U Saboru održana tematska sjednica o gospodarenju komunalnim otpadom

Zagreb - Odbor za zaštitu okoliša i prirode održao je u četvrtak tematsku sjednicu o temi: „Je li Uredba Vlade RH unaprijedila sustav ili unijela dodatni nered u gospodarenju komunalnim otpadom?“ u sklopu koje su razmotrene primjedbe trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost prikupljanja komunalnog otpada, jedinica lokalne samouprave, udruga potrošača te udruga za zaštitu okoliša u cilju iznalaženja rješenja nastalih problema. 

Sazivanje tematske sjednice bilo je potaknuto predstavkama koje je Odbor zaprimio vezano uz izmjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17. i 84/19.) te Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta otpada (NN, br. 3/19 i 17/19) iz kojih je razvidno da su neke od jedinica lokalne samouprave te cijeli niz trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost prikupljanja i zbrinjavanja otpada na lokalnoj razini podnijeli Ustavnom sudu Republike Hrvatske Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti navedenih propisa s Ustavom RH, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Predstavkama iznesene primjedbe upućuju da donesenim aktima nije ostvaren cilj uspostave javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave.

Sjednici su nazočili predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva gospodarstva, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske gospodarske komore (Grupacije centara za gospodarenje otpadom i Grupacije održavanja čistoće), Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatske zajednice općina, Grada Preloga, Grada Supetra, trgovačkih društava KD Čistoća d.o.o. Rijeka, Komunalac d.o.o. Jurdani, Lopar Vrutak d.o.o., Lopar, Eko Murvica d.o.o. Crikvenica i Čistoća d.o.o. Varaždin, Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Udruge za zaštitu potrošača „Dalmatinski potrošač“, Udruge privatnih iznajmljivača Zagreb – UPIZ te Udruge za zaštitu okoliša Resnik, UZOR. 

Uvodno je predsjednik Odbora Mihael Zmajlović ukazao na važnost ove teme budući da je izmjena Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom izazvala blokade u provedbi cjenika i organizaciji cijelog sustava. Ujedno je izrazio žaljenje da sjednici Odbora nije nazočan ministar zaštite okoliša i energetike.

Državni tajnik Mile Horvat obrazložio je razloge donošenja Uredbe 2017. godine odnosno njezinih izmjena 2019. naglasivši da je izmjenama prethodila analiza provedbe Uredbe i zaprimljenih predstavki građana te pravnih osoba iz kojih je bilo vidljivo da su brojne jedinice lokalne samouprave proizvoljno kreirale kriterije za utvrđivanje cijene javne usluge (primjerice neke su utvrđivale 40 i više kategorija korisnika). 

Predstavnica Udruge gradova Sonja Polonijo naglasila je važnost uspostave ekonomski održivog sustava gospodarenja komunalnim otpadom pri čemu bi se vodilo računa o specifičnostima jedinica lokalne samouprave. Naglasila je da je Uredba donesena 2017. omogućavala jedinicama lokalne samouprave da uvaže svoje specifičnosti i nastoje ih riješiti kroz Odluke koje su donosile (iako je i tu bilo nespretnih rješenja). Istaknula je da se u izmjene Uredbe krenulo ishitreno, bez provjere situacije u jedinicama lokalne samouprave te da sada, bez obzira na specifičnosti na lokalnoj razini, svi preuzimaju cjenike na isti način. Pozornost je skrenula i na nestimulativan obračun poticajne naknade koji će u 2020. godini u jednaku situaciju dovesti i one koji odvajaju 0% miješanog komunalnog otpada i one koji odvajaju 59% posto. 

Davor Vić, voditelj Grupacije održavanja čistoće pri Udruženju komunalnog gospodarstva Sektora za graditeljstvo i komunalne poslove također je ukazao na neprovedivost pojedinih odredbi Uredbe zbog neuvažavanja specifičnosti na lokalnoj razini, ulaženje u operativno obavljanje posla propisivanjem učestalosti broja odvoza po kategorijama otpada, obračun poticajne naknade koji uzima u obzir samo jednu godinu u kojoj većina odlagališta u RH nije imala vage i bez uvažavanja odvojeno prikupljenog komunalnog otpada kao kriterija za obračun i slično. Ujedno je istaknuo da se, imajući u vidu potrebu stvaranja ekonomski održivog sustava, ne bi trebalo bježati od činjenice da će doći do poskupljenja usluge u uvjetima u kojima postoje centri za gospodarenje otpadom te se razvija sustav odvojenog prikupljanja otpada.

U nastavku je zastupnik Peđa Grbin istaknuo da je Klub zastupnika SDP-a za izmjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17. i 84/19.) podnio Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH i Zakonom budući da je Uredbom regulirana materija koja je predmet Zakona o održivom gospodarenju otpadom (pitanje načina obračuna cijene tj. razdvajanja fiksnog i varijabilnog dijela; stvaranja dvije grupe korisnika usluga i slično). Stoga je predložio da se žurno pristupi izmjenama Zakona kojim bi se jasno definirao način obračuna cijene i smjernice za obračun, grupe korisnika i kriteriji za njihovo definiranje i slično. 

Članovi Odbora za zaštitu okoliša i prirode u raspravi su iznijeli niz različitih stavova pa je tako s jedne strane izražen apel da se krene u hitnu izmjenu Zakona o održivom gospodarenju otpadom uz široku konzultaciju sa svim dionicima sustava dok je s druge strane iznesen stav da Uredba nema spornih momenata u načinu obračuna cijene minimalne javne usluge te da na to upućuje i njezina provedba u pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Zastupnici su također naglasili upitnost i nestimulativnost načina obračuna poticajne naknade, potrebu hitne instalacije digitalnih vaga te naknade za odlaganje komunalnog otpada (landfill tax).  U raspravi je otvoreno i pitanje utvrđivanja cijene javne usluge i neprihvatljivosti da ista rezultira istim fiksnim dijelom za višečlano kao i za jednočlano domaćinstvo. Istaknuto je kako donošenje Uredbe uslijedilo četiri godine po donošenju novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom 2013. godine. Nastavno na to  je obrazloženo da je 2015. godine nacrt Uredbe prošao javnu raspravu i da je izrađen konačni nacrt, ali da ista potom nije ušla u proceduru donošenja.  Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je pozvano da do kraja godine ponudi rješenje nastalih problema u sustavu. Skrenuta je pozornost da rastu cijene javne usluge te da se pogreške u sustavu prevaljuju na građane, a da se kao rezultat toga sve više otpada odlaže nelegalno. 

Branka Genzić-Horvat, predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik, UZOR upozorila je na donesene izmjene i dopune Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada kojom je uveden novi model naplate. Upozorila je na slabosti i propuste u uspostavi sustava  gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu te istaknula da će donesene izmjene Odluke rezultirati drastičnim poskupljenjem cijene usluge u Gradu Zagrebu. Naglasila je da je udruga UZOR podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom.  

Siniša Radiković, direktor gradskog komunalnog poduzeća PRE-KOM Prelog iznio je iskustva Grada Preloga u uspostavi sustava gospodarenja komunalnim otpadom i provedbom Uredbe donesene 2017. godine. Grad Prelog uspio je izgraditi dobar sustav uz izrađene cjenike sukladno navedenoj Uredbi. Ocijenio je da je Uredba iz 2017. bila solidna te da je njezina dorada bila potrebna samo u dijelu obračuna poticajne naknade i uvedene odredbe o broju odvoza. Stoga je naglasio da je izvorna Uredba s manjim izmjenama pravi put za nastavak izgradnje sustava gospodarenja komunalnim otpadom u RH. Upozorio je na probleme s kojima su se suočili nakon donošenja izmjena Uredbe. Ujedno je skrenuo pozornost na potrebu rješavanja postojeće pravne nesigurnosti kada je riječ o obračunu eko rente. Pozvao je i na bolju komunikaciju s komunalnim društvima. 

Zdenko Jakuc, direktor Lopar Vrutak d.o.o. izdvojio je nekoliko situacija s kojima su se susretali u uspostavi sustava gospodarenja komunalnim otpadom: od pravne praznine zbog nedonošenja podzakonskog akta nakon donošenja Zakona 2013., uspostave sustava temeljem Uredbe iz 2017., uvođenja CGO-a u sustav gospodarenja i zaključno prilagodbe izmjenama Uredbe. Istaknuo kako se događa da se s većim stupnjem sortiranja otpada cijena usluge povećavaju. Ujedno je za održivost sustava naglasio važnost fiksnog dijela cijene usluge kojeg se komunalna društva nisu spremna odreći. Govoreći o problemima s kojima se otoci susreću u uspostavi sustava, uputio je poziv Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da se uključi u rješavanje pitanja odvoza otpada s otoka. Uz osvrt na određene odredbe Uredbe (pitanje vođenja evidencije o preuzetom komunalnom otpadu, drugačije definirane uloge Fonda u izmijenjenom članku 18.) izrazio je nadu u skoru izmjenu važeće Uredbe.

S druge strane Davor Skroza, direktor Čistoće d.o.o. Varaždin istaknuo je pozitivna iskustva s provedbom Uredbe te je naglasio da su primijenili zakonske odredbe i postigli rezultate.

Predstavnica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača i članica Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača osnovanog od strane Vlade RH Ana Knežević istaknula je potrebu formiranja radne grupe pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike u cilju sagledavanja i rješavanja nastalih problema u sustavu. Prijedlog je da radnu grupu čine, uz predstavnike ministarstva,  predstavnici potrošača, lokalne razine i komunalnih poduzeća. U nastavku je Nela Kovačević, predstavnica Udruge za zaštitu potrošača „Dalmatinski potrošač“ upozorila na specifičnosti s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave na obali i otocima kada je riječ o uspostavi sustava gospodarenja otpadom. S tim u vezi ključnim drži da se omogući lokalnoj razini da pri donošenju odluka i definiranju kriterija može uvažavati svoje  specifičnosti. Upozorila je i da se nije dovoljno pažnje posvetilo uspostavi infrastrukture na otocima.  

Zaključno je predsjednik Odbora podržao iznesen apel Ministarstvu zaštite okoliša i energetike da pristupi žurnoj izradi izmjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom te je u sklopu tog procesa ključnim ocijenio formiranje radne grupe pri Ministarstvu u čijem bi sastavu bili svi zainteresirani dionici sustava. Ujedno je konstatirano da će Odbor temeljem provedene rasprave na sljedećoj sjednici Odbora donijeti zaključke.