.png)
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, poštovana izaslanice predsjednika Republike, poštovani predsjedniče Ustavnog suda, poštovana potpredsjednice Europske komisije, poštovani potpredsjednici Hrvatskog sabora, potpredsjednici hrvatske Vlade i ministri, poštovani bivši predsjednici Republike, predsjednici Hrvatskog sabora i predsjednici hrvatske Vlade, kao i potpredsjedniče iz one Vlade Nacionalnog jedinstva iz te '91. godine,
sve Vas najljepše pozdravljam, pozdravljam kolegice i kolege zastupnike, sve goste i iznimna mi je čast i zadovoljstvo da smo se danas ovdje okupili ovdje kako bismo još jednom podsjetili sve nas ali i cijeli hrvatski narod, sve hrvatske građane na ono što se događalo prije 30 godina. Svima vama čestitam Dan Hrvatskog sabora i čestitam 30. godišnjicu od donošenja ove znamenite odluke o raskidu državno – pravnih sveza između Republike Hrvatske i ostalih republika i pokrajina tadašnje države. Tadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora, gospodin Šeks, govorio je o tim slavnim danima ali i danima koji su bili iznimno napeti, iznimno zahtjevni, u kojima je bilo vrlo neizvjesno što će se događati, a ja ću se u ime svih nas još jednom podsjetiti svih onih koju su tada odigrali bitnu ulogu u donošenju te važne odluke, ali isto tako i onih odluka koje su joj prethodile. Dakle, želim se prisjetiti svih koji su sudjelovali u demokratskim procesima koji su doveli do prvih slobodnih izbora i konstituiranja Hrvatskog sabora 30.5.1990. godine, pa svih onih koji su sudjelovali u izradi i donošenju „Božićnog Ustava“, odluka vezanih za referendum pa nakon toga velikih odluka iz lipnja i listopada 1991. godine. Treba se prisjetiti naravno i heroja Domovinskog rata koji su izvojevali velike vojne pobjede, koje su naravno svoj vrhunac doživjele u operacijama, u vojno - redarstvenim operacijama, „Bljesak“ i „Oluja“ i nakon toga u mirnoj reintegracija hrvatskog Podunavlja. Ali prisjetimo se danas i svih onih koji su sudjelovali na bilo koji način u izgradnji hrvatske države, hrvatskih institucija, vojske, policije, diplomacije. Prisjetimo se svih onih koji su sudjelovali u međunarodnoj afirmaciji Republike Hrvatske koja je isto tako svoje najvažnije trenutke u ovoj modernoj hrvatskoj povijesti ostvarila članstvom u NATO-u 2009. godine i Europskoj uniji 2013. godine. I zato ću se danas i poimenično zahvaliti onima koji su te 1991. igrali ključne uloge, oni zaslužuju naše poštovanje, našu zahvalnost, naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domljan i isto tako ovdje nazočni predsjednik hrvatske vlade Franjo Gregurić. Zahvalio bih se u ime svih nas i tadašnjim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru koji su donijeli tu odluku. A ovdje su s nama i dva čovjeka koji su tada bili u tom sazivu, a i danas su - i njih ću isto tako poimenično pozdraviti, kolega Andro Krstulović Opara i kolega Ante Prkačin, tako da eto, politika ima svoje puteve pa su neki i dalje s nama.
Naravno, uvijek, kao što je rekao i gospodin Šeks, zahvala hrvatskim braniteljima, posebno članovima obitelji poginulih hrvatskih branitelja, svima onima koji su svoj život dali za Republiku Hrvatsku, ali danas se zahvaljujem i vama – bivšim predsjednicima Republike Mesiću i Josipoviću, predsjednicima Hrvatskog sabora Šeksu, Bebiću, Leki, sadašnjim kolegama Reineru i Petrovu, predsjednicima Vlade Greguriću, Mateši, gospođi Kosor, gospodinu Oreškoviću koji su ovdje danas s nama. Mislim da je to jedna lijepa simbolika zahvalnosti koju odajemo svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u procesima važnim za ono što je u konačnici dovelo do hrvatske slobode, neovisnosti, samostalnosti i života kakvog danas živimo. Čini mi se da smo nekako „tanki“ kada se treba zahvaliti onima koji su bili prije nas, često oni postaju zaboravljeni, nepoželjni, ali evo nadam se da će i ovaj današnji dan biti jedan mali korak u oživljavanju te tradicije da se uvijek na ovakve dane nađemo svi zajedno jer odajući počast prema onima koji su bili prije nas gradimo institucije hrvatske države, gradimo tradiciju, a bez tradicije i institucija ozbiljne nacije ni ne postoje. Dakle, mislim da je to jedna važna zadaća i nadam se da će se ti običaji nastaviti i dalje.
Poštovane dame i gospodo,
Hrvatski sabor je kroz povijest uvijek simbolizirao hrvatsku državnost i do moderne, samostalne hrvatske države sa više ili manje uspjeha uvijek branio interese hrvatskog naroda. Hrvatski sabor je i središnje mjesto političkog života u Republici Hrvatskoj, a od 1990. godine Hrvatski sabor je i čuvar temeljnih vrijednosti, vrednota Ustavnog poretka kao što su na primjer sloboda, jednakost, mirotvorstvo, ravnopravnost, nacionalna, i ravnopravnost spolova, socijalna pravda, pravna država, očuvanje prirode i prirodnog bogatstva, poštivanje prava čovjeka, vladavina prava, to je ona naša temeljna zadaća. Hrvatski sabor definiran je Ustavom i kao predstavničko i zakonodavno tijelo, i bez obzira na sve kritike, možda sam subjektivan, ali vjerujem da je u ovih 30 godina Hrvatski sabor ispunio sve svoje ključne zadaće, donio sve važne i velike odluke i od onih dana kada se država stvarala, ali i u kasnijim događanjima kroz '90. godine pa sve do današnjih dana, vezano i za međunarodne organizacije. Nalazili smo se u raznim kriznim situacijama, bili pod velikim pritiscima, ponekad i ucjenama međunarodne zajednice ili u određenih dijelova međunarodne zajednice ali mudrim odlukama, političkim promišljanjem i vizijama onih koji su vodili državu, ostvarili smo sve svoje ciljeve. Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo isto tako zrcali svu raznolikost hrvatskog društva, sve segmente koji su predstavljeni u našemu društvu, sve naše građanke i građane, i čini mi se da je upravo ovaj saziv možda na najbolji način zrcalo zemlje društva u kojem živimo. Dakle, predstavljeni smo od tradicionalne podjele od ljevice pa do desno, nešto je i bolja zastupljenost muškaraca i žena nego što je bila do sada, imamo i mlađih ljudi, teritorijalno smo isto tako dosta dobro zastupljeni i iz tog razloga mislim da i u tom dijelu Hrvatski sabor ima svoje važno mjesto. No, Hrvatski sabor je i zakonodavno tijelo kao što kaže Ustav i možda često podcjenjujemo tu ulogu koju imamo. Percepcija građana je više usmjerena upravo na ove političke borbe jer politika je i politička borba i sučeljavanje i bitka za svoje ideje i svjetonazore, ali politika je u prvome redu rad za javno dobro, a mi to javno dobro možemo osigurati kvalitetnim zakonima, pravilnim zakonima, poštenim zakonima, zakonima koju su primjenjivi. I bez obzira na svjetla pozornice i ponekad dojam da je važno istaknuti se i biti vidljiv, povijest će nas pamtiti po odlukama koje ćemo donositi, po zakonima koje ćemo donositi, po strategijama i planovima koje ćemo činiti za budućnost hrvatskog naroda i generacija koje dolaze. Na nama je, svakome od nas pojedinačno, da odluči na koji će način sudjelovati u političkoj utakmici, gradeći ili razarajući, konstruktivno ili nekonstruktivno. Svatko ima svoj mandat, svatko može sudjelovati na svoj način, ali obaveza je i onih koji su većina, ali i onih koji su u oporbi, da daju svoj doprinos izgradnji naše države i našega društva. Naravno da je odgovornost uvijek veća na onima koji su vladajući, koji su većina, međutim i iz oporbe se može raditi kvalitetno raditi za boljitak našeg naroda, tako da vjerujem da ćemo s tim mislima i djelovati ovdje u Hrvatskom saboru.
Poštovane dame i gospodo,
svijet se ubrzano mijenja pa se tako mijenja i politika i rad Hrvatskog sabora. Osjetili smo već te promjene, osjećamo ih danas, osjećat ćemo ih vjerojatno još više i u budućnosti. Suočili smo se s pandemijom Covida – 19, s potresima koji su pogodili Zagreb, Banovinu, prije dva dana i Dalmaciju, na svu sreću ne tako jakog potresa, ali i Sabor se već u ovoj fazi morao prilagoditi novim uvjetima rada. Pandemija i potres poučili su nas da ništa nije za stalno, da su i najveća iznenađenja moguća i vjerujem da smo vrlo solidno reagirali u tim situacijama, održavali svoje sjednice izvan prostora Hrvatskog sabora, prilagodili se različitim mjerama pandemiji, uveli video sudjelovanje na saborskim sjednicama, elektroničko glasovanje. Smanjili smo broj nazočnih u ovoj dvorani ali isto tako otvorili ostale saborske prostore za rad saborskih zastupnica i zastupnika, i kao jedan od rijetkih europskih sabora, radili bez ikakvog prekida tijekom svih tih dana, tjedana, mjeseci pa sada evo već dvije godine. I hvala vam svima na tome, pokazali smo tu jednu visku razinu odgovornosti, zajedništva, u onom dijelu u kojem je bilo nužno i vjerujem da ćemo tako raditi i u budućnosti. No pandemija i potres nije jedino, nisu jedini izazovi koji su pred nama; oko nas se događaju i klimatske promjene, događaju se prirodne katastrofe, tehnološki razvoj nadilazi ustvari dosege i mehanizme političkog upravljanja na kako smo do sada naučili, geopolitička situacija bitno se mijenja, novi su politički savezi u svijetu, novi izazovi. S velikom pozornošću moramo pratiti što se oko nas događa, posebno u našem susjedstvu, koje je isto tako turbulentno; demografsko propadanje kao jedan od velikih europskih problema i hrvatskih problema: sve su to teme koje će obilježiti iduće godine pa vjerojatno i iduća desetljeća, i ljudi koji će sjediti ovdje u Hrvatskom saboru u suradnji s hrvatskom Vladom morat će tražiti rješenja za te izazove kroz isto tako različite političke odluke, strategije, zakone koje će donositi. I naša je obaveza, nas koji smo danas ovdje, da ti zakoni vode računa o sigurnosti, zdravlju, životima i što kvalitetnijem životu naših građana. Moramo voditi računa o tome da svojim postupanjem snažimo institucije hrvatske države, da razvijamo jednu kulturu suradnje pa i kompromisa kada je on nužan, jer ponekad u hrvatskom društvu kroz naše političke debate, posebno ovdje u Hrvatskom saboru, prvo se kritički govori o kompromisu kao o načinu rješavanja problema. Isključivošću, radikalizmom, probleme nećemo moći rješavati. Ovdje smo predstavnici svih političkih opcija i nitko ne može provesti isključivo ono što bi želio sâm. Rješenja se nalaze dogovorima, pregovorima, metodama koje nam je dragi Bog dao kao ljudskom rodu da imamo zdravi razum i da se zdravim razumom može doći do određenih ciljeva. Što se tiče ovih kratkoročnih ili srednjoročnih ciljeva, pred nama su izazovi vezani za, naravno, obnovu od potresa i očekujemo vrlo skoro i izmjene Zakona o obnovi. Bit će ovdje čitav niza zakona vezanih za ulazak Hrvatske u Schengen i u euro, nadam se da će se to dogoditi u skladu s predviđenom dinamikom. Raspravljat ćemo ovdje i dalje i o različitim mjerama i aktivnostima vezanim za zaštitu života i zdravlja naših građana u uvjetima pandemije, donosit ćemo čitav niz zakona vezanih za ekonomski razvoj i socijalni status naših građana. Posebnu pozornost morat ćemo posvetiti životu i poziciji hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini jer moramo čuvati njegovu konstitutivnost i jednakopravnost; otvaraju se i pitanja položaja hrvatskog naroda u Srbiji i u ostalim susjednim zemljama. O svim tim temama Hrvatski sabor morat će zauzimati svoja stajališta, donositi odluke i ako bude potrebno, određene zakone. Uvjeren sam da ćemo nastaviti kvalitetnu suradnju s hrvatskom Vladom - čestitam na izvrsnim ekonomskim rezultatima, na rastu BDP-a po stopama koja nismo očekivali, imali smo isto tako i jako dobru turističku sezonu, sve su izdašnija sredstva koja dolaze i iz europskih fondova a kao simbol isplativosti članstva u Europskoj uniji kada je u pitanju infrastruktura, najbolji je pokazatelj, najbolji znak, upravo Pelješki most koji smo spojili tijekom ovoga ljeta. Što se tiče metodologije rada, i tu ćemo se morati prilagođavati novom vremenu, novim uvjetima; spomenuo sam već sudjelovanje putem video veze, elektronsko glasovanje. Oko nas je sve više onih koji su izišli i ne žele pratiti politički život, naša je zadaća kao saborskih zastupnika da i njih pokušamo uključiti u politički život, posebno mlade. Zanimljiva je brojka, suradnici su mi je pripremili, da je po procjenama Državnog zavoda za statistiku u 2020. godini milijun i dvjesto četrdeset i osamdeset tisuća ljudi starijih do 30 godina, dakle zašto kažem 30, jer ti ljudi nisu bili ni rođeni kada su se događale ove povijesne odluke o kojima mi danas govorimo i naravno da je njihov odnos i osjećaj prema tom vremenu i tim odlukama drugačiji nego što je naš. Dakle, moramo ih i poučavati, stvarati ozračje u društvu koje će biti oslonjeno na te temeljne vrijednosti moderne hrvatske države, ali isto tako orijentirano prema budućnosti i izazovima koje imamo.
I zaključno, još jednom bih se vratio na tu '91. godinu i pokušao je usporediti s 2021. godinom u kojoj danas živimo. Tada je isto izgledalo da su izazovi koji su pred nama teški, možda i nepremostivi, činilo se da će biti jako teško ostvariti naše snove o neovisnosti, samostalnosti i demokraciji. Međutim, zajedničkim djelovanjem svih političkih čimbenika, pa i velike, velike većine hrvatskih građana, ostvareni su snovi, ostvarene su ideje o kojima je hrvatski narod sanjao stoljećima. Ponekad mi se čini da je tada bilo manje međusobnog optuživanja, manje zle krvi, manje tereta, iako je vrijeme bilo jako teško; iz jednog poretka, nedemokratskog, prešli smo u drugi koji je bio demokratski, bilo je puno tereta na leđima ljudi, puno frustracija ali iznašli su dovoljno snage da zajedničkim radom i djelovanjem se izbore za hrvatsku samostalnost, slobodu i demokraciju. I danas budućnost izgleda neizvjesno, spomenuo sam brojne izazove i nekad nam se čini da će budućnost biti teža nego što je sadašnjost, i da bez obzira koliko se trudili i koliko radili, da neke promjene neizbježno idu u lošemu smjeru. Dakle, ugledajmo se možda na to vrijeme, na te ljude, pokažimo više poštovanja jedni prema drugima, radimo skupa u onim stvarima koje traže konsenzus i kompromis, a u onima gdje možemo biti slobodni i onakvi kakvi jesmo, možemo zastupati svoje stavove, svjetonazore, ideje - isto tako, budimo takvi ali tražimo rješenja koja će našu domovinu Hrvatsku učiniti boljom zemljom jer svi smo mi Hrvatska.
Hvala Vam lijepa.