivrednim kulturama te jasno i kontinuirano informiranje javnosti o rezultatima analize tla i poljoprivrednih kultura, kvalitete zraka i vode budući da postoji velika zabrinutost lokalne javnosti zbog učestalog dodijavanja neugodnim mirisima i povišenih koncentracija lebdećih čestica.
8. Nastavno na slučajeve požara u postrojenjima za oporabu i recikliranje odvojeno prikupljenog otpada te provedene inspekcijske nadzore u Republici Hrvatskoj, Odbor ističe potrebu daljnjeg jačanja sustava upravljanja i kontrole gospodarenja otpadom radi sprečavanja pojave požara te provedbe Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN br. 138/24) kojim se propisuju stroži uvjeti za sprječavanje nastanka požara. Odbor poziva Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Državni inspektorat RH da izvijeste do 31. ožujka 2026. o mjerama pojačanog inspekcijskog nadzora lokacija gospodarenja otpadom na kojima se skladišti otpad. Odbor također naglašava potrebu jače suradnje i uputa tvrtkama koje se bave gospodarenjem otpadom u dijelu izrade elaborata za gospodarenje otpadom vezano uz protupožarne mjere. Odbor ujedno poziva nadležna tijela da razmotre mogućnost izmjene zakonodavne regulative na način povećanja iznosa novčanih kazni za nezakonito ponašanje oporabitelja kako bi sankcioniranje bilo učinkovito i odvraćajuće.
9. Budući da se vezano uz požare u reciklažnim dvorištima i tvrtkama koje se bave gospodarenjem otpadom otvara i pitanje teškog razdvajanja opasnih tvari, posebice litij-ionskih baterija, Odbor ističe važnost odgovornog ponašanja i edukacije građana koji otpad razvrstavaju, oporabitelja koji trebaju uvijek birati sigurnije tehnologije i manje skladištiti zapaljivi otpad te dosljedno poštovati propise.
10. Odbor naglašava da se privatni sektor u dijelu skupljanja i prerade otpada susreće s puno izazova u dijelu primjene nove ili izmijenjene postojeće zakonodavne regulative budući da iziskuju različite promjene u cijelim sustavima prerade otpada te značajne financijske izdatke. U cilju učinkovite provedbe propisa ključnom se ocjenjuje jasna i komunikacija i kontinuirana suradnja privatnog sektora, oporabitelja i javnih tijela.
11. Odbor naglašava da je lokalna razina dužna na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada. Budući da se u raspravi na tematskoj sjednici otvorilo pitanje priuštive cijene ove javne usluge u odnosu na prosječni dohodak kućanstva i pitanje punog pokrića troškova za ovu uslugu od javnog značaja, Odbor poziva sve subjekte u ovom lancu (nadležno Ministarstvo, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jedinice lokalne samouprave, pružatelje ove javne usluge, udruge potrošača, udruge civilnog društva te ostale relevantne subjekte) da ojačaju komunikaciju u pravcu zajedničkog iznalaženja načina osiguranja priuštive, kvalitetne i ekonomski učinkovite javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Odbor ujedno poziva Državni inspektorat RH da izvijesti Odbor do 31. ožujka 2026. godine o provedbi mjera za nadzor obračuna i naplate javne usluge prikupljanja komunalnog otpada.
12. Odbor poziva Državni inspektorat RH da do 31. ožujka 2026. godine izvijesti Odbor o provedbi mjera za nadzor nad odlagalištima otpada te mjera na jačanju nadzora nepropisnog odlaganja komunalnog otpada (provedenim inspekcijskim nadzorima).
13. Odbor ističe važnost jačanja odgovornog odnosa prema prirodnim resursima i aktivnog uključivanja građana, organizacija civilnog društva te drugih subjekata na lokalnoj razini u praćenje i prijavljivanje nepropisnog odlaganja komunalnog otpada. U cilju jačanja odgovornog odnosa prema okolišu na lokalnoj razini, Odbor ističe važnost pravovremenog i po zahtjevu povratnog informiranja prijavitelja o provedenom inspekcijskom nadzoru i utvrđenim nezakonitostima te naređenim mjerama radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti.
14. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da za lokacije u Gospiću, Benkovcu i Poznanovcu na kojima je nezakonito odložen i zakopan otpad, uključujući i opasni otpad, izvijesti Odbor o poduzetim aktivnostima i planu sanacije navedenih ilegalnih odlagališta te aktivnostima na praćenju kvalitete zraka, vode i tla na ovim lokacijama.
15. Odbor naglašava važnost aktivnog uključivanja zainteresirane javnosti, posebice organizacija civilnog društva, u izradu strateških i planskih dokumenata gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, kao i praćenje njihove provedbe sudjelovanjem u radu u prosincu 2023. godine osnovanog Povjerenstva za praćenje provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da izvijesti Odbor o radu i aktivnostima Povjerenstva od njegova osnivanja kao i planiranim aktivnostima.
16. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državni inspektorat RH i Ministarstvo unutarnjih poslova RH da sukladno svojoj nadležnosti do 31. ožujka 2026. godine izvijeste Odbor o provedbi ovih Zaključaka.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić