Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 171,8 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 184,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2022. godinu planiran je u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a.
    U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjel Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojeg je uvodno obrazložio državni tajnik. Tekući financijski plan za 2022. godinu iznosi ukupno 9.885.005.956 kn, a nakon rebalansa 9.921.598.194 kn, što je ukupno povećanje plana nakon rebalansa za 36.592.238 kuna. 
Time je financijski plan u limitu veći za 409.650.000 kn, a na ostalim izvorima smanjen za 373.057.762 kuna. Najveće povećanje limita odnosi se na povećanje sredstava naknada u cijeni goriva (trošarina) za HC d.o.o. u iznosu od 200.000.000 kuna i za HŽI d.o.o. u iznosu od 100.000.000. kuna. Ostala nužna povećanja sredstava u limitu osigurana su uštedama na stavkama plana Ministarstva kroz preraspodjelu sredstava (ukupno 427.113.778 kuna). 
Također su povećana sredstva za poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija; potporu županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta; upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa, potporu u provedbi CEF projekata željezničkog sektora; nadoknadu dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom prijevozu putnika i dr.
Najveća smanjenja odnose se na cestovne, željezničke i projekte unaprjeđenja lučke infrastrukture uslijed problema u provedbi i kašnjenja u izvođenju radova te dugotrajnost odobrenja postupaka javne nabave. Smanjeno je sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika (Ugovore o javnoj usluzi za 2022. godinu potpisale su samo Zagrebačka i Koprivničko-križevačka županija). Kasni modernizacija lučkog područja luke Šibenik I luke Rijeka radi odstupanja u planiranoj dinamici radova, realizacija ribarske luke Vela Lamjana – Kali i Komiža (LU Split) i dr.
Povećana su sredstava za program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, kao potpora društvu Croatia Airlines d.d. 
     Nastavno, predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iz djelokruga rada Odbora, društva: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su izmjene i dopune svojih financijskih planova za 2022. godinu te projekcije za 2023. i 2024. godinu. 
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2022. godinu iznose 3.119,81 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 0,97 % u odnosu na originalni Plan. Rashodi poslovanja u Izmjeni Plana iznose 1.026,15 milijuna kuna, a povećani su u odnosu na originalni plan za 0,78 %. Predviđen deficit je u iznosu od 303,69 milijuna kuna, što je povećanje od 45,69 milijuna kuna, a posljedica je istovremenog smanjenja EU prihoda i povećanja rashoda (troškovi sudskih postupaka, povećanje cijena, puno viša cijena otkupa zemljišta od prvotno planirane, planiranje dodatnih radova i povećanja cijena na projektu Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom).
Ukupni planirani prihodi Hrvatskih autocesta d.o.o. Prijedlogom ovih izmjena i dopuna povećani su 8,49%, a rashodi 10,35%. u odnosu na usvojeni Plan. Najveći dio odnosi se na prihod od naplate cestarine za 2022. godinu planiran u iznosu od 2.550.000.000 kuna koji je ovim prijedlogom plana uvećan za 180.000.000 kuna. Prihodi i rashodi poslovanja rezultiraju suficitom koji u odnosu na usvojeni plan raste za 468.843.095 kuna i sada iznosi 1.262.736.780 kuna.
Ukupni prihodi HŽ Putnički prijevoz u Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana za 2022. godinu iznose 753.129.782 kune te su 4,3 % manji u odnosu na usvojeni plan. Najveće odstupanje bilježi se na stavci prijenosa EU sredstava gdje je došlo do smanjenja prihoda za 118.934.000 kuna. U raspravi je rečeno da će dogovoreni novi vlakovi biti isporučeni sljedeće godine te se zbog promjene u dinamici realizacije povlačenje dijela sredstava prenosi u 2023. godinu. Ukupni rashodi iznose 976.445.954 kune te su 11,7 % manji u odnosu na usvojeni plan. HŽ Putnički prijevoz za 2022. rezultira manjkom prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 223.316.172 kune.
Planirani ukupni prihodi poslovanja HŽ Infrastrukture u novom Planu za 2022. godinu iznose 2.088.633.100 kn i smanjeni su za 7,92% u odnosu na usvojeni Plan. Ukupni planirani rashodi za 2022. godinu u novom planu smanjeni su za 398.921.200 kn i iznose 2.726.099.800 kn. Planirano zaduživanje manje je za 107.500.000 kn. Ukupno smanjenje u odnosu na Plan za 2022. godinu iznosi 2.616.000 kn, a rezultat je smanjenja planirane otplate glavnice po EBRD i IBRD zajmovima za 2.686.000 kn uz istovremeno povećanje planirane otplate po kreditima od financijskih institucija izvan javnog sektora u iznosu od 70.000 kn.
U raspravi je rečeno da je promijenjena dinamika planirane realizacije infrastrukturnih projekata uslijed značajnog povećanja cijena ključnih, strateških materijala, uz dodatnu otežavajuću okolnost rata na području Ukrajine, što je u konačnici rezultiralo usporavanjem radova na pojedinim projektima obnove, modernizacije i izgradnje željezničke infrastrukture. Članovi Odbora posebno su istaknuli potrebu tekućeg održavanja željezničke infrastrukture. Velika su ulaganja u projekte izgradnje novih pruga, a 20 lipa iz trošarina za održavanje sadašnje infrastrukture je nedovoljno. U raspravi je rečeno da je potrebno osigurati još 500 milijuna kuna godišnje da bi brzine na željezničkim prugama ostale iste te da ne bi došli u situaciju ukidanja nekih linija. Izneseno je da od 2616 km željezničkih pruga, za 1800 km država treba osigurati sredstva za održavanje te kako to nije moguće sufinancirati iz EU fondova. Stoga članovi Odbora apeliraju da se osiguraju dostatna financijska sredstva za održavanje postojeće infrastrukture, u cilju opstanka željezničkog prijevoza. Modernizacija postojeće željezničke infrastrukture bitna je kako za uspostavu koridora teretnog prijevoza tako i za budućnost putničkog prijevoza. S tim u vezi, rečeno je da je osiguranje dodatnih sredstava posebno bitno prije potpisivanja novih ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom, za početak barem financiranje postojeće infrastrukture TENT-e mreže.
Također je raspravljano o realizaciji projekata u Brodsko-posavskoj županiji. Jedna od slabijih točaka brodskog cestovnog prometa je i povezivanje industrijske zone Đuro Đaković s autocestom te je rečeno da se radi o projektu koji je u svakom proračunskom planu, ali još nikako nije realiziran. U daljnjoj raspravi postavljeni su upiti o statusu projekata na više dionica, kao što je projekt Lepoglavske spojnice, dionice Oštarije – Škrljevo te drugim investicijskim projektima. Istaknuto je da će do 2025. hrvatskim prugama voziti novih 70 putničkih vlakova. 
Predlagatelj je pojasnio razloge osiguranja dodatnih 109.650.000 kn u Prijedlogu rebalansa, a odnosi se na plaćanje obveza po Nagodbi koja će se sklopiti između RH i društva HŽ Cargo d.o.o. Namjera je da se HŽ Cargu namiri manje preneseni temeljni kapital na ime ulaganja u javno dobro, a na što HŽ Cargo ima pravo kao pravni sljednik iza HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o.
Zaključno je rečeno da je modernizacija željezničke infrastrukture jedna od bitnih strateških ciljeva jer moderna željeznica je ekonomična, energetski efikasna i ekološki prihvatljiva te bitan gospodarski faktor.   
    Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, većinom glasova (7 glasova ”za” i 1 glas ”protiv”), odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić