Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 8. lipnja 2021. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. svibnja 2021. godine.

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za 2020. godinu; Račun prihoda i rashoda za 2020. godinu; Račun financiranja za prvo 2020. godinu)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2020. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2020. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2020. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2020. godini
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u  2020. godini
- Deficit općeg proračuna u 2020. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2020. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2020. godini.

U uvodnom izlaganju predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli su da su tijekom 2020. godine zaustavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti bilježena tijekom prethodnih pet godina. Realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 8,0%. Domaća i neto inozemna potražnja su snažno negativno doprinijele kretanju realnog BDP-a u 2020., dok je pozitivan doprinos kretanju BDP-a došao od promjene zaliha. Gledajući pojedinačne komponente najveći doprinos smanjenju  BDP-a u 2020. došao je od izvoza roba i usluga, koji se realno smanjio za 25%. Smanjenju realnog BDP-a doprinijeli su i potrošnja kućanstava (smanjenje od 6,2%) te bruto investicije u fiksni kapital (smanjenje od 2,9%).  Snažan pad realnog BDP-a ublažen je međugodišnjim smanjenjem uvoza roba i usluga od 13,8% te rastom državne potrošnje (povećanje od 3,4%).

Negativan utjecaj epidemije COVID-a 19 posebice je bio naglašen u sektoru turizma, pri čemu su se noćenja turista prepolovila u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, nakon blagog rasta industrijske proizvodnje u 2019. godini, u 2020. je ponovno zabilježeno njeno međugodišnje smanjenje od 3,4%. Također, zabilježen je i pad prometa u trgovini na malo od 5,8%. S druge strane, u 2020. je nastavljen rast aktivnosti u građevinskom sektoru (povećanje od 3,8%).
U 2020. inflacija je iznosila 0,1%, te je značajno usporila u odnosu na prethodnu godinu. U smjeru usporavanja rasta cijena najjače je djelovao pad cijena energije, posebice smanjenje cijena goriva za osobna prijevozna sredstva.

U 2020. godini zabilježen je rast broja nezaposlenih registriranih kod Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, uz istovremeni pad broja osiguranika Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, no ta negativna kretanja bila su blaža u odnosu na inicijalna očekivanja, zahvaljujući mjerama Vlade Republike Hrvatske za očuvanje radnih mjesta tijekom 2020. godine. Prema Anketi o radnoj snazi, prosječan broj nezaposlenih povećan je za 13% u odnosu na 2019., a broj zaposlenih je smanjen za 1,3%. Anketna stopa nezaposlenosti iznosila je u 2020. 7,5%, što je za 0,9 postotnih bodova više nego u 2019.  
Sedmu godinu zaredom zabilježen je pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa bilance plaćanja u iznosu od 1,9% BDP-a. U odnosu na prethodnu godinu, bilježi se značajno smanjenje pozitivnog salda, u iznosu od 1,7 milijardi eura. Tome je najviše pridonijelo smanjenje pozitivnog salda na računu usluga, prvenstveno kao posljedica pada prihoda od turističkih usluga.
Ukupni bruto inozemni dug je iznosio 40,6 milijardi eura krajem 2020. godine, odnosno 82,4% BDP-a. U usporedbi s 2019. bruto inozemni dug je smanjen za 252 milijuna eura, dok je udio duga u BDP-u viši za čak 7,1 postotni bod, uslijed povijesnog pada BDP-a.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini ostvareni su u iznosu od 131,6 milijardi kuna, što je 0,4% više od plana, dok su u usporedbi s prethodnom godinom smanjeni za 6,0%.
Porezni prihodi tijekom 2020. godine prikupljeni su u iznosu od 73,1 milijardu kuna čime su
zabilježili međugodišnje smanjenje od 11,6%. U odnosu na planirane, ovi prihodi ostvareni su
za 1,6% više.

Prihodi od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 9,3 milijarde kuna, te je ostao na razini prikupljenog prihoda prethodne godine kao rezultat dobrog poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2019. godine. Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 47,2 milijarde kuna ili 14% manje u odnosu na 2019. godinu rezultat su pada osobne potrošnje uslijed mjera poduzetih u svrhu sprečavanja širenja koronavirusa te lošije turističke sezone. Od početka 2020. godine primjenjuje se snižena stopa PDV-a, od 13%, na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu. Prihod od posebnih poreza i trošarina ostvaren je u iznosu od 14,5 milijardi kuna, što čini pad od 10,6% na međugodišnjoj razini. Pod utjecajem smanjenja intenziteta prometa uslijed mjera poduzetih u svrhu sprečavanja širenja koronavirusa kao i potrošnje trošarinskih proizvoda te provedenih izmjena u oporezivanju.
Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 22,8 milijardi kuna, što čini međugodišnje smanjenje od 5,7%.Određeni su kretanjima na tržištu rada odnosno kretanjem plaća i zaposlenosti tijekom 2020. godine te mjerama kojima je omogućena odgoda ili otpis potraživanja po osnovi doprinosa, a ovisno o rezultatima poslovanja za vrijeme pandemije kornavirusa. Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 18,2 milijarde kuna što je rast od 22,9% u odnosu na prethodnu godinu. Oko 97% čine pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, a izravno su vezani uz projekte financirane iz fondova Europske unije te izravna plaćanja u poljoprivredi, ali i uz sredstva dodijeljena Republici Hrvatskoj iz fondova Europske unije u okviru pomoći u financiranju posljedica koronavirusa. Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU na međugodišnjoj razini rastu za 25,6%.

Ukupni rashodi državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu planirani su u iznosu od 155,9 milijardi kuna, od čega rashodi poslovanja 150,2 milijarde kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,7 milijardi kuna. Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u 2020. godini iznosi 153,6 milijardi kuna što čini 98,5% planiranih rashoda za 2020. godinu. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 148,7 milijardi kuna, odnosno 99,0% planiranih rashoda poslovanja, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 4,9 milijardi kuna, odnosno 85,4% plana.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2020. godini veći su za 13,7 milijardi kuna ili 9,8% u odnosu na 2019. godinu. Navedeno povećanje prvenstveno je rezultat provedbe mjera za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusa (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost, kao i financiranja drugih troškova, aktivnosti i projekata koji su povezani uz epidemiju koronavirusa (COVID19) za što je u 2020. godini ukupno izvršeno 10,7 milijardi kuna rashoda. Izuzev navedenog, troškovi povezani s epidemijom koronavirusa (COVID-19) izvršeni su i s izdataka državnog proračuna u iznosu od 5,4 milijarde kuna. 

Povećanja rashoda za zdravstvo, osim povećanja transfera Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,2 milijarde kuna za podmirenje obveza nastalih kao posljedica epidemije COVID-19, u 2020. godini s ciljem rješavanja problema vezanim uz dospjele nepodmirene obveze u sektoru zdravstva, a radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske i osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova te podmirivanja njihova dugovanja prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala izvršeno 1,3 milijarde kuna, povećanja rashoda za zaposlene za 1,9 milijardi kuna, povećanja rashoda za mirovine i mirovinska primanja za 1,3 milijarde kuna, sanacije posljedica uzrokovanih potresima za što je u 2020. godini ukupno izvršeno 227,9 milijuna kuna te smanjenja financijskih rashoda u iznosu od 2,2 milijarde kuna.

Također, u 2020. godini Republika Hrvatska pogođena je nizom razornih potresa što je utjecalo na povećanje rashodne strane državnog proračuna u iznosu od 227,9 milijuna kuna koliko je utrošeno za sanaciju posljedica uzrokovanih potresima.
Rashodi poslovanja u 2020. godini izvršeni su u iznosu od 148,7 milijardi kuna. U strukturi rashoda poslovanja najveći udio od 34,6% čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, a slijede pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države s udjelom od 20,6% te rashodi za zaposlene s udjelom od 15,4%.

Materijalni rashodi u 2020. godini izvršeni su u iznosu od 14,3 milijarde kuna što predstavlja
93,5% planiranih sredstava. U odnosu na izvršenje prethodne godine, smanjeni su za 364,1 milijun kuna odnosno 2,5%. Na visinu izvršenja kao i na samu strukturu materijalnih rashoda u 2020. godini utjecala je organizacija rada tijela državne uprave za vrijeme trajanja epidemije
koronavirusa (COVID-19) te posljedice potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i okolicu.
Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu od 14,2 milijarde kuna što predstavlja 98,4% planiranih rashoda. Najznačajniji iznos subvencija isplaćen je za: program Aktivna politika tržišta rada u iznosu od 7,9 milijardi kuna i to najvećim dijelom za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) u iznosu od 7,3 milijardi kuna te poljoprivredu u iznosu od 4,5 milijardi kuna, i to za izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda 3,3 milijarde kuna te za program Ruralnog razvoja 992,0 milijuna kuna.

U 2020. godini ukupni prihodi (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) ostvareni su u iznosu od 131,6 milijardi kuna, a rashodi (rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine) u iznosu od 153,6 milijardi kuna. U nastavku daje se prikaz plana i izvršenja računa prihoda i rashoda državnog proračuna i plana i izvršenja računa financiranja za 2020. godinu.

U 2020. godini ukupni manjak proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 25,4 milijarde kuna ili 6,8% BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 22 milijarde kuna ili 5,9% BDP-a, manjak izvanproračunskih korisnika 179,1 milijun kuna ili 0,05% BDP-a, a manjak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 3,2 milijarde kuna ili 0,9% BDP-a.
Manjak/višak proračuna opće države iskazan prema nacionalnoj metodologiji računskog plana razlikuje se od manjka/viška proračuna opće države koji se iskazuje prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010. Obuhvat sektora opće države prema metodologiji ESA 2010 razlikuje se od obuhvata koji se utvrđuje Zakonom o proračunu. Naime, sektor opće države obuhvaća državni proračun, izvanproračunske korisnike državnog proračuna, pojedine
pravne osobe odnosno organizacije koje prema spomenutoj metodologiji ulaze u sektor opće države, fondove socijalnog osiguranja te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske i izvanproračunske korisnike. Osim toga, na manjak/višak sektora opće države i javni dug utječu i određene specifičnosti utvrđene metodologijom ESA 2010, kao što su, primjerice, transakcije i stanja jedinica koje nisu razvrstane u sektor opće države te ugovorene obveze u okviru kojih je država na sebe preuzela rizike. Za službeni izračun manjka/viška sektora opće države nadležan je Državni zavod za statistiku, a za izračun javnog duga Hrvatska narodna banka.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug je krajem 2020. godine iznosio 329,7 milijardi kuna, odnosno 88,7% BDP-a. Pritom je njegov udio u BDP-u porastao za 15,9 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. 
Negativna kretnja javnog duga, nakon 5 godina silazne putanje, posljedica su pada gospodarske aktivnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa te brojnim i izdašnim mjerama fiskalne politike, koje je Vlada Republike Hrvatske provela kako bi se pružila potpora cjelokupnom gospodarstvu i građanima.
Nominalni javni dug je u 2020. u odnosu na 2019. godinu veći za 36,8 milijardi kuna. Ovakvo nominalno povećanje javnog duga prvenstveno je posljedica povećanih potreba za zaduživanjem države, ali i izraženije deprecijacije tečaja kune. 
Unutar nominalnog povećanja javnog duga je i iznos povećanja depozita jedinica središnje države proizašlih iz zaduživanja u iznosu od 3,8 milijardi kuna, što se prije svega odnosi na SURE instrument Europske unije. 

Bez obzira na snažan pad gospodarske aktivnosti u 2020. godini, u okruženju visoke razine likvidnosti i niskih kamatnih stopa, poboljšani su uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu kojima je doprinio i ulazak Republike Hrvatske u ERM II, čime je potvrđeno odgovorno upravljanje javnim financijama. Ostvarene povijesno niske razine kamatnih stopa i dužina ročnosti po kojima se Republika Hrvatska zaduživala u jeku krize, pokazatelj je povjerenja domaćih i međunarodnih investitora u fiskalnu politiku Republike hrvatske, kao i očekivanja da će se Republika Hrvatska u relativno kratkom roku vratiti na povoljne putanje kretanja fiskalnih i makroekonomskih varijabli.

Uslijed snažnog gospodarskog pada na razini čitave Europske unije uzrokovanog pandemijom koronavirusa, Vijeće Europske unije je u ožujku 2020. odobrilo punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno primjenu opće klauzule o odstupanju (general escape clause) od proračunskih pravila definiranih Paktom o stabilnosti i rastu. Time je državama članicama dana mogućnost da u većoj mjeri pruže fiskalne poticaje svojim gospodarstvima.
Na nacionalnoj razini, Zakon o fiskalnoj odgovornosti također omogućuje privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila u slučaju izvanrednih okolnosti, sukladno pravilima Europske unije. U skladu s preporukom Povjerenstva od 30. ožujka 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske je 3. travnja 2020. donijela Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Potom je, u Specifičnim preporukama Europske komisije iz srpnja 2020. upućenim Republici Hrvatskoj, preporučeno poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se učinkovito odgovorilo na pandemiju, održalo gospodarstvo i pružila potpora oporavku, a kada to gospodarski uvjeti dopuste, potrebno je provoditi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga uz istodobno poticanje ulaganja.

Odbor raspolagao je pisanim 11. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za  2020. godinu.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je Vlada Republike Hrvatske uspjela u prošlim godinama smanjiti deficit, ali u 2020. godini su se zbog pandemije dogodile drastične promjene. Vlada Republike Hrvatske poduzela je značajne mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu. Sve mjere su bile dobro izbalansirane. Očekivanja u 2020. godini od prihoda od turizma su bila na razini od 30%  u usporedbi s 2019. godinom, ali su unatoč pandemiji  ostvareni prihodi od 50%. Istaknuto je da je potrebito poboljšanje položaja Republike Hrvatske razvojem gospodarstva. Postojeće probleme u zdravstvu Republike Hrvatske pogoršala je pandemija. Iz toga razloga povučeni su značajni iznosi za potrebe zdravstva. Stoga je neophodno  poduzeti određene mjere za što bolje funkcioniranje zdravstva i Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2020. godinu;    
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana   HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2020. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana   Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. za 2020. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o za 2020. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana  HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2020. godinu.
      

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,   Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 145  i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.