Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je na 62. sjednici, održanoj 4. studenoga 2022. godine, objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2022. godine, o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2022. godine, o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2022. godine te o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2022. godine. Navedena društva izvještaje su dostavila sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 19/14, 93/15, 64/18,115/18 i 58/20).

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjima Vlade Republike Hrvatske na navedene izvještaje, od 27. svibnja 2022. godine, u kojima Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2021. godinu (Klasa: 022-03/22-12/32, Urbroj: 50301-05/14-22-5), Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2021. godinu (Klasa: 022-03/22-12/26, Urbroj: 50301-05/14-22-5) Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2021. godinu (Klasa: 022-03/22-12/25, Urbroj: 50301-05/14-22-5) i Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2021. godinu (Klasa: 022-03/22-12/31, Urbroj: 50301-05/14-22-5).

Predstavnici podnositelja napomenuli su da je 2021. godina bila  dvadeseta godina rada obveznih mirovinskih fondova (dalje u tekstu: OMF) u Republici Hrvatskoj. OMF-ovi, upravljajući imovinom preko 132 milijarde kuna, ostvarili su u protekloj godini prinose svojim članovima od 13,52% u fondovima kategorije A, 7,37% u fondovima kategorije B te 0,43% u fondovima kategorije C. Imovina na osobnim računima osiguranika nastavila je rasti te je tokom 2021. godine porasla za 11,69% i na kraju godine dosegnula iznos od 132,98 milijardi kuna, dijelom zbog kontinuiranih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva. Prošlu godinu obilježio je snažan oporavak svjetske ekonomije od oko 6% uslijed jenjavanja pandemijske krize. Ipak, oporavak se razlikovao po regijama, povremeno je bio prekidan s novim valovima pandemije te nije bio potpun. Indeks svjetskog dioničkog tržišta MSCI World porastao je za +20,1%, indeks dioničkog tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama S&P 500 za +26,9%, dok je indeks europskog dioničkog tržišta STOXX Europe 600 2021. godinu završio s rastom od +22,2%. Hrvatski OMF-ovi kategorije A su na kraju 2021. godine na inozemnim tržištima imali uloženo oko 32,2% neto imovine, dok su fondovi kategorije B imali uloženo oko 24,9% neto imovine. U 2021. nastavljena je ekspanzivna monetarna politika glavnih centralnih banaka te je 2021. obilježio nastavak relaksiranih uvjeta financiranja. Obilje likvidnosti i očekivanja da će pandemija završiti do ljeta, pozitivno su utjecali na dionička tržišta i posebno na oporavak cikličnih sektora u prvoj polovici godine. Međutim pojave novih varijanata virusa vodile su do tržišnih volatilnosti i periodičnih snižavanja prinosa američkih i njemačkih obveznica te posljedično sektorskih rotacija na dioničkom tržištu. Domaće dioničko tržište također je bilo pod utjecajem pozitivnih kretanja inozemnih tržišta te je indeks CROBEXtr, koji uračunava i dividendni prinos, završio s rastom od +22%. Na kraju 2021. godine u domaćim dionicama hrvatski OMF-ovi kategorije A imali su uloženo oko 25,7% neto imovine, dok su fondovi kategorije B imali uloženo oko 12,7%. Nadalje, globalna tržišta obveznica ostvarila su negativne prinose u 2021. godini pod utjecajem naglog oporavka ekonomija i pozitivnih revizija rasta na početku 2021. godine te inflacijskih pritisaka krajem godine. Globalni indeks obvezničkih tržišta Bloomberg Barclays Global Aggregate Bond Index ostvario je pad vrijednosti od -4,7%. Prinos na njemačku državnu 10-godišnju obveznicu fluktuirao je u širokom rasponu od minimalnih -0,6% do -0,06%. Američka državna 10-godišnja obveznica svoj maksimum u prinosu na razini 1,75% zabilježila je već u mjesecu ožujku, da bi do kolovoza prinos pao na 1,12%, a u drugoj polovici 2021. svoj maksimum ostvarila je ponovno na razini od 1,7%. Domaći obveznički indeks CROBIStr je prošle godine ostvario rast od +0,7%. U 2021. godini nastavljeno je financiranje domaćih kompanija putem tržišta kapitala gdje su OMF-ovi imali značajnu ulogu. Od značajnijih ulaganja u kojima su OMF-ovi stekli više od 10% izdanja ističu se ulaganja u društva Quattro Logistika d.d. i Villa Dubrovnik d.d. Osim navedenog, OMF-ovi su aktivno participirali i na sekundarnom tržištu kapitala. Tako su, između ostalog, povećani udjeli u društvima Čakovečki mlinovi d.d., HT d.d., Končar d.d., Atlantic Grupa d.d., HPB d.d., Valamar Riviera d.d., itd. Također, OMF-ovi su sudjelovali na inicijalnom izdanju dionica društva SPAN d.d. te sekundarnom izdanju dionica društva Meritus ulaganja d.d.

Nadalje, OMF-ovi predstavljaju ključan čimbenik dugoročnog domaćeg financiranja Republike Hrvatske te su značajni sudionici u svim novim izdanjima kojima je Republika Hrvatska prikupljala novčana sredstva na domaćem i međunarodnim tržištima kapitala. Što se tiče šireg društvenog okvira, prije svega doprinosa dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava, nažalost, i u prošloj godini nastavljena su nepovoljna demografska kretanja te je primjetno iseljavanje radno aktivnog stanovništva radi čega mirovinska štednja u II. stupu sve više dobiva na značaju za stabilnost i dugoročnu održivost ukupnog mirovinskog sustava. Nadzor nad poslovanjem mirovinskih društava te mirovinskih fondova pod njihovim upravljanjem provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti poslovanja, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja mirovinskih društava i fondova, a sve radi zaštite članova mirovinskih fondova, javnog interesa, pridonošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

Neto imovina pod upravljanjem OMF-ova na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila je 132.984.228.685 kuna (2020.: 119.068.058.230 kuna) što predstavlja porast od 11,69% u odnosu na kraj prethodne godine. Od ukupne neto imovine OMF-ova tek 1,09%, tj. 1.443.154.707 kuna, odnosi se na imovinu fondova kategorije A, na imovinu fondova kategorije C odnosi se 6,73%, tj. 8.944.373.854 kuna, dok najveći dio, čak 92,19%, tj. 122.596.702.124 kuna, čini imovina fondova kategorije B.

OMF-ovi kategorije A namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju nešto rizičniju imovinu koja posljedično u dužem roku može osigurati i veće prinose. Fondovi kategorije A na kraju 2021. godine imali su uloženo oko 31,9% sredstava u domaćim državnim, korporativnim i municipalnim obveznicama te oko 55,9% na domaćim i inozemnim dioničkim tržištima, kao i UCITS fondovima. U ovoj kategoriji OMF-ova maksimalna dozvoljena izloženost dioničkom tržištu (kroz direktna ulaganja u dionice ili indirektno putem investicijskih fondova koji ulažu u dionice) iznosi 65% neto imovine mirovinskog fonda. U inozemnim obveznicama bilo je uloženo 2,33% neto imovine, a u alternativnim fondovima oko 0,6% neto imovine.

OMF-ovi kategorije B slijednici su jedinstvenih OMF-ova od vremena prije uvođenja kategorija A, B i C te sukladno tome kategorija OMF-ova u kojoj je daleko najviše članstva i imovine. OMF-ovi kategorije B na kraju 2021. godine imali su oko 58% sredstava uloženo u domaće državne i korporativne obveznice te oko 33,9% na domaćim i inozemnim dioničkim tržištima, kao i UCITS fondovima. U ovoj kategoriji OMF-ova maksimalno dozvoljena izloženost dioničkom tržištu po Zakonu (kroz direktna ulaganja u dionice ili indirektno putem investicijskih fondova koji ulažu u dionice) iznosi 40% neto imovine mirovinskog fonda. U inozemnim obveznicama bilo je uloženo 3,4% neto imovine, a u alternativnim fondovima oko 0,9% neto imovine. Razlog velikoj izloženosti obveznicama Republike Hrvatske su postojeći zakonski limiti ulaganja, ali i premali broj projekata pripremljenih na način da zadovoljavaju zakonske uvjete za ulaganja OMF-ova.

OMF-ovi kategorije C namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, tj. osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te svim ostalim članovima čija je sklonost rizicima vrlo niska. U ovoj kategoriji OMF-ova potpuno je zabranjeno ulaganje u dioničko tržište, odnosno dozvoljeno je jedino ulaganje u obveznice i investicijske fondove koji ulažu u obveznice te u instrumente novčanog tržišta. Fondovi kategorije C ulagali su pretežito u domaće državne obveznice, a u manjoj mjeri u domaće korporativne obveznice te u inozemne državne i korporativne obveznice.

Na kraju 2021. godine neto imovina OMF-ova dosegnula je 132,98 milijardi kuna uz porast na godišnjoj razini od 11,69%. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup u 2021. godini iznosili su 7,5 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 2 milijarde kuna, a OMF-ovi su u 2021. godini svojim članovima zaradili 8,39 milijardi kuna. U 2021. godini ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II. stup veća je za 5% u odnosu na prethodnu godinu.

Sukladno rastu cijena na dioničkim tržištima, fondovi kategorija A i B su imali uglavnom kontinuirani rast tijekom čitave godine uz povremene manje korekcije vrijednosti obračunskih jedinica, dok su fondovi kategorije C imali blagi rast uz povremene korekcije vrijednosti obračunskih jedinica uslijed promjena kamatnih stopa na tržištima kapitala. U 2021. godini najveće prinose su ostvarili OMF-ovi kategorije A kod kojih je izloženost dioničkim tržištima najveća, dok su najniže prinose ostvarili OMF-ovi kategorije C, obzirom da isti nisu izloženi dioničkim tržištima. Nakon nešto više od sedam godina rada fondova kategorije A i C vidimo da je prinos od početka rada fondova kategorije A veći od fondova kategorije C, a što odražava i njihova povećana rizičnost.

Prosječan nominalni godišnji prinos indeksa MIREX B u periodu od početka rada do kraja 2021. godine iznosi 5,51% što upućuje na ispunjavanje ključnih ciljeva mirovinske reforme – osiguravanje sigurnosti uplaćenih sredstava članova te postizanje prinosa koji će uvećati mirovinsku štednju. Na samom početku provođenja mirovinske reforme 2002. godine optimistične prognoze govorile su o mogućim prinosima OMF-ova od 2% iznad stope inflacije. OMF-ovi i dalje ostvaruju bolje rezultate od očekivanja, tj. prosjek godišnjih realnih prinosa OMF-ova kategorije B u periodu od osnivanja do kraja 2021. godine iznosi 3,55%. Nominalni prinos indeksa MIREX A od početka rada 21. kolovoza 2014. godine do kraja 2021. godine, izražen na godišnjoj razini, iznosio je 7,78% (realno 6,73%), dok je nominalni prinos za MIREX C iznosio 4,48% (realno 3,46%).

Zarade hrvatskih OMF-ova u 2021. godini iznosile su ukupno za sve fondove 8,4 milijarde kuna. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2021. godini ostvaren je kroz ulaganja na domaćem i inozemnim dioničkim tržištima.

Krajem 2021. godine u OMF-ovima nalazilo se ukupno 2.111.192 članova, a porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 2,6%. Prosječan godišnji rast broja članova iznosi 4,4% u periodu od kraja 2002. do kraja 2021. godine.

Uplate doprinosa članova OMF-ova u 2021. godini su bile veće za 9,2% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječne uplate po članu su u 2021. godini rasle kod svih fondova u odnosu na prethodnu godinu. Postotak članova OMF-ova koji nisu imali uplate u 2021. godini nije se značajno promijenio u odnosu na prethodnu godinu te je u prosjeku iznosio 23% (2020.: 23%). Promatramo li članove koji izlaze iz OMFova po osnovi odlaska u mirovinu, njihov broj je još uvijek vrlo mali u odnosu na ukupno članstvo. Također, broj novih članova OMF-ova (bez prelazaka u druge OMF-ove po sili Zakona) još uvijek značajno premašuje broj članova koji izlaze iz OMF-ova po osnovi odlaska u mirovinu i to za nešto više od 5 puta.

Mirovinsko društvo radi pokrića svojih troškova može, sukladno zakonskim odredbama, zaračunati ulaznu, upravljačku i izlaznu naknadu. Mirovinska društva su u 2021. godini prihodovala ulaznu naknadu u iznosu od 0,5% od uplaćenih doprinosa. U 2021. godini najviša naknada za upravljanje OMF-ovima iznosila je 0,284% godišnje od osnovice, tj. od ukupne imovine fonda umanjene za obveze spram ulaganja. Stopa naknade za upravljanje OMF-ovima umanjuje se u 2022. godini na iznos od 0,27%, a koliko će iznositi i u narednim godinama. Također, društva imaju pravo na iznos naknade za upravljanje koji čini 20% ukupno naplaćenog iznosa naknade za upravljanje od strane svih društava koja upravljaju OMF-ovima u obračunskom razdoblju od jedne kalendarske godine. Tijekom 2021. godine dva društva su obračunala i naplatila naknadu za upravljanje OMF-ovima veću od prethodno navedenog ograničenja te će se 55% tako više naplaćenog iznosa naknade za upravljanje do 30. travnja 2022. godine uplatiti REGOS-u kako bi se izvršio raspored tih sredstava svim OMF-ovima. Ovakav način povrata dijela naknade za upravljanje dodatno smanjuje stopu naknade za upravljanje za pojedina društva. Općenito se naknada za upravljanje OMF-ovima smanjivala tijekom godina kako je rasla njihova imovina. Slika 10 prikazuje kretanje neto vrijednosti imovine OMFova i naknade za upravljanje u posljednjih 15 godina te projekciju kretanja u slijedećoj godini uz zakonom određeno smanjenje upravljačke naknade.

Za razliku od ostalih država, hrvatska mirovinska društva koja upravljaju OMF-ovima imaju obvezu plaćanja troškova REGOS-a i Hanfe, tj. isti se plaćaju iz prihoda društava za upravljanje, a ne iz imovine fondova. Visina naknade za REGOS određena je u iznosu od 3,00 kune mjesečno po članu OMF-a u 2021.

Mirovinska društva su u 2021. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 459 milijuna kuna (2020.: 426 milijuna kuna) što je porast od 7,8% u odnosu na prethodnu godinu. Osim prihoda od upravljanja mirovinskim fondovima, mirovinska društva su ostvarila i dodatne prihode od upravljanja vlastitim kapitalom, a koji je većim dijelom uložen u hrvatske državne obveznice.

Ukupni rashodi mirovinskih društava u 2021. godini iznosili su 275 milijuna kuna (2020.: 255 milijuna kuna), od toga su naknade za REGOS 77 milijuna kuna (2020.: 75 milijuna kuna), a za Hanfu 47 milijuna kuna (2020.: 42 milijuna kuna). Neto dobit za sva četiri mirovinska društva u 2021. godini iznosila je 151 milijun kuna (2020.: 140 milijuna kuna), tj. ista je veća za 8% od neto dobiti iz 2020. godine.

U 2021. godini OMF-ovi su nastavili sa svojom ulogom jednog od ključnih čimbenika dugoročnog financiranja Republike Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu. U odnosu na 2020. godinu broj izdanja je bio manji. Bilo je ukupno tri izdanja, jedno lokalno izdanje u iznosu od 9 milijardi kuna te dva izdanja euroobveznica u pojedinačnom iznosu od milijardu eura. S nešto preko 2,7 milijardi kuna sudjelovanja u lokalnom izdanju, udio OMF-ova bio je blago iznad 30% čime je i dalje zadržan značajan udio u lokalnim državnim izdanjima koji se na kraju godine kreće oko 37%. Izdanje euroobveznica na inozemnom tržištu, na koju otpadaju gotovo dvije trećine ukupno izdanog iznosa, a gdje je sudjelovanje domaćih OMF-ova bilo ograničeno zbog značajnog interesa inozemnih investitora, utjecalo je na smanjenje prosječnog udjela financiranja države od strane OMF-ova. Nadalje, prema podacima s kraja 2021. godine OMF-ovi u svojim portfeljima drže oko 18,5% ukupno izdanih hrvatskih euroobveznica. Takva stabilnost baze investitora je iznimno bitna kod sekundarnog trgovanja, odnosno određivanja uvjeta izdanja (rok dospijeća, kupon), tako da mirovinski fondovi u značajnoj mjeri utječu i na uvjete vanjskog financiranja Republike Hrvatske. Nominalno niske kamatne stope i visoka likvidnost sustava pogoduju i drugim subjektima poput korporativnog sektora ili jedinica lokalne samouprave koji pristup dugoročnim izvorima financiranja traže putem tržišta kapitala. Tako su osim na izdanjima državnih obveznica OMF-ovi bili aktivni i na izdanjima korporativnih obveznica izdavatelja INA d.d. i M SAN Grupa d.o.o., kao i na izdanju municipalne obveznice grada Varaždina. Dodatno, u cilju efikasnog upravljanja kratkoročnom likvidnošću, OMF-ovi predstavljaju značajnog kupca i na kratkoročnim izdanjima (emisije trezorskih zapisa).

Kako bi član OMF-a mogao odabrati povoljniju mirovinu, REGOS putem mrežnog servisa prikuplja informativne izračune mirovina od Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i mirovinskih osiguravajućih društava (MOD) i dostavlja ih na kućnu adresu člana fonda. U 2021. godini REGOS je dostavio informativne izračune mirovina na kućne adrese za 9.381 budućih korisnika mirovine. Osobnu izjavu o izboru mirovine u 2021. godini dalo je ukupno 9.213 osiguranika, od čega je 5.688 osiguranika (61,74%) odabralo mirovinu samo iz I. stupa, a 3.525 osiguranika (38,26%) odabralo mirovinu iz I. i II. stupa.

Udio imovine mirovinskih fondova u veličini nacionalne ekonomije, mjereno udjelom u BDP-u, predstavlja ključni indikator značaja pojedinog mirovinskog sustava. Republika Hrvatska ima udio mirovinskih fondova od 34.6%. Po definiciji OECD-a mirovinski sustav određene države svrstava se u zrele mirovinske sustave onda kada imovina mirovinskog sustava premaši minimum od 20% udjela u BDP-u. Na kraju 2020. taj udio je iznosio 34,6% što je povećanje od više od 6% u odnosu na 2019. godinu.

U raspravi na Odboru istaknuto je da mirovinski fondovi upravljaju sa velikom imovinom, gotovo 35% BDP-a Republike Hrvatske. Zatražena je informacija o nerealiziranoj kupovini udjela Fortenova grupe od strane mirovinskih fondova, te da li je kupnja njima uopće ponuđena.

Predstavnik AZ obveznih mirovinskih fondova odgovorio je da su prije dva mjeseca analizirali Fortenova grupu, ali nije došlo do odluke o  investiranju. Zbog poslovne tajne predstavnik AZ obveznih mirovinskih fondova nije se o ostalome želio izjašnjavati.

U raspravi je napomenuto da su tri fonda odlučila uložiti u Fortenovu grupu, dok je jedan odlučio biti protiv. Imovina mirovinskih fondova iznosi više od 130 milijardi kuna. Postavljeno je pitanje zašto su mirovinski fondovi ranije konzervativnije ulagali, s obzirom da  hrvatski građani traže sigurnost kako bi njihove mirovine bile sigurne.

Predstavnik PBZ Croatia obveznih mirovinskih fondova odgovorio je da su ranije prinosi za obveznice za članove mirovinskih fondova bili dobri. Međutim, prinosi na obveznice su počeli padati te se je počelo ulagati u dionice. Zakon je liberaliziran te se je ulagalo u tvrtke. Relativno jeftino se kupuju tvrtke u stečaju i ulaže se u njih. Slaže se da postoji velika odgovornost kod upravljanja mirovinskim fondovima. Objasnio je da je PBZ Croatia  bila za ulaganje u Fortenova grupu te su bili  mišljenja da je dobra investicija te je  izrazio žaljenje da nije došlo do ulaganja.

U raspravi je navedeno da izvještaji mirovinskih fondova izgledaju dobro, ali da je bilo krivih odluka poput primjerice pristanka na smanjenje temeljnog kapitala Dalekovoda i dopuštanja tvrtki u Malti da postane većinski vlasnik. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdila je kod toga nezakonitosti te su sa tom odlukom umirovljenici i dioničari na gubitku. Zatražena je informacija o razlogu neulaganja u Dalekovod, ukoliko mirovinski fondovi ulažu u tvrtke u stečaju.

Predstavnik PBZ Croatia obveznih mirovinskih fondova odgovorio je da za kupnju Dalekovoda nije bilo previše interesenata, a tvrtka se htjela spasiti. Mirovinski fondovi prema Zakonu nisu smjeli kupovati potraživanja. Ministarstvo financija raspisalo je natječaj za tvrtke u stečaju te su ih mirovinski fondovi mogli kupiti.

U raspravi je napomenuto da  mirovinski fondovi moraju dodatno uložiti u tvrtke.

Predstavnik iz Erste obveznih mirovinskih fondova odgovorio je da mirovinski fondovi ne ulažu direktno u tvrtke, nego posredno primjerice preko fondova. Predstavnica iz Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova odgovorila je da je mirovinskim fondovima  jedino  dopušteno posredno ulaganje u poduzeća preko burze.

Predstavnik iz PBZ Croatia obveznih mirovinskih fondova  odgovorio je da se preko fondova želi više ulagati u srednje i malo poduzetništvo.

U raspravi je navedeno da Zakon predviđa da mirovinski fondovi ulažu u tvrtke preko burze i fondova. Potrebito je povjerenje poduzetnika u sustav da mogu tražiti kapital za razvitak društva.

Zatražena je informacija ukoliko su mirovinska društva bila uspješna za dulje razdoblje primjerice u razdoblju od deset godina. Nužno je analizirati poslovne odluke i gubitke u tom razdoblju.  Procijeniti koja  su ulaganja bila neuspješna, ne samo ukupno, nego pojedinačno. Navedeno je da je Dalekovod izgledao dobro, imao je tržište i proizvod.

Predstavnica iz Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova odgovorila je da su se istaknule  skupne klase imovine. Član Odbora je razjasnio da traži pojedinačne podatke, ne klase.

U raspravi je istaknuto da su mirovinski fondovi imali dosta ulaganja koja su bila loša te su mnogo puta mirovinski fondovi spašavali banke. Upravljanje tako velikom imovinom je velika odgovornost te se član Odbora slaže za zahtjevom za analizu ulaganja mirovinskih fondova za duže razdoblje.

Nadalje je u raspravi istaknuto da su informacije koje su imali njemački članovi nadzornog odbora AZ obveznih mirovinskih fondova doveli to toga da se povlači podrška investicije u Fortenova grupu i klasificirali istu kao poslovnu tajnu. Zatraženi su podaci o tome zašto nije došlo do realizacije investicije u Fortenova grupu zbog AZ obveznih mirovinskih fondova.

Dalje je napomenuto da drugi mirovinski stup nije isplativ te se zatražio podatak koliko veliki broj umirovljenika uzima državnu mirovinu iz prvog stupa.

Predstavnik Ministarstva najavio je izmjene zakona. Krenulo se u niz izmjena kapitaliziranih zakona, koji su bili u savjetovanju mjesec dana te će ubrzo biti upućeni u saborsku proceduru. Prema tome će biti omogućena ulaganja mirovinskih fondova u nekretnine. Također se smanjuju naknade mirovinskim fondovima i time ostaje više novaca hrvatskim građanima. Naglasio je da je drugi stup tek sa dugoročnim ulaganjem isplativ te će umirovljenici dugoročno imati adekvatne mirovine iz drugog stupa. Najavio je buduće analize o mirovinskim fondovima i umirovljenicima.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2021. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2021. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2021. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.