Na svojoj 25. sjednici održanoj 15. studenog 2023.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o  Prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, prvo čitanje, P.Z. broj 572, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine.

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u svojem je izlaganju naglasio kako je člankom 12. stavkom 1. Ustava, u Republici Hrvatskoj određena službena uporaba hrvatskog jezika i latiničnog pisma, međutim, osim ustavnih odredbi u zakonodavstvu, nema propisa koji na jedinstven način propisuju uporabu hrvatskog jezika. 

Hrvatski jezik u svojoj je ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture, koji su dijelovi europskog identiteta i europske kulture. Stoga je skrb za hrvatski jezik i njegove idiome, kao bitne odrednice nematerijalne kulturne baštine i nasljeđa hrvatskog naroda, dužnost države i državnih ustanova, što je osobito važno za njegovo očuvanje, njegovanje i budući razvoj. 

Hrvatski jezik materinski je jezik pripadnika hrvatskog naroda i najvećeg broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Njime se služe i Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao i pripadnici hrvatske nacionalne manjine i jezične zajednice npr. u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji te u drugim državama u kojima žive pripadnici hrvatske jezične zajednice.

Hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik, jezik cjelokupne književne baštine, kao i hrvatska narječja (čakavsko, kajkavsko i štokavsko) i njihove idiome te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu (bunjevački i bokeljski, moliškohrvatski, gradišćanskohrvatski ili karaševskohrvatski).

Očuvanje hrvatskog identiteta, njegovanje tradicije, kulture i hrvatskog jezika, skrb za poučavanje hrvatskog jezika i kulture unaprjeđivanjem sustava poučavanja hrvatskog kao inog (drugog, stranog i nasljednog) jezika, kako bi se olakšali suradnja, povratak i integracija Hrvata u Hrvatsku, predviđeno je i Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine.

S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da mnoge države članice Europske unije, sukladno svojim potrebama i vlastitim posebnostima, uporabu svojeg službenog jezika određuju posebnim zakonom o jeziku ili zakonskim propisima, zaključno je pozitivnim ocijenjeno donošenje Zakona o hrvatskom jeziku (uz osnivanje Vijeća za hrvatski jezik i donošenje Nacionalnog plana hrvatske jezične politike),  kojim će se urediti službena i javna uporaba hrvatskog standardnog jezika te osigurati sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku, a sve s ciljem zaštite i poticanja razvoja te slobode uporabe hrvatskog jezika.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru 
prihvaćanje

Prijedloga zakona o hrvatskom jeziku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc. dr. sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić