.png)
Buna ziua tuturor. Va salut cordial.
Ma bukur sa fiu astaz, ku dumnea-voastra.
Va mulcumesk pentru invitacie.
Poštovani predsjedniče Zastupničkog doma, gospodine Ciolaku,
poštovani potpredsjednici,
poštovane kolegice i kolege zastupnici,
dame i gospodo,
Izuzetna mi je čast obratiti vam se u ime Hrvatskoga sabora i naroda Hrvatske u ovom visokom Domu, u srcu Bukurešta.
Posebno mi je drago što imam priliku obratiti vam se u godini kada Hrvatska i Rumunjska obilježavaju 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa.
Sa sigurnošću mogu reći da smo uspjeli izgraditi jedno iskreno, čvrsto i – vjerujem – dugovječno prijateljstvo.
To smo ostvarili jer smo kontinuirano radili na izgradnji bilateralne suradnje na raznim područjima.
Činili smo to i u okviru našeg članstva u Europskoj uniji i NATO-u.
No odnosi među našim narodima sežu još puno dalje u prošlost.
Hrvati su se na područje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, i zapravo su jedna od najstarijih hrvatskih manjinskih zajednica na svijetu.
Oni su istinski preteče međukulturnih kontakata i najdragocjeniji most između naših zemalja.
Iskreno se veselim što ću ih sutra posjetiti u Karaš-severinskoj županiji. Izuzetno cijenimo napore koje rumunjske institucije ulažu u potporu njihovim aktivnostima.
Drago mi je što imamo zastupnika hrvatske manjine u ovom Domu - gospodina Slobodana Gheru.
Rumunjska manjina u Hrvatskoj je malobrojna, ali su nam njezini interesi važni. Nastavit ćemo podupirati njezine aktivnosti, s obzirom da su odnosi s nacionalnim manjinama stalno visoko na dnevnom redu naše Vlade.
Tu bih spomenuo da se našem istarskom poluotoku nalazi jedan mali jezični dragulj – zajednica od stotinjak govornika istrorumunjskog, idioma rumunjskog jezika.
Uvaženi članovi Zastupničkog doma,
Hrvatska i Rumunjska na sličan su način ostvarivale svoje nacionalne i političke ciljeve.
Sjetimo se da su obje naše zemlje prošle put tranzicije iz komunizma u demokraciju. Ta tranzicija je bila vrlo zahtjevna i podrazumijevala je višestruku prilagodbu - psihološku, društvenu, političku i gospodarsku.
Za ciljeve koje smo dijelili – a to su ulazak u NATO i EU - bili smo spremni uložiti dodatne napore. I to nas također povezuje.
Hrvatski put demokratske tranzicije završen je nakon rumunjskog, našim ulaskom u NATO 2009. i u EU 2013.
Dozvolite mi da kratko podsjetim na jedan povijesni podatak: upravo iz ove zgrade, za vrijeme sastanka na vrhu u Bukureštu u travnju 2008., poslan je poziv Hrvatskoj za članstvo u NATO-u.
Imao sam čast tada biti ovdje kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske. Stoga moj povratak danas budi uistinu draga sjećanja.
Sada obje naše zemlje teže dubljoj integraciji unutar EU-a.
Kao što vam je poznato, Hrvatska je također odlučila pridružiti se euro području. Za manje od osam tjedana uvest ćemo euro i time ostvariti još jedan strateški vanjskopolitički cilj.
No, i Hrvatskoj i Rumunjskoj ostaju još dva cilja koja želimo ostvariti: članstvo u Schengenskom prostoru i članstvo u OECD-u.
Hrvatska je potpuno spremna za ulazak u Schengen, a prema najnovijem izvješću Europske komisije, spremna je i Rumunjska.
Nadam se da će i Hrvatska i Rumunjska pristupiti Schengenu 1. siječnja.
Kada je riječ o drugom cilju, članstvu u OECD-u, marljivo radimo na sljedećim koracima u procesu pristupanja.
Uvjereni smo da Rumunjska čini isto. Uostalom, sve je to za dobrobit naših građana.
Naše zemlje očito imaju sličnu predodžbu o tome kamo pripadaju. Ali i o tome kamo pripadaju naši susjedi.
Želimo da nam se oni – zemlje zapadnog Balkana, kao i Ukrajina i Moldavija – pridruže u Europskoj uniji, pod uvjetom da ispunjavaju sve potrebne kriterije.
Jako dobro znamo da je put do članstva dugotrajan i zahtjevan. Ali isto tako znamo da su prednosti članstva itekako vrijedne tog truda.
No, kako kažu, za ples je potrebno dvoje.
I zato se Europska unija mora više angažirati u ovim zemljama i biti prisutnija u našem susjedstvu. Ne budemo li djelovali učinkovito, doći će drugi i brzo popuniti prazan prostor.
Dragi rumunjski prijatelji,
sve ove sličnosti između Hrvatske i Rumunjske jasan su poziv našim parlamentima i drugim državnim institucijama da nastave tješnje surađivati, na obostranu korist.
Nadajmo se da će i poslovna zajednica istražiti mogućnosti za suradnju. Potencijal za daljnji rast naših gospodarskih odnosa vrlo je značajan.
Europski projekti povezivosti, primjerice energetske i prometne infrastrukture, mogli bi nam biti od posebnog zajedničkog interesa.
Ovdje ću istaknuti pozitivnu perspektivu suradnje naših obrambenih industrija, koja može postati još jedna strateški važna poveznica između naših zemalja.
Nemojmo podcijeniti ni snagu turizma jer osim gospodarskog učinka, turizam promiče kontakte među ljudima i kulturama.
Dragi kolege,
govorio sam o sličnostima na našim putovima, o aktualnim i budućim ciljevima i o potencijalu gospodarske suradnje.
Dopustite mi sad da se na trenutak vratim na rano razdoblje neovisnosti Hrvatske, koje nije bilo nimalo lako.
Morali smo se boriti za slobodu: politički, diplomatski, a nažalost i vojnim putem.
Ali, rekao bih da zbog svih žrtvi koje je hrvatski narod podnio devedesetih godina prošlog stoljeća sada više cijenimo našu neovisnost.
Aktualna ruska agresija na Ukrajinu svima nam je podsjetnik da slobodu nikada ne smijemo uzimati zdravo za gotovo.
A obrasci ponašanja ruskog agresora Hrvate podsjećaju na okrutne obrasce koje je Slobodan Milošević koristio prije 30 godina: od manipuliranja informacijama do vojne agresije, od izbjegličke krize do ratnih zločina. I tu nije kraj sličnostima.
Ali iz naše bitke za slobodu proizlazi današnje duboko razumijevanje i posebna osjetljivost na patnje Ukrajine i njenog herojskog naroda.
Zato će Hrvatska nastaviti pružati podršku – političku, financijsku, humanitarnu i vojnu.
U skladu s takvim stavom, ni trenutka nismo dvojili kada nas je Verhovna Rada Ukrajine ljetos zamolila da budemo domaćini Prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme.
Summit, koji se prije dva tjedna održao u Zagrebu, poslužio je kao forum za jasno iskazivanje međuparlamentarne podrške neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Kao i za osudu ruske ničim izazvane i surove agresije.
Oba doma rumunjskog parlamenta su sudjelovala na summitu, zajedno s više od 50 parlamentarnih domova iz cijelog svijeta.
Dopustite mi da ovom prilikom zahvalim potpredsjedniku ovog časnog Doma – gospodinu Suciuu, i vršiteljici dužnosti predsjednika Senata, gospođi Gorghiu, što su došli u Zagreb.
Drage kolegice i kolege zastupnici,
Hrvatska vrlo dobro vidi višedimenzionalnu podršku koju pružate Ukrajini: prilagodili ste željeznicu i stavili ceste i plovne putove na raspolaganje za transport iz Ukrajine.
Cijenimo vašu humanitarnu pomoć i skrb za tisuće izbjeglica, kao i svu tehničku pomoć koju pružate .
Mi znamo što znači imati prijatelje u teškim vremenima. A uz pomoć prijatelja kao što su Hrvatska i Rumunjska, Ukrajina će sigurno dobiti ovaj rat.
Ipak, svijet kakav smo poznavali mijenja se na očigled:
- od klimatskih promjena do različitih posljedica pandemije bolesti COVID-19;
- od rasta političkog ekstremizma i populizma do sve brojnijih prijetnji multilateralizmu i međunarodnom pravu.
Nepredvidivost postaje „najnovije normalno“, čime su naše zajedničke vrijednosti ozbiljno ugrožene.
U svijetu koji se mijenja, mi parlamentarni zastupnici koji predstavljamo glas naroda, imamo ulogu u očuvanju vrijednosti naših mukotrpno stečenih demokracija.
Naša je uloga spriječiti da „vladavina sile“ nadjača „vladavinu pravila“.
Naša je uloga ujediniti se u borbi za vrijednosti koje smatramo najvažnijima: slobodu, demokraciju i mir, poštivanje vladavine prava i temeljnih ljudskih prava i sloboda.
U toj borbi dajmo sve od sebe!
Dragi gospodine Predsjedniče Ciolacu, hvala vam još jednom što ste mi dali priliku da se obratim vašem parlamentu.
A svima vama u ovoj velikoj vijećnici zahvaljujem na pažnji.
Neka nam dugo živi prijateljstvo između Hrvatske i Rumunjske!
Mulțumesc!