Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekciju planova za 2021. i 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna dok ukupno planirani rashodi iznose 147,3 milijarde kuna. U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2020. godini projicira se na razini od 0,5% BDP-a. 

Odbor se posebno osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 065 Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva. Prijedlog financijskog plana za 2020. iznosi ukupno 8.970.739.015 kn, što je povećanje u odnosu na tekući plan za 2019. za 10%, a u odnosu na plan 2019. nakon rebalansa, za 11,75%. Projekcija za 2021. iznosi 9.280.058.202 kn, a za 2022. iznosi 9.541.513.217 kn.

Prijedlog plana za 2020. u limitu iznosi 6.373.914.165 kn što je povećanje u odnosu na tekući plan za 2019. za 4,6%, a u odnosu na plan 2019. nakon rebalansa 4,99%. 

Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2020. godinu više od 60% odnosi se na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture te za pripremu i provedbu EU projekata. Preostalim planiranim će se financirati rashodi obavljanja redovitih djelatnosti Ministarstva te Agencije za obalni linijski pomorski promet, Agencije za sigurnost željezničkog prometa, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatskog hidrografskog instituta i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. 

U raspravi je naglašeno da Hrvatski sabor po prvi puta daje suglasnost na financijske planove društava Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. koji od 1. siječnja 2020. godine postaju izvanproračunski korisnici. Ova četiri trgovačka društva imaju značajan utjecaj na fiskalni saldo općeg proračuna i javni dug. Navedena društva su, uz Hrvatske ceste d.o.o., izložila financijske planove za sljedeće trogodišnje razdoblje.

Kao i prilikom rasprave o rebalansu Državnog proračuna izraženo je nezadovoljstvo neriješenim pitanjem financiranja županijskih uprava za ceste te činjenicom da u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. i projekcija za 2021. i 2022. nisu osigurana sredstva za njihov rad jer prihodi iz registracije vozila nisu nikako dostatna. Također je rečeno da se dobivanjem sredstava na kraju godine ne mogu isplanirati i realizirati projekti koji za cilj imaju poboljšanje stanja mreže županijskih i lokalnih cesta čime se ugrožava sigurnost prometa. Zahtijevaju da se žurno predlože izmjene i dopune Zakona o cestama kako bi se riješio način financiranja ŽUC-eva, na što su dobili i obećanje iz resornog Ministarstva da se intenzivno radi na modelu rješenja ovog problema.

Tijekom rasprave ukazano je na nesrazmjer ulaganja u cestovne projekte na području Splitsko-dalmatinske županije u odnosu neke druge hrvatske županije. Posebno se to odnosi na rješenje problema prometnih gužvi na splitskom području, odnosno realizaciju projekta splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš. Istaknut je problem izgradnje rotora na Širini i ulaza u Stobreč. 

U raspravi je postavljen upit o realizaciji mosta na Odri, nastavku izgradnje autoceste Zagreb – Sisak posebno dionica Lekenik- Sisak te rekonstrukciji ceste prema Hrvatskoj Kostajnici i realizaciji drugih projekata na području Sisačko-moslavačke županije.

Također je raspravljano o realizaciji projekata u Brodsko-posavskoj županiji. Skrenuta je pozornost na problem prometovanja kroz Slavonski Brod, posebice na dinamiku realizacije projekta “Istočna vezna cesta” i produženje Svačićeve ulice. Jedna od slabijih točaka brodskog prometa je i povezivanje Đure Đakovića s autocestom i granicom. Realizacija ovih projekata ne ide potrebnom dinamikom jer su neki projekti započeti već prije 30 godine, odnosno izgradnjom autoceste. Spomenut je i problem gradnje zidova zaštite od buke na području Slavonskog Broda. Najavljeno je završenje mosta Svilaj, koji ide preko rijeke Save kojeg na paneuropskom cestovnom koridoru Vc grade Hrvatska i BiH, ali je istaknut problem carinjena od strane Bosne i Hercegovine.

Također je raspravljano o važnosti povezivanju hrvatskih luka u željezničku mrežu te projektima i ulozi HŽ Infrastrukture. Nadalje je rečeno da su željeznički kolodvori i stajališta zapušteni te pozdravljaju najavljenu modernizaciju 80 željezničko-cestovnih prijelaza.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”) je odlučio predložiti Hrvatskom donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2021. I 2022. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu  i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka – Zagreb za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić