Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici, održanoj 18. lipnja 2021. godine, Izvješće o Objedinjenom izvješću o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnoga proračuna za 2019. u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2021. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 13. svibnja 2021. godine (KLASA: 022-03/21-12/25, URBROJ: 50301-05/31-21-14), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju  obavio  financijsku reviziju 16 korisnika državnog proračuna. Od 16 korisnika državnog proračuna, 14 su proračunski korisnici, a dva su izvanproračunski korisnici (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatske vode). Ukupni prihodi i primici korisnika državnog proračuna obuhvaćenih revizijom iznosili su 13.652.294.337,00 kuna, a rashodi i izdaci 12.549.805.603,00 kuna. Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima i drugim propisima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošlih revizija. O financijskim izvještajima izraženo je sedam bezuvjetnih i devet uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja izraženo je jedanaest bezuvjetnih i četiri uvjetna mišljenja (za Hrvatske vode izraženo je samo mišljenje o financijskim izvještajima). Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja te poslovanje korisnika proračuna.

Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području planiranja i izvršenja plana, računovodstvenog poslovanja, rashoda, imovine i javne nabave. Revizijom je utvrđeno, između ostalog, da je pojedinim zakonima predviđeno donošenje određenih provedbenih propisa (pravilnika) u zakonom propisanom roku. Korisnici proračuna u čijoj je nadležnosti bilo donošenje provedbenih propisa nisu donijeli pojedine propisane provedbene propise ili ih nisu donijeli u propisanom roku. Pojedini korisnici proračuna ne posvećuju dovoljno pozornosti izradi financijskog plana, jer iako su izmjene i dopune financijskih planova donesene koncem godine, kada su se mogli realno procijeniti rashodi do konca godine, izvršeni rashodi značajno odstupaju od planiranih. Neki korisnici proračuna pojedine rashode nisu evidentirali u poslovnim knjigama za razdoblje na koje se odnose, nego u razdoblju kada su računi (rashodi) plaćeni, a neki su rashode koji su nastali u tekućoj godini, ali obveze nisu plaćene, evidentirali u okviru vremenskih razgraničenja, kao rashode budućih razdoblja. Evidentiranje rashoda u trenutku plaćanja, a ne u trenutku nastanka obveze, utjecalo je na to da su rashodi i obveze iskazani u financijskim izvještajima u manjem iznosu od stvarnih. U pojedinim slučajevima rashodi za određene namjene u poslovnim knjigama nisu evidentirani na računima propisanim Računskim planom proračuna, što je utjecalo na realnost iskazane strukture rashoda u financijskim izvještajima. U poslovnim knjigama pojedinih revidiranih subjekata nije evidentirana određena imovina.

Najčešće se to odnosi na poslovne prostore koje subjekti koriste za obavljanje djelatnosti. Pojedini korisnici proračuna u poslovnim knjigama imaju evidentirana potraživanja koja su nenaplativa (potraživanja od društava brisanih iz sudskog registra, potraživanja za koja je nastupila zastara). Također, u poslovnim knjigama pojedinih korisnika proračuna evidentirana su potraživanja čija je naplata neizvjesna, a ispravak vrijednosti navedenih potraživanja nije obavljan. Kod nekih korisnika državnog proračuna podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu usuglašeni s podacima evidentiranim u poslovnim knjigama. Nepravilnosti i propusti u vezi s javnom nabavom utvrđeni su kod manjeg broja subjekata revizije, a odnose se na plan nabave, provođenje postupaka nabave i vođenje evidencija o nabavi. Utvrđene nepravilnosti ukazuju da sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima još uvijek nisu zadovoljavajući, odnosno da pojedini poslovni procesi nisu uređeni unutarnjim aktima, odlukama i uputama. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste korisnicima državnog proračuna dani su nalozi i preporuke, čija bi provedba pridonijela točnijem i realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

U raspravi na Odboru napomenuto je da je primjerice Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobio samo uvjetno mišljenje. Odgovoreno je da Državni ured za reviziju komunicira sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je Fond dostavio plan provedbe naloga i preporuka sa definiranim rokova. Fond je imao dosta problema, dio problema je bio nedostatak provedbenih propisa.  Nadalje je spomenuto da je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama dobila uvjetno mišljenje zbog nenavedenih nekretnina, što je iznenađujuće zbog njihovog opisa posla.

Ukoliko se plan provedbe naloga i preporuka u zadanim rokovima ne provode, Državni ured za reviziju šalje obavijest Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i slijede sankcije. 
Predstavnica Državnog ureda za reviziju navela je da se kod korištenja javnih sredstava traže mjerljivi kriteriji raspodjele sredstava s ciljem transparentnosti iako je kod nekih stvari određivanje kriterija težak.
Na Odboru je napomenuto da 20% naloga i preporuka nije provedeno. Postavljeno je pitanje o povratnim informacija iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske nakon što ih Državni ured za reviziju obavijesti. Odgovoreno je da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske neovisno tijelo te ne trebaju izvještavati Državni ured za reviziju, ali djelomično daje povratne informacije.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju. Dalje je zatražena informacija ukoliko je Državni ured za reviziju tražio dubinske razloge za nepravilnosti u poslovanju. Odgovoreno je da je Državni ured za reviziju analizirao greške dublje te je razlog pogrešaka u računovodstvenom poslovanju. Državni ured za reviziju upozorava na neujednačenost postupaka. Postavlja se pitanje ukoliko su greške slučajne ili namjerne, što je važno zbog ocjenjivanja od strane Državnog ureda za reviziju.

Navedeno je da se kod javne nabave izbjegava načelo transparentnosti. Zakon o javnoj nabavi dozvoljava da subjekti sami određuju i ne moraju slijediti naloge.

Istaknuto je da kod zakona ima neusklađenosti pa dolazi do neprovedivosti. Postavljeno je pitanje ukoliko u tom slučaju subjekt dobije lošu ocjenu. Odgovoreno je da kada postoje nejasnoće u zakonu, nepravilnosti se ne stavljaju na teret subjekta te su samo temelj za davanje preporuka.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o Objedinjenom izvješću o obavljenim financijskim revizijama korisnika državnoga proračuna za 2019.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.