Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, s obrazloženjem, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Centar za restrukturiranje i prodaju 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastruktura

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji.
                 
 Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 8. lipnja 2021. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2021. godinu  i  projekcija za 2022. i 2023.  godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. lipnja 2021. godine.

   Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2021. godinu  i  projekcija za 2022. i 2023.  godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

 U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo je da prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje u 2021. godini predviđen realni rast BDP-a od 5,2%. 
U navedenu projekciju uključen je i makroekonomski utjecaj NPOO-a, koji upućuje na ubrzanje stope rasta BDP-a u odnosu na osnovni scenarij u iznosu od 0,3 postotna boda u 2021. (isplata avansa 13%).
Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je realni BDP u prvom tromjesečju 2021. smanjen za 0,7% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.
Dosad objavljeni visokofrekventni pokazatelji ukazuju na povoljna kretanja u drugom tromjesečju 2021. 
Novim planom proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi iznose 150,3 milijarde kuna te se povećavaju za 3 milijarde kuna, kao rezultat povećanja prihoda od pomoći za 1,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova. U isto vrijeme, prihodi od poreza se povećavaju za 336,7 milijuna kuna, a doprinosi za 414 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan.
Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 9,4 milijarde kuna odnosno planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna. 
Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna :
-    povećana izdvajanja za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom u iznosu 2,0 milijardi kuna,
-    sanacija zdravstva, povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,4 milijarde kuna,
-    dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 1,4 milijarde kuna, 
-    dodatna sredstva za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu) u iznosu od 798,0 milijuna kuna,
-    povećana izdvajanja za sufinanciranje EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u iznosu od 250,0 milijuna kuna,
-    dodatna sredstva za dodjelu potpora sektorima u kulturi, turizmu i prijevozu pogođenim epidemijom koronavirusa u iznosu od 150,0 milijuna kuna
-    povećana izdvajanja za sredstva učešća za pomoći EU u iznosu od 58,9 milijuna kuna.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju se za 2,3 milijarde kuna:
-    provedbu mjera i projekata financiranih iz EU sredstava u iznosu od 1,2 milijarde kuna, od čega za mjere ruralnog razvoja 673,3 milijuna kuna, za projekte financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost 162,1 milijun kuna i za provedbu projekata u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 141,1 milijun kuna
-    sredstva donacija uplaćena na račun Državnog proračuna u iznosu od 105,4 milijuna kuna za obnovu stambenih jedinica na području gdje je proglašena katastrofa 
-    sredstva zdravstvenih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske u iznosu od 655,5 milijuna kuna u okviru izvora financiranja prihodi za posebne namjene za podmirenje dugova prema veledrogerijama

Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 15,3 milijarde kuna ili 3,8% BDP-a.
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje za 2,2 postotna boda u odnosu na 2020. godinu te će iznositi 86,6% BDP-a.
Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan  za Ministarstvo iznosi 5.214.977.844,00kn.
Najznačajnija povećanja odnose se na sredstva za financiranje:
- završetka gradnje broda Nov. 514 u društvu 3. MAJ Brodogradilište d.d., Rijeka u iznosu od 75.000.000,00 kn;
- provedbe vodno-komunalnih projekata koji se sufinanciraju iz Kohezijskog fonda u iznosu od  25.280,283,00 kn;
- otpisa potraživanja i naknade potraživanja za energiju isporučenu krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo na potresom pogođenim područjima u iznosu od 23.000.000,00 kn;
- nabave zaštitne opreme Ravnateljstva za robne zalihe, u svrhu provedbe mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem COVID-19 u iznosu od 50.000.000,00 kn (za nabavu zaštitne opreme i sredstava, za redovnu popunu Bilance strateških robnih zaliha - sredstva su utrošena za COVID-19 nabave, za robu koja je isporučena iz strateških robnih zaliha za potrebe COVID-19 i potresom pogođenog područja).
U okviru ostalih izvora financiranja najznačajnije povećanje izvršeno je na glavi HAMAG-BICRO u iznosu od 830.000,00 kn, u okviru OPKK FINANCIJSKI INSTRUMENTI 2014.-2020., obzirom na povećanje alokacije i produženje roka važnosti Programa COVID-19 te na glavi Ravnateljstvo za robne zalihe u iznosu od 62.000.000,00 na izvoru 576 – Fond solidarnosti europske Unije, za nabavu roba (kontejneri, mobilne kućice, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe Crvenog križa za potresom pogođeno područje Sisačko-moslavačke županije, sve po nalogu Stožera civilne zaštite).

Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2021. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Hrvatske vode svoje izmjene i dopune temelje na pojačanim aktivnostima i realizaciji u okviru programa kapitalnih investicija vezanih uz projekte financirane bespovratnim sredstvima EU te potrebama sanacija šteta na područjima pogođenim potresima.
U prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu, ukupni prihodi iznose 4.571.393.479 kn i veći su za 17,62% u odnosu na Plan, a ukupni rashodi iznose 4.679.764.554 kn i veći su za 19,49%.
Povećanje prihoda planira se ostvariti kroz razdjel resornog ministarstva u iznosu od 645.178.066 kn i to kroz učešća državnog proračuna za EU projekte vodokomunalne infrastructure iznosom od 76.449.847 kn, bespovratnim sredstvima EU iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija 459.728.219 kn, iz Mehanizma za oporavak i otpornost 75.000.000 kn, dok se iz Fonda solidarnosti EU predviđa 34.000.000 kn za sanaciju šteta na vodnim građevinama.
Za realizaciju EU projekata vodokomunalne infrastructure, jedinice lokalne infrastructure dužne su osigurati 38.905.333 kn kao lokalno učešće.
U projektima bi Hrvatske vode sudjelovale sa 12-13%, RH sa 12-13% i lokalna komponenta bila bi oko 6%.
Višak prihoda ostvaren u 2020. godini u iznosu od 77.571.075 kn rasporedit će se za sanaciju šteta u Banovini.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da se ukupni prihodi povećavaju za 60.117.690,00 kn i iznose 2.104.804.690,00 kn, a najznačajnije povećanje  odnosi se na prihode po emisijskim jedinicama.
Planirani rashod Fonda se smanjuje za 52.932.050,00 kn i iznosi 1.921.754.950,00 kn, a najznačajnije smanjenje izvršeno je u okviru rashoda za Programe I projekte energetske učinkovitosti i Programe i projekte zaštite okoliša.
Planirana sredstva se smanjuju  iz razloga što su preostala sredstva potrebna za provedu aktivnosti osigurana Odlukom o raspodjeli rezultata I načinu korištenja viška prihoda u 2021.

      Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA 
ZA 2022. I 2023. GODINU

te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2021. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA    
             Žarko Tušek