Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 38. sjednici, održanoj 24. siječnja 2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 18. siječnja 2024. godine. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o hrvatskom jeziku raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predlagatelj obrazložio da je u odnosu na prvo čitanje uvažena je primjedba Odbora na  područje primjene te je u Konačnom prijedlogu zakona izmijenjen čl. 6. st.3 te je dodano da se ne ograničavaju primjena zakona kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Hrvatskoj. Temeljem navedene izmjene ne zadire se u toponime iz čl. 15. st.1.  budući da su toponima (nazivi mjesta i zemljopisnih lokaliteta) u tom zakonu i na jezicima nacionalnih manjina. 

U raspravi je ukazano da zakon ima liberalnu komponentu te se ne bi trebali bojati da bi se tumačenjima mogla povrijediti pravo nacionalnih manjina koja su zajamčena drugim zakonima. Kroz povijest standardizacije hrvatskog jezika imali smo različite inačice i tvorbe koje pripadaju povijesti hrvatskog jezika.  Istaknuto je da je jezik živ te standardni i javni jezik nisu isto. Standardni jezik je jedan dio javnog jezika a u govornik je glavni subjekt svakog jezika. Radi pojava netolerancije i negativnih iskustava u tumačenjima nekih zakona zahtjeva dodatan oprez. Kad su u pitanju nacionalne manjine trebalo bi više osjetljivosti jer se zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina ne provodi u cijelosti. Ćirilica iako je jedno od hrvatskih pisama je stigmatizirana i progonjeno a tolerancije prema tom pismu nema ni u javnosti ni od javnopravnih tijela o čemu se nedovoljno razgovara. Ukazano je da od ukupno 22 nacionalne manjine od samo 7 nacionalnih manjina ima priznato pravo na manjinske jezike. Romski jezik je u „rezervi“ od 2012. godine pri čemu romska nacionalna manjina nema matičnu državu koja bi se pružila zaštitu jeziku te ne postoji zaštita ni u međunarodnim propisima. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova  (7 glasova „ZA“ 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN““) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje ZAKONA O HRVATSKOM JEZIKU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora. 
 
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac