Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, i to za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Centar za restrukturiranje i prodaju 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastruktura

-    Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu (konsolidirano)
-    Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 8. lipnja 2021. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. lipnja 2021. godine. 

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da uspješno vođenje odgovorne makroekonomske politike koje je u proteklom razdoblju dovelo do niza pozitivnih gospodarskih pokazatelja, stavljeno je početkom 2020. godine pred značajan izazov krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19. Uvidjevši nadolazeće negativne društveno-gospodarske posljedice, Vlada Republike Hrvatske iskoristila je sav stvoreni fiskalni prostor za fiskalnu potporu u svrhu očuvanja života i zdravlja građana, ali i održavanja zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti. Ukupni financijski efekt koronakrize na proračun do sada iznosi preko 32 milijarde kuna.

Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, dostupnim tijekom izrade Programa konvergencije Republike Hrvatske, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 5,2%. U navedenu projekciju uključen je i makroekonomski utjecaj Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, koji upućuje na ubrzanje stope rasta BDP-a u odnosu na osnovni scenarij u iznosu od 0,3 postotna boda u 2021. Osobna potrošnja bit će glavni pokretač rasta domaće potražnje u 2021. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od bruto investicija u fiksni kapital. U manjoj mjeri, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti državna potrošnja i kategorija promjene zaliha, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti negativan.

Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je realni BDP u prvom tromjesečju 2021. smanjen za 0,7% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Dosad objavljeni visokofrekventni pokazatelji ukazuju na povoljna kretanja u drugom tromjesečju 2021. Rezultati anketiranja poduzeća za svibanj ukazuju na nastavak snažnog rasta pouzdanja poslovnih subjekata, koji je bio prisutan u svim djelatnostima, a najizraženiji u sektoru usluga. Nadalje, u svibnju je nastavljen trend poboljšanja potrošačkog optimizma na mjesečnoj razini. Takva kretanja početkom 2021. nešto su povoljnija u odnosu na očekivanja iz Programa konvergencije Republike Hrvatske te tako predstavljaju pozitivan rizik za projekciju rasta.
Novim planom proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi iznose 150,3 milijarde kuna te se povećavaju za 3 milijarde kuna, kao rezultat povećanja prihoda od pomoći za 1,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na prihode iz fondova Europske unije. Istodobno, prihodi od poreza se povećavaju za 336,7 milijuna kuna, a doprinosi za 414 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan.

Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 9,4 milijarde kuna odnosno planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna. Rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (Europska unije i ostali izvori) povećavaju se za 2,3 milijarde kuna.

Sukladno planiranim prihodima i rashodima, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3% BDP-a, što predstavlja povećanje od 6,4 milijarde kuna ili 1,6 postotnih bodova BDP-a u odnosu na prvotno planirani za 2021. godinu. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 15,3 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 2,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 86,6% BDP-a.
Odbor je raspolagao i pisanim 12. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, od  7. lipnja 2021. godine. 

U raspravi na Odboru skrenuta je pozornost da nema strategije reforme zdravstva nego se iznalaze sredstva za pokrivanje manjka u zdravstvu. Odgovoreno je da Vlada Republike Hrvatske planira ubrzati proces reforme u zdravstvu, što je također ugrađeno u Nacionalni program oporavka i otpornosti. U zdravstvu se planira racionalizacija troškova. Ostali prioriteti Vlade Republike Hrvatske su među inima radna snaga, natalitet i demografija.

Posebice je istaknuto da je Vlada Republike Hrvatske uspjela u prošlim godinama smanjiti deficit, ali u 2020. godini su se zbog pandemije dogodile drastične promjene. Vlada Republike Hrvatske poduzela je značajne mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu. Sve mjere su bile dobro izbalansirane. Očekivanja u 2020. godini od prihoda od turizma su bila na razini od 30%  u usporedbi s 2019. godinom, ali su unatoč pandemiji  ostvareni prihodi od 50%. Istaknuto je da je potrebito poboljšanje položaja Republike Hrvatske razvojem gospodarstva. Postojeće probleme u zdravstvu Republike Hrvatske pogoršala je pandemija. Iz toga razloga povučeni su značajni iznosi za potrebe zdravstva. Stoga je neophodno  poduzeti određene mjere za što bolje funkcioniranje zdravstva i Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

Vlada Republike Hrvatske uspjela je osigurati likvidnosti u 2020. godini prvenstveno na domaćem tržištu, kod domaćih mirovinskih fondova i banaka. Naknadno su stigla sredstva iz međunarodnog tržišta. 

Postavljeno je pitanje o povećanju rashoda za zaposlene u 2021. godini te u kojoj mjeri su to povećanja plaća ili zapošljavanja novih ljudi. Odgovoreno je da su povećane osnovice zaposlenika rezultat dijaloga sa sindikatima. Pojedine javne službe unatoč svemu vode sudske sporove protiv Republike Hrvatske. Također se postavlja pitanje o utuženim prekovremenim satima u zdravstvu, što može dovesti do povećanja rashoda za zaposlene do kraja godine.
U raspravi napomenuto je da postoje rizici kod ostvarivanja proračuna. Odgovoreno je da Ministarstvo financija Republike Hrvatske uvijek planira konzervativno prihode proračuna, npr. kod mogućeg prihoda od turizma za 2021. godinu. Ministarstvo financija Republike Hrvatske kod zaduživanja ne prihvaća promjenjive kamatne stope koje su ponudile neke banke. Naglašeno je da je kod ovakvih okolnosti bolje fiksirati kamate i smanjiti kamatne rizike.
Postavljeno je pitanje o digitalnom oporezivanju u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da Republika Hrvatska nema veliki efekt od digitalnog oporezivanja, ali se ide na globalno rješenje od strane OECD-a u kojoj je i Republika Hrvatska uključena.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2021. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,   Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 145  i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.