Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu  i projekcija za 2021. i 2022. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, i to za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste
-    Autocesta Rijeka-Zagreb
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastrukturu

-    Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu (konsolidirano)
-    Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i  plan projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da je okvir makroekonomske politike Republike Hrvatske određen pozitivnim kretanjima ekonomske aktivnosti, temeljenim na rastu osobne potrošnje, investicija uz snažniju apsorpciju sredstava iz fondova Europske unije te izvoza roba i usluga. U 2019. predviđa se realni rast BDP-a od 2,8%, u 2020. od 2,5%, a u 2021. i 2022. godini od 2,4%. U čitavom projekcijskom razdoblju predviđa se stabilna inflacija i to ispod 1,5%. Očekuje se i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada pri čemu će anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje prema 6,3% u 2022. godini.
Što se tiče narednog razdoblja naglasak će biti na  fiskalnoj održivosti i ekonomskom rastu i razvoju, uz osiguranje primjerene skrbi za sve građane Republike Hrvatske.

U skladu s navedenim, prihodna strana državnog proračuna temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga provedbe porezne reforme započete 2017. godine kao i jačanju apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije. Tako su ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani u iznosu od 145,1 milijardi kuna, pri čemu porezni prihodi i doprinosi rastu 5,8% u odnosu na prvotni plan, odnosno 2,7% u odnosu na rebalans za 2019. godinu.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. projicirani su u iznosu od 145,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 6,7% u odnosu na plan 2019. (odnosno 5,4% u odnosu na novi plan 2019.)
Porezni prihodi bilježe rast od 7,1% u odnosu na plan 2019. odnosno 3,1% u odnosu na novi plan 2019. PDV u iznosu od 55,9 milijardi kuna bilježi rast od 7,9% odnosno 3,5%. Očekivano kretanje raspoloživog dohotka stanovništva odnosno nominalne osobne potrošnje uz učinke koji proizlaze iz zakonskih izmjena u sustavu PDV-a.
Posebni porezi i trošarine u iznosu od 16,6 milijardi kuna bilježe rast od 5,4% odnosno rast od 2,3%. Očekivano kretanje potrošnje trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir planirane učinke izmjena trošarinskom sustavu.
Porez na dobit u iznosu od 9,3 milijarde kuna bilježi rast od 5,9% odnosno 1,9% što predstavlja procjenu poslovanja gospodarskih subjekata i očekivanih učinaka poreznih izmjena.
Doprinosi u iznosu od 25 milijardi kuna bilježe rast od 3,9% što su očekivana kretanja na tržištu rada. Pomoći u iznosu od 18,8 milijardi kuna bilježe rast od 7,5% odnosno 23,2% što je posljedica ubrzanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije. Ostali prihodi u iznosu od 16,3 milijarde kuna bilježe rast od 6,7% odnosno 2,6% što predstavljaju prihodi od imovine, vlastiti i namjenski prihodi proračunskih korisnika, prihodi državnih bolnica od HZZO-a. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 1 milijarde kuna bilježe rast od 29,3% odnosno rast od 3,2% što je posljedica prodaje građevinskih objekata  te postrojenja i opreme u državnom vlasništvu kao i prihodi od prodaje zaliha.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2020. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna što je za 5% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na prvotni plan za 2019. (povećanje od 8,3 milijarde kuna u odnosu na rebalans za 2019. godinu). 

Od ukupnog povećanja od 7,0 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan za 2019. godinu 3,6 milijardi kuna odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, odnosno izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, 
dok se za 3,4 milijarde povećavaju rashodi koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih izvora, uključujući pomoći Europske unije.
Do povećanja rashoda došlo je zbog: 
povećanja rashoda za mirovine i mirovinska primanja (indeksacija mirovina po općim i posebnim propisima i očekivani porast broja umirovljenika), povećanja rashoda za zaposlene uslijed pune primjene povećanja osnovice iz 2019. godine i primjene očekivanog povećanja osnovice za izračun plaće za 6,12% u 2020. godini, primjene mjera demografske politike, u prvom redu povećanja naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za što je osigurano dodatnih 160,6 milijuna kuna i osiguravanja sredstava za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave) u iznosu od 507,0 milijuna kuna. Navedena sredstva bit će isplaćena gradovima, općinama i županijama u visini procijenjenog gubitka prihoda temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka sukladno izmjenama propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka koje bi trebali stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Rashodi za zaposlene planirani su u iznosu od 22,8 milijardi kuna te bilježe smanjenje za 6,3 milijardi kuna u odnosu na proračun 2019. godine što je posljedica promjene metodologije i primjene preporuka Državnog ureda za reviziju (sredstva za financiranje rashoda zaposlenika osnovnih i srednjih škola u iznosu od 8,4 milijardi kuna planiraju se u okviru skupine računa 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, a ne više u okviru skupine računa 31 Rashodi za zaposlene. Uključivanjem navedenog iznosa u ukupne rashode za zaposlene vidljivo je da se rashodi za zaposlene u odnosu na plan 2019. godine povećavaju za 1,7 milijardi kuna što je povećanje od 1,2 milijardi kuna u odnosu na novi plan za 2019.godinu. Uključivanjem navedenog iznosa u ukupne rashode za zaposlene isti se u odnosu na plan 2019. godine povećavaju za 2,1 milijardi kuna (povećanje od 1,5 milijardi kuna u odnosu na novi plan za 2019.)
Povećanje rashoda za zaposlene rezultat je, osim uvećanja za redovan minuli rad i novog zapošljavanja, i cjelogodišnje primjene: predloženog povećanja osnovice za izračun plaće zaposlenih u državnim i javnim službama za 6,12% i  cjelogodišnjeg učinka povećanja osnovice za izračun plaća zaposlenih u državnim i javnim službama iz 2019. godine.
U 2021. godini rashodi za zaposlene planirani su na ukupnoj razini od 23,4 milijardi kuna, a u 2022. godini u iznosu od 23,5 milijardi kuna.

Materijalni rashodi planirani su u  iznosu od 15,4 milijardi kuna te bilježe povećanje od 982,4 milijuna kuna u odnosu na proračun 2019. godine (povećanje od 790,2 milijuna kuna u odnosu na novi plan 2019.)Materijalni rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora financiranja povećavaju se za 821,1 milijuna kuna, od čega 462,6 milijuna kuna ustanovama u zdravstvu (lijekovi, pomoćni i sanitetski materijal te ostalo) i materijalni rashodi koji se financiraju iz općih izvora povećavaju se za 161,3 milijuna kuna, od čega  najveća povećanja za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova.
U 2021. i 2022. godini ukupni materijalni rashodi projicirani su na istoj razini od 15,2 milijardi kuna.
Financijski rashodi planirani su u iznosu od 8,1 milijardi kuna te su projicirani su u skladu s uvjetima na financijskim tržištima te troškovima servisiranja javnog duga.

Subvencije planiraju se u iznosu od 6,6 milijardi kuna što je smanjenje od 370,8 milijuna kuna u odnosu na proračun 2019. godine (smanjenje od 525,2 milijuna kuna u odnosu na novi plan 2019.) Povećanje subvencija financiranih iz Europske unije i ostalih izvora financiranja planirani su u iznosu od 375,8 milijuna kuna. Smanjenje subvencija financiranih iz općih izvora u iznosu od 746,6 milijuna kuna je posljedica reklasifikacije sredstva namijenjenih HŽ Infrastrukturi d.o.o. i HŽ Putničkom prijevozu d.o.o. iz ekonomske kategorije subvencija u kategoriju pomoći. Najznačajnija kategorija su izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda koje će u 2020. godini dosegnuti razinu od 3,2 milijardi kuna (povećanje od 63,0 milijuna kuna u odnosu na 3,1 milijardi kuna planiranih rashoda po ovim aktivnostima u 2019. godini). Drugi dio predujma za osiguranje nužne stabilizacije poslovanja društva Croatia Airlines u iznosu od 150 milijuna kuna.

Pomoći planiraju se u iznosu od 29,8 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na proračun 2019. godine (povećanje od 13,9 milijardi kuna u odnosu na novi plan). Rast zbog promjene metodologije iskazivanja rashoda za bruto plaće, doprinose i ostale rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola u iznosu od 8,4 milijardi kuna  za rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Iznos od 1,9 milijardi kuna predstavlja reklasifikaciju sredstva namijenjenih HŽ Infrastrukturi d.o.o., HŽ Putničkom prijevozu d.o.o., Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. i Hrvatskim autocestama d.o.o. iz ekonomske kategorije subvencija i ostalih rashoda u kategoriju pomoći. Kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 507,0 milijuna kuna što je procijenjeni gubitak prihoda temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka sukladno izmjenama propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka jedinicama područne (regionalne) samouprave. Planirani doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 123,2 milijuna kuna.

Pomoći koje se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora financiranja u 2020. godini planirane su na razini od 6,1 milijardi kuna te se povećavaju u iznosu od 1,3 milijardi kuna u odnosu na tekući plan 2019. godine Operativni program Konkurentnost i kohezija na pozicijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
  U 2021. godini ukupne pomoći projicirane su na razini od 29,7 milijardi kuna, a u 2022. na razini od 30,7 milijardi kuna.

Naknade građanima i kućanstvima planirani su u iznosu od 48,9 milijardi kuna planirani što je povećanje od 2,5 milijardi kuna u odnosu na proračun 2019., odnosno 1,9 milijardi kuna u odnosu na novi plan 2019.  Povećana izdvajanja za mirovine u iznosu od 2,5 milijardi kuna (1,7 milijardi kuna u odnosu na novi plan 2019.), ukupno 42,6 milijardi kuna. Na povećanje ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja u 2020. godini utjecat će, između ostalog, sljedeći elementi: preneseni kumulirani efekt promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2019. godine,  usklađivanje mirovina od 3,5%, promjena broja i strukture korisnika mirovina.
Povećanje rashoda temeljem prava iz sustava socijalne skrbi i mjera populacijske politike (dodatni porodiljni dopust, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 257,4 milijuna kuna od čega 160,6 milijuna kuna namijenjenih primjeni novog Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i  roditeljskim potporama što uključuje povećanje iznosa naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci). 
U 2021. godini ovi rashodi projicirani su na razini od 53,0 milijardi kuna, dok se u 2022. očekuju na razini od 54,7 milijardi kuna.

Ostali rashodi planirani su u iznosu od 7,3 milijardi kuna te se smanjuju  za 1,1 milijardi kuna kn u odnosu na proračun 2019. (1,3 milijardi kuna u odnosu na novi plan).Smanjenje je najvećim dijelom posljedica reklasifikacije sredstva namijenjenih HŽ Infrastrukturi d.o.o. i Hrvatskim autocestama d.o.o. iz ekonomske kategorije ostalih rashoda u kategoriju pomoći.  
Za mjere ruralnog razvoja u 2020. godini osigurano je 1,6 milijardi kuna. Na ovoj kategoriji rashoda planiraju se sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna u 2020. godini
U 2021. godini ostali rashodi dosegnut će razinu od 8,1 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 7,5 milijardi kuna.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 5,9 milijardi kuna, od čega 2,4 milijardi kuna  rashoda financiranih iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici. U odnosu na tekući plan 2019. godinu smanjuju se za 158,1 milijuna kuna i to na pozicijama Ministarstva obrane i Ministarstva financija. 
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine financirani iz Europske unije i ostalih izvora financiranja povećavaju se za 657,4 milijuna kuna. Najvećim dijelom u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Operativnog programa Učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
U 2021. godini ovi rashodi su planirani na razini od 5,4 milijardi kuna, a u 2022. godini ovi rashodi predviđaju se u iznosu od 4,6 milijardi kuna.

Osim postojećih korisnika (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste d.o.o., Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Centar za restrukturiranje i prodaju i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), od 2020. istima se priključuju i 4 trgovačka društva iz sektora prometa, koja imaju značajan utjecaj na fiskalni saldo općeg proračuna i javni dug: Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC), Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ),Hrvatske željeznice Infrastruktura d.o.o (HŽI) i Hrvatske željeznice Putnički prijevoz d.o.o. (HŽPP.)

Obzirom na planove Republike Hrvatske vezano uz pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II, Republika Hrvatska se Programom konvergencije za razdoblje 2019. - 2022. obvezala na ambiciozniji srednjoročni proračunski cilj od -1,0% BDP-a, koji je u skladu s restriktivnijim uvjetima koje moraju poštivati države članice tečajnog mehanizma ERM II. Fiskalne projekcije predstavljene u proračunu za razdoblje 2020.-2022. pokazuju da će se strukturni saldo kretati u rasponu od -0,8% do -0,1% BDP-a te će se u svim godinama nalaziti iznad srednjoročnog proračunskog cilja od -1,0% BDP-a. Time se osigurava održivo kretanje manjka proračuna opće države i javnog duga. Do kraja 2022. godine planira se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda odnosno sa 74,8% BDP-a u 2018. na 61,6% BDP-a u 2022. godini. Time će biti zadovoljeno i fiskalno pravilo javnog duga.

U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2020. godini projicira se na razini od 0,5% BDP-a. U 2021. projicira se njegov blagi višak od 0,1% BDP-a, dok se u 2022. godini projicira višak od 0,6% BDP-a. Pritom se za državni proračun u 2020. očekuje manjak od 0,5% BDP-a, u 2021. uravnotežen proračun, dok se u 2022. godini očekuje višak državnog proračuna od 0,4% BDP-a. 
    
Promatrano prema ESA 2010 metodologiji, u 2020. očekuje se višak od 0,2% BDP-a, u 2021. od 0,4% BDP-a, a u 2022. višak od 0,8% BDP-a. Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda do 2022. godine odnosno sa 74,8% BDP-a u 2018. na 61,6% BDP-a u 2022. godini. Time će se u potpunosti zadovoljiti fiskalna pravila određena Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i Paktom o stabilnosti i rastu, a ujedno i fiskalni kriteriji koji su preduvjet za ulazak u ERM II mehanizam.

Odbor je raspolagao i pisanim 4. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2021. godinu, od 5. studenoga 2019. godine. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da su u Prijedlogu državnog proračuna za 2020. godinu rashodi za zaposlene povećani za 1,2 milijardi kuna u odnosu na Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2019. godinu čime su osigurana sredstva za povećanje osnovice plaće za zaposlene u državnim i javnim službama za 6,12 %.
 Nadalje je zatražena informacija o predviđenim sredstvima u iznosu od 120 milijuna kuna u Prijedlogu državnog proračuna za 2020. godinu koja su potrebna za povećanje koeficijenata složenosti poslova za 2 % o čemu Vlada Republike Hrvatske pregovara s školskim sindikatima. Odgovoreno je da Prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu ne obuhvaća još uvijek ne dogovorene obveze te da se 120 milijuna kuna može osigurati preraspodjelom u državnom proračunu.
Dodatno je naveden problem visoke porezne presije u Republici Hrvatskoj koja iznosi 38,6% (mjerenom udjelom poreznih prihoda u BDP-u) te bi se trebala smanjiti na 30% prema mišljenjima poreznih stručnjaka i analitičara. Odgovoreno je da se iz toga razloga provodi već četvrti krug poreznog rasterećenja koje će iznositi gotovo 9 milijardi kuna u četiri godine u izravnom i neizravnom oporezivanju. Porezno rasterećenje se ne očituje samo u udjelu poreznih prihoda u BDP-u nego također u visini poreznih stopa. Dalje je u raspravi na Odboru napomenuto da je Prijedlog proračuna za 2020. godinu preoptimističan. Između ostaloga na Odboru je istaknuta važnost reforme javnog sektora.
U raspravi je istaknuto da je Prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu realan te da Ministarstvo financija uspješno sagledava sve proračunske korisnike i vodi računa o smanjenju javnog duga, više u relativnom nego u apsolutnom iznosu. Dodatno je naglašeno da se refinanciranje može dogovoriti samo kod dospjelih obveza te da se je iskoristilo razdoblje niskih kamatnih stopa, a što se reflektira u značajnom smanjenju kamata u iznosu od skoro 4 milijardi kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                               Grozdana Perić, dipl. oec.