Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora je na 10. sjednici, održanoj 30. lipnja  2021. godine raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama  Kaznenog zakona, s Konačnim Prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 10. lipnja 2021. godine.

Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim Prijedlogom zakona, raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da se ovim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona želi postići jačanje i učinkovitija zaštita žrtava kaznenog djela spolnog uznemiravanja, redefinirat će se i procesna pretpostavka progona za kazneno djelo spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona na način da se za predmetno kazneno djelo briše odredba članka 156. stavka 3. Kaznenog zakona kojom je propisan progon ovog kaznenog djela po prijedlogu. Predmetnim će se postići da će se kazneno djelo spolnog uznemiravanja progoniti po službenoj dužnosti za sve kategorije žrtava tako da žrtve neće morati same u roku od 3 mjeseca pokretati kazneni progon.

Također, proširuje se katalog kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva propisanih u članku 81. stavku 2. Kaznenog zakona teškim kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 2. Kaznenog zakona. Predloženo je obvezno izricanje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (članak 70. Kaznenog zakona) i sigurnosne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva (iz članka 74. Kaznenog zakona) uz zadržavanje uvjeta opasnosti na strani počinitelja u trenutku donošenja presude.

Nadalje, propisuje se nezastarijevanje teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta kojim je kao kvalifikatorna okolnost propisana teška tjelesna ozljeda djeteta, narušenost njegova tjelesnog ili emocionalnog razvoja, trudnoća, počinjenje djela od strane bliske osobe, osobe s kojom dijete živi u istom kućanstvu ili od strane više počinitelja, ili na osobito okrutan ili ponižavajući način (članak 166. stavak 2. Kaznenog zakona).

Inkriminacija zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (novi članak 144.a) još je jedna novina, a temeljnim oblikom ovog kaznenog djela se sankcionira onaj tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi njenu privatnost.

Uređuje se i pitanje revizije kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta kojom se krug osoba odgovornih za neprovođenje mjera za zaštitu djece proširuje i na službene osobe  (članak 173. Kaznenog zakona). Radi preciziranja postupanja službene, odnosno odgovorne osobe koje predstavlja kazneno djelo, kao i širenja kaznenopravne zaštite zajamčene ovim člankom. 

U raspravi je spomenuto kako je neprimjereno da se za bilo koji oblik seksualnog nasilja za djecu određuje rad za opće dobro. Naglašeno je da treba ojačati institut zaštitnog nadzora nakon izdržavanja kazne jer su svjetska iskustva pokazala kako je daleko manji broj recidivista kod osoba koje su pod nadzorom.   Podržano je uvođenje novog kaznenog djela zlouporabe spolno eksplicitnih sadržaja kao i progon kaznenog djela spolnog uznemiravanja po službenoj dužnosti na koji način će se pružiti veća zaštita žrtvama, a žrtve će biti manje traumatizirane. Ukazano je na sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja  trebalo detaljnije propisati jer je Europski sud za ljudska prava u predmetu Tomašević i dr. protiv RH utvrdio povredu članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima. Stoga je potrebna dopuna čl. 68 KZ-a vezano za sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja na način da se doda novi stavak kojim će se propisati da se izvršavanja mjere obveznog psihijatrijskog liječenja u okviru zatvorskog sustava propisati  posebnim propisom. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (9 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru

DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KAZNENOG ZAKONA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac