Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 79. sjednici održanoj 6. ožujka  2024. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o upravnim sporovima, drugo čitanje, P.Z.br. 623, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024.     

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je osnova novog Zakona  osuvremeniti upravni spor, ukinuti supsidijarnu primjenu Zakona o parničnom postupku, bolje zaštititi prava stranaka, zatim spriječiti bespotrebno opterećenje Visokog upravnog suda i Upravnog suda u Zagrebu, te potaknuti proaktivnije rješavanje predmeta i skraćivanje trajanja upravnog spora.

Novim Zakonom izričito se propisuje da u upravnom sporu sud odlučuje i na temelju pravne stečevine Europske unije. Nadalje, ograničava se mogućnost da se posebnim zakonima bez valjanog opravdanja propisuje hitnost nekih upravnih sporova ili kratki rokovi za donošenje odluke u upravnom sporu. Dopunjuje se članak 12. ZUS-a na način da je u slučajevima kada se posebnim zakonom propisuje nadležnost Visokog upravnog suda RH, predlagatelj dužan dati posebno obrazloženje. Kako bi se spriječilo nepotrebno opterećenje Upravnog suda u Zagrebu u odnosu na druge upravne sudove, dopunjuje se članak 13. na način da propisivanje mjesne nadležnosti određenog upravnog suda posebnim zakonom nije dopušteno. Nadalje, zbog složenosti pojedinih upravnih sporova, u članku 14. propisuje se mogućnost da u posebnim slučajevima pod određenim uvjetima odlučuje vijeće. Institut oglednog spora primjenjuje se ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode. Razrađuju se odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost fizičke osobe i valjanost zastupanja, kao i u odnosu na dokaze i izvođenje dokaza, pribavljanje dokaza i održavanje reda. Uklanja se podnormiranost u odnosu na raspravu i razrađuju odredbe od zakazivanja do zaključivanja rasprave kako bi se skratilo trajanje upravnog spora. Propisuje se proširenje tužbenog zahtjeva u sporu pokrenutom zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke, spajanje upravnih sporova i donošenje dopunske presude, a u žalbenom postupku propisuje se bolja zaštita prava stranaka. Uvodi se mogućnost obnove spora okončanog rješenjem. Kao novi razlozi za obnovu, dodaju se slučajevi kada je postupak pred Europskim sudom za ljudska prava okončan prijateljskim rješenjem spora u skladu s člankom 39. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno jednostranim priznanjem povrede u skladu s člankom 62.A Poslovnika Europskog suda za ljudska prava i kada je odluka u oglednom sporu na temelju koje su riješeni ogledni sporovi stavljena izvan snage. Obrazloženo je da se strankama omogućuje izravan pristup Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke može podnijeti protivna stranka ako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika, te stranka, ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske utvrdi da ne postoje uvjeti za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti, a o tome ne obavijesti stranku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga. Nadalje, dopunjuju se odredbe o troškovima upravnog spora, izvršenju sudskih odluka i ocjeni zakonitosti općih akata. Uvode se novčane kazne za čelnika nadležnog javnopravnog tijela.  Ukida se pojedinačna odluka javnopravnog tijela kao preduvjet za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti općeg akta, a Visoki upravni sud pokreće postupak na zahtjev fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba povezanih zajedničkim interesom. Postupak ocjene zakonitosti općih akata također se detaljno propisuje. 
Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona vezane su za jezične i nomotehničke ispravke. 

U raspravi je predloženo da se dodatno razmotri uređenje članka 21. u pogledu proširenja osoba koje mogu poduzimati radnje za javnopravna tijela. 

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon u upravnim sporovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić