Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 24. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 12. srpnja 2021. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2020., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 28. svibnja 2021. godine. 
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. srpnja 2021. godine (KLASA: 022-03/21-12/56, URBROJ: 50301-05/16-21-6), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula  da je realni BDP u drugoj polovini 2020. smanjen je za 8,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kao posljedica negativnog utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na domaću gospodarsku aktivnost, kao i gospodarsku aktivnost naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera. Promatrano po tromjesečjima, gospodarska je aktivnost u trećem tromjesečju 2020. smanjena na godišnjoj razini za 10%, a u četvrtom tromjesečju za 7%. Najvećim pojedinačnim doprinosom kontrakciji gospodarske aktivnosti u drugom polugodištu 2020. godine izdvaja se smanjenje ukupnog izvoza, a poglavito izvoza usluga. Istodobno je ostvaren i pad uvoza robe i usluga, ali manji od pada ukupnog izvoza. Nadalje, zabilježen je snažan pad osobne potrošnje, koji odražava negativan utjecaj pandemije na mogućnost, ali i sklonost građana potrošnji. Nasuprot tome, kapitalna ulaganja i potrošnja opće države u drugom polugodištu 2020. bili su veći nego u istom razdoblju 2019. godine.
Zaposlenost, čiji je rast započeo u lipnju 2020.godine, nastavila se i u drugom polugodištu povećavati, zbog oporavka gospodarske aktivnosti, kao i kasnijeg početka sezone od uobičajenog, pri čemu se broj zaposlenih približio pretkriznim vrijednostima. Na kraju prosinca 2020. godine broj zaposlenih bio je tako za 0,6% niži u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Mjere za očuvanje radnih mjesta, uvedene u ožujku 2020. godine, nastavile su se provoditi do kraja godine, no u znatno manjem obuhvatu. Povećanje broja zaposlenih u drugom polugodištu 2020. godine odrazilo se i na smanjenje nezaposlenosti. Tako je administrativna stopa nezaposlenosti krajem 2020. godine iznosila 9% radne snage (10% u drugom tromjesečju), što je, pak, za 1,8 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prethodne godine. Prosječna nominalna bruto plaća u prosincu 2020. godine bila je za 3,1% veća nego u prosincu 2019.
Inflacija potrošačkih cijena u drugoj je polovini 2020. uglavnom bila negativna, što je uvelike bilo posljedica nižih cijena energije u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Povećanju godišnjeg pada ukupne inflacije potrošačkih cijena s –0,2% u lipnju na –0,7% u prosincu pridonijelo je smanjenje doprinosa cijena prehrambenih proizvoda, koje je bilo posljedica djelovanja nekoliko važnih činitelja, kao što je smanjenje cijena pojedinih prehrambenih sirovina (poglavito mesa) na tržištu Europske unije, normalizacija lanaca nabave te negativan učinak baznog razdoblja zbog snažnog rasta cijena mesa u prosincu 2019. Negativan doprinos energije ukupnoj inflaciji blago se smanjio (na –1,0 postotni bod u prosincu s –1,2 postotna boda u lipnju), što je bilo rezultat rasta cijena naftnih derivata, potaknutog poskupljenjem sirove nafte na svjetskom tržištu u drugoj polovini godine. Temeljna se inflacija smanjila s 1,1% u lipnju na –0,1% u prosincu, a glavnina usporavanja dogodila se potkraj godine, što je uglavnom proizišlo iz spomenutog smanjenja godišnje stope promjene cijena pojedinih prehrambenih proizvoda.
Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugoj se polovini 2020. znatno smanjio u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, pandemija i prateće epidemiološke mjere rezultirali su izrazitim padom prihoda od turizma i smanjenjem neto izvoza usluga. Nepovoljna kretanja djelomično su ublažena smanjenjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom jer je pad uvoza bio jači od pada izvoza robe. Osim toga, kontrakcija gospodarske aktivnosti odrazila se i na slabiju profitabilnost domaćih banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, zbog čega se primjetno poboljšao saldo na računu primarnog dohotka. Također se povećao višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcijazbog jačega korištenja sredstava iz fondova Europske unije. Istodobno zabilježen neto odljev kapitala na financijskom računu platne bilance odražava daljnje smanjenje neto dužničkih obveza domaćih sektora. Unatoč poboljšanju u apsolutnom iznosu relativni pokazatelji bruto inozemne zaduženosti i stanja neto međunarodnih ulaganja pogoršali su se zbog pada nominalnog BDP-a, dok se relativni pokazatelj neto inozemne zaduženosti poboljšao.
HNB je u drugoj polovini 2020. godine zadržao visok stupanj ekspanzivnosti monetarne politike, osiguravajući povoljne domaće uvjete financiranja i održavajući stabilnost tečaja kune prema euru. Slobodna novčana sredstva banaka tako su u 2020. dosezala najviše razine dosad, a to je pogodovalo zadržavanju većine kamatnih stopa na dosad najnižim razinama, sličnima onima prije izbijanja pandemije. Banke su tijekom druge polovine godine ublažile standarde odobravanja kredita stanovništvu nakon snažnog pooštravanja u prvoj polovini godine, dok su nastavile pooštravati standarde odobravanja kredita poduzećima. Godišnji rast plasmana stanovništvu nastavio se usporavati, uglavnom zbog smanjenja gotovinskih nenamjenskih kredita. S druge strane, godišnji se rast plasmana poduzećima ubrzao, pretežno zbog snažnog povećanja tijekom prvog tromjesečja. Međutim, od travnja do prosinca kreditna je aktivnost usmjerena poduzećima uglavnom bila prigušena, čemu je najviše pridonijelo smanjenje kredita za obrtna sredstva, koji su u ožujku snažno porasli zbog potražnje poduzeća za likvidnim sredstvima. Iako je od 10. srpnja 2020. Republika Hrvatska u tečajnom režimu ERM II, monetarna i tečajna politika HNB-a nije se time promijenila.
U drugom polugodištu 2020. nastavilo se pogoršavanje stanja državnih financija, no manje izraženo nego u prvom polugodištu. Navedeno odražava nastavak negativnog utjecaja krize na gospodarsku aktivnost, a time i porezne prihode, kao i utjecaj provedenih mjera Vlade, nužnih za ublažavanje negativnih posljedica krize, te ponajviše daljnjeg isplaćivanja potpora za očuvanje radnih mjesta. Stoga je u drugoj polovini 2020. godine prema metodologiji ESA ostvaren negativan saldo proračuna opće države od 12,2 mlrd. kuna, što, zajedno s 15,3 mlrd. u prvom polugodištu, rezultira ukupnim manjkom na razini 2020. godine u iznosu od 27,5 mlrd. kuna ili –7,4% BDP-a. Rast duga u drugoj polovini 2020. zamjetno se usporio pa je dug konsolidirane opće države na kraju 2020. godine iznosio 329,7 mlrd. kuna ili 88,7% BDP-a, odnosno za 0,4 mlrd. kuna više u usporedbi sa stanjem na kraju lipnja iste godine.
Na kraju 2020. međunarodne pričuve HNB a bile su za 2,1% više u odnosu na kraj 2019., a u istom su se razdoblju neto pričuve povećale za 1,9%. Rast međunarodnih pričuva u 2020. ponajviše je bio posljedica priljeva deviza na račun Ministarstva financija zbog pojačanoga inozemnog zaduživanja države te priljeva iz fondova Europske unije. Unatoč činjenici da je oko 75% državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja nosilo negativan prinos, cjelokupnim eurskim portfeljem ostvarena je u 2020. godini stopa povrata od 0,22%, dok je stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 1,45%. Ukupno je upravljanjem međunarodnim pričuvama u 2020. ostvarena zarada od 74,1 mil. EUR. Pritom su, unatoč posebno zahtjevom i izazovnom okružju, likvidnost i sigurnost kao osnovni ciljevi u upravljanju međunarodnim pričuvama uspješno ostvareni.
Poslovanje kreditnih institucija u 2020. godini bilo je pod velikim utjecajem iznimnih okolnosti poslovanja u uvjetima pandemije bolesti COVID-19. No, sigurno i stabilno poslovanje u tim nepovoljnim i neizvjesnim uvjetima ponajprije se može zahvaliti visokoj likvidnosti i kapitaliziranosti bankovnog sustava, a pretpostavke za dodatno učvršćivanje vrijednosti tih pozicija u novonastalim okolnostima osigurale su žurne regulatorne prilagodbe. Najveći negativan učinak iz nastalih okolnosti vidljiv je u padu profitabilnosti kreditnih institucija – vrijednosti pokazatelja ROA i ROE više su se nego prepolovile, na 0,6% i 4,4%. Pritom je najveći bio učinak rasta troškova za umanjenja vrijednosti zbog prepoznavanja povećanoga kreditnog rizika kod izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja obveza kao i troškova umanjenja vrijednosti za neprihodujuće izloženosti. Dodatan učinak na pad dobiti imalo je smanjenje prihoda iz poslovanja, unatoč racionalizaciji troškova. Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku, mjerena udjelom neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima blago se poboljšala, te je udio neprihodujućih kredita iznosio 5,4%. U skladu sa supervizorskim očekivanjima vezanima uz pandemiju kreditne su institucije zadržale dobit ostvarenu u 2019. te su time dodatno ojačale svoj kapital. Ukupna izloženost rizicima porasla je neznatno, pa se stopa ukupnoga kapitala dodatno povećala, na čak 24,9%.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                                                       ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2020. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.