Zagreb – Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u petak na otvorenju 11. međunarodnog Zagrebačkog sigurnosnog foruma. Tom je prigodom poručila kako suvremeni sigurnosni izazovi zahtijevaju sveobuhvatan pristup, snažniju suradnju Europske unije i NATO-a te povezivanje obrambene spremnosti i otpornosti društva.
- Mehanizmi sigurnosti na koje smo se oslanjali ozbiljno su poljuljani, a predvidivost je gotovo nestala. Sve snažnije dolazi do izražaja politika sile, no ne smijemo odustati od međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima koja vrijede jednako za sve, kazala je Petir.
Govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu, naglasila je da se njome ne odlučuje samo o budućnosti jedne države nego i o temeljnim načelima međunarodnog poretka. Podsjetila je da Hrvatska, koja je svoju slobodu i neovisnost teško izborila u Domovinskom ratu, dobro razumije ukrajinski narod koji brani svoju domovinu.
- Zato je naš stav jasan, mir mora biti pravedan, održiv i utemeljen na teritorijalnoj cjelovitosti i međunarodnom pravu, rekla je Petir. Upozorila je i da sukobi na Bliskom istoku dodatno povećavaju globalnu neizvjesnost, osobito zbog poremećaja energetskih pravaca, tržišta i međunarodnih lanaca opskrbe.
Osvrnuvši se na pitanje europske sigurnosti, Petir je kazala da NATO ostaje temelj kolektivne obrane, a Europska unija svojim političkim i gospodarskim instrumentima pridonosi europskoj sigurnosti i otpornosti. - Jačanje europskih obrambenih sposobnosti stoga nije alternativa NATO-u, nego doprinos snažnijem europskom stupu Saveza, naglasila je Petir.
Upozorila je da se suvremene prijetnje ne iscrpljuju u konvencionalnom ratovanju. - Kibernetički napadi, sabotaže, špijunaža i dezinformacije ugrožavaju europska društva, produbljuju podjele i narušavaju povjerenje u demokratske institucije. Takvo sigurnosno okruženje zahtijeva i otpornost ključnih sustava o kojima ovise svakodnevni život građana i obrambena sposobnost države. Upravo zato prehrambena sigurnost mora biti prepoznata kao jedna od temeljnih sastavnica nacionalne sigurnosti i otpornosti, istaknula je Petir.
Dodala je da je njezin prvi stup snažna domaća proizvodnja, ali da dugotrajne krize zahtijevaju i višeslojan, decentraliziran sustav strateških i operativnih robnih zaliha, koji uz državne rezerve treba uključivati poljoprivredna gospodarstva, prehrambenu industriju te skladišne i distribucijske kapacitete.
Podsjetila je da je NATO otpornost opskrbe hranom i vodom prepoznao kao jedan od sedam temeljnih zahtjeva za nacionalnu otpornost i civilnu pripravnost te naglasila važnost uloge parlamenata, koji svojim zakonodavnim i proračunskim ovlastima mogu pridonijeti jačanju nacionalne otpornosti.
- Na tom je tragu Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora predložio da se strateška poljoprivredno-prehrambena i ribarstvena infrastruktura prepozna kao dio kritične infrastrukture te da se ulaganja u njezinu zaštitu i otpornost uključe u okvir izdvajanja država članica NATO-a do 1,5 posto BDP-a za šire obrambene i sigurnosne potrebe, uključujući civilnu pripravnost i otpornost.
- Silosi, hladnjače, mlinovi, skladišta, prerađivački i distribucijski centri te ribarska flota imaju dvojnu namjenu, uz svoju redovitu gospodarsku ulogu, u kriznim okolnostima ključni su za kontinuitet opskrbe stanovništva hranom, ali i za potporu obrambenom sustavu, poručila je Petir.
- Jer i one koji nas brane netko mora hraniti. To su naši poljoprivrednici i ribari, čiju ulogu u nacionalnoj sigurnosti moramo snažnije prepoznati i poduprijeti, rekla je Petir.
Petir je istaknula i važnost Zagrebačkog sigurnosnog foruma kao mjesta razmjene znanja i iskustava koje pridonosi boljem razumijevanju sigurnosnih izazova i oblikovanju konkretnih odgovora na njih.
- Snažna Europa nije samo ona koja se može obraniti od prijetnji, nego ona koja i u najtežim okolnostima može očuvati demokraciju, slobodu i sigurnost svojih građana, zaključila je Petir.
Forum su organizirali Institut za istraživanje hibridnih sukoba, Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr.Franjo Tuđman” i Zaklada Konrad Adenauer.