Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici 29. svibnja godine 2008., Prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, P.Z.E. 84, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom KLASA: 602-01/08-01/01, URBROJ: 65-08-02, od 21. svibnja godine 2008.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj obrazlaže potrebu donošenja predmetnog zakona iz više razloga, a pored ostaloga potrebom da se izvrše potrebna usklađivanje djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja s obvezama koje se prihvaćaju pristupanjem Europskoj uniji. Tako se predloženim zakonom rješava položaj djece državljana država članica Europske unije na školovanju u Republici Hrvatskoj, kao i djece azilanata.

Prijedlog zakona ugrađuje i nova rješenja već normativno utvrđena u razdoblju nakon zadnjih izmjena zakona kojima se reguliralo područje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja (vanjsko vrednovanje), a neka pitanja kao što su napredovanje nastavnog osoblja regulira bolje i poticajnije u korist ambicioznijih nastavnika. Pozdravljeno je uvođenje većeg broja zvanja kao mogućnosti napredovanja, ali prijedlog ostavlja otvorenom dvojbu: koja bi to točno zvanja trebala biti. Ocjenjuje se prihvatljivim uvođenje licence kao preduvjet za rad nastavnog osoblja. Položaj ravnatelja u osnovnoj školi kao i sastav školskog odbora također se reguliraju na primjereniji način, polazeći od dosadašnjih iskustava. Prigodom utvrđivanja Prijedloga vodilo se računa o upravo donijetim državnim pedagoškim standardima za razne razine obrazovanja, kao i obvezama koje je država preuzela na području nabave udžbenika te prijevoza i smještaja učenika srednjih škola.

Daju se i elementi za utvrđivanje mreže školskih ustanova, načela na kojima bi mreža trebala počivati, kao i odnosi subjekata koji u tome sudjeluju. Istaknuto je da se ovim zakonom iz ustavno-pravnih razloga nije moglo srednje školstvo izjednačiti s osnovnim školstvom u pitanju obveznosti, ali je Prijedlog vodio računa o mogućnosti i potrebi ustavnih promjena.
Sudionioci rasprave najvećim su dijelom poduprli predložena poboljšanja postojećih rješenja. Istakli su, međutim, potrebu usklađivanja pojedinih instituta, kako u razmjerima predloženog zakona (pa i u okviru pojedinih članaka), tako i u odnosu na druge akte, u prvom redu državne pedagoške standarde i Zakon o ustanovama. Iznijeto je niz primjedbi i prijedloga u prilog predloženih rješenja iz ovog opsežnog zakonskog prijedloga.

Zatraženo je od predlagatelja da poradi na usklađenosti i preciznosti predloženih rješenja, a navedeni su i primjeri na temelju kojih bi dio predloženih rješenja trebalo temeljitije preispitati do drugog čitanja zakona, kako bi područja osnovnog i srednjeg obrazovanja, gdje je to potrebno, bila zajednički regulirana u većoj mjeri funkcionalno a manje mehanički.

Općenita je primjedba da je previše pitanja prepušteno reguliranju podzakonskim aktima, odnosno kada je takvo rješenje opravdano zakon mora ponuditi i utvrditi okvirne veličine unutar kojih se podzakonski akti što ih donosi ministar trebaju kretati.

Prigodom utvrđivanja zasebnih programa za učenike pripadnike manjina zamijećeno je da Prijedlog ide u pravcu povećanih obveza škole i zainteresiranih učenika, kada se radi o upoznavanju učenika s jezikom i kulturom nacionalne manjine, odnosno matične nacije. Pitanje je teško riješiti jednoobrazno, s obzirom na razlike u mogućnostima i potrebama, ali bi predlagatelj trebao poraditi na iznalaženju najboljih riješenja.

Raspravljeno je i pitanje strukture školskih odbora, pri čemu se nastojalo predlagatelju sugerirati, na temelju dosadašnjih iskustava, najprikladnije omjere u zastupljenosti predstavnika predlagatelja, zaposlenih u školama, i predstavnika lokalne zajednice u tim tjelima. Podržana je potreba da se u pitanjima imenovanja i opoziva ravnatelja škole ministru dodijeli ovlast kojom će moći dovesti u pitanje mandat ravnatelja škole, ako ovaj krši zakon, a osobito u slučajevima kada se školski odbor svrstao na stranu ravnatelja. Predložena su i rješenja u svezi s razlikovanjem strukovnih od umjetničkih škola.

Zamijećeno je, da se netom donijeti državni pedagoški standardi na dva mjesta dovode u pitanje time što se utvrđuje da neka rješenja iz podzakonskih akata trebaju biti "u pravilu" a ne bezuvjetno u skladu sa zakonom.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 ZA i 3 PROTIV) donesen je sljedeći

zaključak:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Svi prijedlozi i primjedbe uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Petar Selem