Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 15. rujna 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. srpnja 2021. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica kulture i medija. 

Ministrica je istaknula kako će se donošenjem ovoga zakona postojeći nacionalni pravni okvir za zaštitu autorskog prava i srodnih prava prilagoditi suvremenom digitalnom društvu u kojem se izmijenio način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava te se u formalnom smislu nacionalni propis koji uređuje područje autorskog prava i srodnih prava usklađuje s odredbama Direktive 2019/790 i Direktive 2019/789.  

Temeljem Direktive 2019/789, kojoj je cilj osigurati povoljnije uvjete za širenje u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica na način da se olakša licenciranje autorskog prava i srodnih prava, utvrđuje se primjena načela zemlje podrijetla kada organizacije za emitiranje žele prekogranično pružati određene internetske usluge kao prateće usluge emitiranju, proširuje se obavezno kolektivno ostvarivanje prava na sve vrste reemitiranja programa i uvode se jasna pravila reguliranja autorskog i srodnih prava u situacijama prijenosa programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka (eng. direct injection). 
 
Konačnim prijedlogom zakona primjerenije i detaljnije se uređuje pitanje autorskih djela stvorenih u radnom odnosu, u državnoj ili javnoj službi, ugovori o stvaranju autorskog djela po narudžbi, ugovori o stvaranju i korištenju autorskih djela te drugih predmeta zaštite u pojedinim specifičnim područjima, opsežnije se uređuju prava nakladnika informativnih publikacija, detaljnije se uređuju uvjeti za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava od strane neovisnih upravljačkih subjekata, detaljnije se određuju autorska i srodna prava koja se ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite, unaprjeđuju se prekršajne odredbe, uređuju se posebna pitanja o hrvatskim audiovizualnim djelima u arhivu i programima Hrvatske radiotelevizije te uvode druge manje izmjene radi unaprjeđenja postojećih odredbi. 
 
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje Konačnog prijedloga zakona. Također, članica Odbora u raspravi se osvrnula na upit Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava prema kojima je ovaj Prijedlog manjkav u dijelu koji se odnosi na status novinara i novinarskog autorskog dijela. Nastavno na izneseno, ministrica je istaknula kako je ovaj zakonski prijedlog donio brojne iskorake za poboljšanje statusa novinara, i u tom smislu naglasila je kako se ovim prijedlogom zakona prvi puta u Republici Hrvatskoj definiraju novinarska djela kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi kao autorska djela. Jednako tako, ministrica je naglasila kako je Ministarstvo kulture i medija donijelo određene odredbe kojima se afirmira važnost novinarskog rada i važnost profesije kao autorskog rada.

Tema rasprave bila je i ograničenje autorskog prava za potrebe nastave i znanstvene svrhe, kao i uređenje autorskih prava na audiovizualnim djelima koja se nalaze u arhivu HRT-a, a nastala su prije 1990. godine.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković