.png)
Poštovani uzvanici, gospođe i gospodo,
Osobita mi je čast i zadovoljstvo sve vas pozdraviti i čestitati Dan Hrvatskoga sabora.
U životu svakog naroda postoje odlučujući događaji koji predstavljaju važnu povijesnu prekretnicu. Događaji koji mijenjaju tijek zbivanja i usmjeruju prema jednom novom razdoblju. Za hrvatski narod, datum 30. svibnja 1990. godine bio je povijesna prekretnica.
Tog dana, konstituiran je prvi Hrvatski sabor izabran na demokratskim, slobodnim i tajnim izborima, održanim 22. travnja i 6. svibnja iste godine, na kojima je hrvatski narod rekao „svoju zrelu riječ“ izabravši konačno svoje istinsko predstavništvo. Nošeni višestoljetnim težnjom za vlastitom državom i na valu dubokih promjena na europskom kontinentu, hrvatski narod bez straha je progovorio opredijelivši se za slobodu i demokraciju. Nakon dugog razdoblja, tog dana su u Sabornicu ušli izabrani zastupnici s različitim programima i idejama – ali s dobrom voljom da zajedno traže rješenja za boljitak svog naroda i grade hrvatsko društvo na zdravim temeljima pravednosti, jednakosti, istine i slobode. I da vrate značenje Hrvatskom saboru koje je imao u dugoj povijesti hrvatskog naroda i hrvatske državnosti: ulogu stožernog mjesta u kojem se očituju „opstojnost, samosvojnost i samoodređenje“; narodnog predstavništva koji čuva suverenitet i štiti interese hrvatskoga naroda, koji je nositelj pravnog poretka, jamstva sloboda i prava građana te općeg civilizacijskog napretka. I mjesta u kojem su se događala sva važnija zbivanja u političkom i kulturnom životu.
Ove povijesne značajke Sabora ostaju nam u trajno nasljeđe kao podsjetnik na ulogu Sabora kao istinskog političkog i misaonog predstavništva hrvatskog naroda, s uvijek izraženom jakom nacionalnom i državnopravnom svijesti. Konstituiranjem višestranačkog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine ponovno je rođena hrvatska država, a hrvatskom narodu vraćeni ponos i dostojanstvo. I zato je ovaj datum prvobitno izabran od tadašnjeg vodstva da „ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti". Danas je, uvjeren sam, sazrio trenutak da ponovo, slijedeći osjećaje hrvatskih ljudi i njihovu privrženost konačnom stvaranju demokratskog narodnog predstavništva, vratimo obilježavanje ovog datuma kao središnjeg praznika naše domovine – Dana hrvatske državnosti.
Poštovani zastupnice i zastupnici, poštovani uzvanici,
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u svojem je govoru na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora istaknuo:„Hrvatska je do ovog 30. svibnja 1990. prešla tek kratki dio puta u parlamentarnu demokraciju. Međutim, to je bio presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i hrvatske države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji“. Također je naglasio: „ ... Na povijesnom smo početku u kojem rezultati izbora koliko god su znakoviti, toliko su i obvezujući. Pravila i običaji parlamentarne demokracije nalažu da svoj dio odgovornosti i bremena u izgradnji hrvatskoga društva moraju preuzeti i pobjednici i gubitnici ... koji će svojim darom, znanjem, odlučnošću, promišljenošću, ali prije svega radom, usmjeriti napore prema ispravnom putu i trajnim rješenjima. Pritom, ne očekuje se politička solidarnost već stvaralačka i principijelna kritika kako iz klupa saborske oporbe tako i iz intelektualnih redova na svim područjima društvenog i intelektualnog života. A samo kritičkim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom, svi zajedno možemo pridonijeti blagostanju svog naroda i općem boljitku društva u kojem živimo i djelujemo“.
Ove riječi, trebaju, sve nas koji se bavimo javnom djelatnošću, podsjećati na odgovorno, mudro i razborito ponašanje, uz uzajamno poštovanje te prihvaćanje načela rada za opće dobro i interese naših građana i domovine. Ali, i da u svakom izazovu vidimo šansu za pronalazak održivog i trajnog rješenja za daljnji napredak, a ne defetizam.
Gospođe i gospodo,
Jedna od najvažnijih zadaća nas zastupnika – rad za opće dobro države i naših građana bila je – vjerujem svima nama – u fokusu rada od početka mandata. U ovih 2 i pol godine, radili smo na očuvanju političke stabilnosti Hrvatske te osnaživanju hrvatskog zakonodavnog okvira. Usvajali smo zakonske prijedloge i politike znajući da moramo odgovoriti na zahtjeve, potrebe i brige svih građana i, u konačnici – podići kvalitetu i standard njihova življenja. Do danas, donijeli smo 498 zakonskih rješenja iz mnogih područja života. Time smo postali i najučinkovitiji saziv u proteklih deset godina. Ali ova brojka nije i ne smije biti samo gola statistika, već se ona mora odražavati i u stvarnom životu. A da smo našim dosadašnjim zakonodavnim aktivnostima stvorili pozitivno ozračje govore i sljedeći podaci: Hrvatska je izašla iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža; rast BDP-a u prvom tromjesečju ove godine veći je 3,9 % nego u istom razdoblju prošle godine, i trenutačno je najveći u Europskoj uniji; Hrvatska ostvaruje proračunski višak već drugu godinu za redom; smanjen je javni i vanjski dug; kreditni rejting vraćen je na investicijsku razinu; a investicije također rastu zahvaljujući znatnim povećanjem korištenja europskih fondova. U konačnici, pozitivne gospodarske trendove osjetili su i građani povećanjem dohotka i, posljedično, povećanom osobnom potrošnjom. Ovi ohrabrujući gospodarski pokazatelji potvrda su odlučnosti u kojem smjeru želimo razvijati našu domovinu. Ali i obaveza da moramo još više uložiti znanja, predanosti i promišljenosti u razvoj političkih i gospodarskih vrijednosti u našoj zemlji.
Hrvatski sabor mora dati doprinos osnaživanju solidarnosti u hrvatskom društvu, većoj socijalnoj osjetljivosti i brizi za najpotrebitije kao i najvažnijem pitanju našeg naroda – demografskoj obnovi i iseljavanju.
Poštovani uzvanici,
Učinkovitost rada ovog saziva Hrvatskoga sabora govori o našoj svijesti o ulozi koju Hrvatski sabor prvenstveno treba imati, a time i o našoj odgovornosti prema hrvatskim građanima koji su nam dali svoje povjerenje i u čije ime donosimo odluke. A ta odgovornost mora se odraziti i na političku kulturu koju razvijamo u ovom domu vodeći naše rasprave. Svi mi sudjelujemo u politici koja, po svojoj definiciji, jest, između ostalog, pridobivanje što više glasača na izborima kako bi se osvojila ili zadržala vlast. Ona pretpostavlja početnu raznovrsnost stajališta, ali teži pomirenju razlika u stavovima predlaganjem ispravnih i racionalnih rješenja. Rasprave koje koristimo da bismo uvjerili suprotnu stranu u tu ispravnost mogu ponekad biti oštre, međutim, one prije svega moraju sadržavati komunikaciju temeljenu na demokratskoj toleranciji, razumijevanju izrečenog, te razumijevanju i uvažavanju kolega i njihovih suprotnih, ali argumentiranih stavova i mišljenja. Jedino, poštivanjem toga, možemo utjecati na percepciju javnosti i osnažiti povjerenje građana u naš rad. Nadam se da će nam u daljnjoj izgradnji političke kulture još više pomoći i Etički kodeks koji ćemo uskoro donijeti.
Gospođe i gospodo,
Tridesetu obljetnicu konstituiranja Hrvatskog sabora obilježit ćemo sljedeće godine tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Samo 28 godina od hrvatske samostalnosti i šest godina od članstva u Europskoj uniji, Hrvatska preuzima po prvi puta u povijesti predsjedanje zajednicom od pola milijarde ljudi. To je ogromno postignuće i priznanje cijelom hrvatskom narodu. I događaj od strateške, društvene i političke važnosti. Hrvatski sabor će, u okviru parlamentarne dimenzije, također voditi važne rasprave o budućnosti Europe te tako pridonijeti ostvarivanju ciljeva hrvatskog predsjedanja i prioriteta daljnjeg djelovanja Unije. Dobit ćemo priliku „činiti“, kao što je istaknuto na sjednici Hrvatskoga sabora 1990. godine, „sve što, nije samo u lokalnom interesu, nego i općehrvatskom, općeeuropskom, u interesu mira, budućnosti ovog kraja i Europe.“
Za kraj, čestitam još jednom svim zastupnicama i zastupnicima kao i svim hrvatskim građankama i građanima u domovini i inozemstvu Dan Hrvatskog sabora. Čestitke, ali i zahvale, posebno upućujem svim našim djelatnicima – namještenicima i službenicima Hrvatskoga sabora, koji stručno, marljivo i predano rade, ponekad i do ranih jutarnjih sati. I bez kojih ni rad nas zastupnika ne bi bio moguć. Zahvaljujem.