Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 14. sjednici, održanoj 14. rujna 2021. godine Konačni prijedlog zakona o elektroničkim medijima, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. srpnja 2021. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministrica kulture i medija istaknula je da  se predloženim zakonom uvodi nova definicija audiovizualne medijske usluge sukladno revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, dodatno se definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga, pružatelji medijskih usluga potiču se na izradu planova kako bi njihove usluge bile pristupačnije osobama s invaliditetom, uvodi se veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama samog pružatelja kao i na objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja pri čemu se vlasničke strukture dokazuju izvatkom iz Registra stvarnih vlasnika, a obveza potrošnje 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju od strane tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda te pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske proširena je i na elektroničke publikacije. Mijenja se i način izračuna programske osnove na način da pružatelji medijskih usluga moraju precizirati 70% programske osnove dok im je dozvoljeno da 30% mogu mijenjati i prilagođavati stvarnim svakodnevnim događajima koji su od osobitog interesa za javnost. Usklađuje se i udio ukupnog tjednog programa koji mora biti posvećen priopćavanju vijesti i obavijesti na području koncesije sukladno veličini koncesijskog područja. Izračun vlastite proizvodnje bazirat će se na tjednom vremenu emitiranja, a uvodi se i sezonalitet kod obračuna te će sada udio biti veći u tzv. jesenskoj shemi i manji u tzv. ljetnoj shemi. Pojačavaju se i obveze vezane za pružatelja elektroničkih publikacija, te se uvode odredbe vezane za usluge za razmjenu videozapisa sukladno revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama. 

Što se tiče nedopuštene promjene vlasništva, propisana su ograničenja čije kršenje dovodi do nedopuštene promjene vlasništva vezano uz zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a propisano se ograničenje primjenjuje i na usluge na zahtjev te na pružatelje medijskih usluga koji emitiraju programe putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa kao i na povezane osobe koje se određuju sukadno odredbama Poreznog zakona. Smatrat će se da pružatelj medijske usluge ima dominantnu ulogu na tržištu ako je njegov udio 40% u udjelu godišnjih prihoda svih medijskih usluga i elektroničkih publikacija na području Republike Hrvatske, a pri izračunu uzimaju se u obzir prihodi Hrvatske radiotelevizije koje ostvaruje isključivo obavljanjem komercijalne djelatnosti te prihodi povezanih osoba.

Članak 68. koji je zabranjivao vertikalnu integraciju brisan je te je uvedena obveza nakladnicima televizije s koncesijom na državnoj razini da javno objave ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija koji pružaju uslugu naplatne televizije krajnjim korisnicima, a ukupnu naknadu izračunava Vijeće za elektroničke medije u suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti.

Dodan je i novi članak 93. koji propisuje obvezu operateru u slučaju da postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa da mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom program iznosi najmanje 10% ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti.

U članku 94. koji propisuje odgovornost pružatelja elektroničke publikacije za sadržaj koji je generirao korisnik u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Udrugom novinskih izdavača pri HUP-u odredba je preformulirana na način da je jasno propisana obveza da pružatelj elektroničke publikacije odgovara za cjelokupni sadržaj, uključujući i sadržaj koji je generirao korisnik ako propusti registrirati korisnika i ako nije na jasan i lako uočljiv način upozorio korisnika na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredbi.

Također se u članku 99. predlaže smanjenje visine prekršajne kazne sa 100.000,00 na 50.000,00 kuna, a radi se o prekršajima vezanim uz rad nakladnika ali ne i za program. 

U raspravi na Odboru postavljano je pitanje vezano za članak 94. Konačnog prijedloga i mogućnost lažne registracije korisnika, te je predloženo da se korisnici identificiraju preko Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS-a), putem jedne od ponuđenih vjerodajnica ili passworda. Rečeno je  da je intencija zakona bila prevenirati govor mržnje, a uvođenje skupih tehničkih rješenja nije se činilo oportuno.

Nadalje, ponovljeno je i mišljenje, kao i prilikom rasprave u prvom čitanju, da su predloženim zakonom hipernormiraju ljudski odnosi, uz obrazloženje da se time sužava prostor onome što se zove moral, ljudskost, empatija i slično. Također je ponovljena primjedba na pojam ”rodni identitet” koji se spominje u nekoliko članaka, te je predloženo njegovo brisanje, no prijedlog nije prihvaćen jer je taj pojam preuzet iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Također je iznesena primjedba da je način izbora članova Vijeća za elektroničke medije, koji je uređen člankom 76. Konačnog prijedloga zakona, netransparentan. Dio članova Odbora smatra da bi prijedlog za imenovanje članova Vijeća trebao dati Hrvatski sabor te da bi se oni trebali birati dvotrećinskom većinom, a da barem jednog člana izravno delegira Hrvatsko novinarsko društvo. Rečeno je da na dosadašnji način izbora članova Vijeća nije bilo ozbiljnih primjedbi, te da se u Vijeće predlažu birati oni sa završenom visokom stručnom spremom koji imaju stručno znanje, sposobnost i iskustvo u radu u području medija, novinarstva, tehnologije, ekonomije, sociologije i prava.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA”, 1 glasom ”PROTIV” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o elektroničkim medijima. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević