Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 16. rujna   2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, prvo čitanje, P.Z.br. 288,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. Provedena je objedinjena rasprava sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, prvo čitanje, P.Z. br. 289

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu mijenja kako bi se precizirali uvjeti pod kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita, s obzirom na njihove obveze tijekom obavljanja vježbeničke prakse. Nadalje, izrijekom se propisuju osnove za razrješenje dužnosti članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva, te se skraćuje vrijeme na koje se imenuju, i to s četiri godine na dvije, kao što je bilo propisano do stupanja na snagu važećeg Zakona, s obzirom da se u praksi pokazalo da je četverogodišnji mandat članova i njihovih zamjenika predugo razdoblje. Propisuje se obveza podnošenja godišnjeg izvješća predsjednika Ispitnog povjerenstva ministru nadležnom za poslove pravosuđa, te se izrijekom predlaže propisati obvezu čuvanja tajnosti sadržaja ispitnih materijala i sankcioniranje povrede navedene obveze.
Radi osiguranja veće zaštite prava i interesa kandidata uvodi se mogućnost izjavljivanja prigovora na ocjenjivanje pisanih radnji u roku od tri dana od objave rezultata, o prigovoru odlučuje imenovani član za pojedinu grupu predmeta i  ponovno pregledava i ocjenjuje pisanu zadaću i odlučuje o osnovanosti izjavljenog prigovora u roku od tri dana. Dopunjavaju se osnove za utvrđenje da pravosudni ispit nije položen propisivanjem slučajeva ako kandidati na pisanom ispitu budu zatečeni u korištenju nedopuštenih pomagala, što se dodatno sankcionira nemogućnošću da ponovno pristupe polaganju ispita prije isteka roka od godine dana, kao i udaljenjem  s mjesta polaganja pisanog dijela ispita bez dozvole osobe koja vrši nadzor nad polaganjem pisanog dijela ispita i odbijanjem odgovaranja na pismenom dijelu ispita. Radi isključenja međusobne diskriminacije i nejednakosti kandidata ograničava se broj bodova koji se može postići na popravnom ispitu najviše na pet bodova. U dijelu Zakona koji se odnosi na izuzeće članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva potrebno je izvršiti usklađenje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14. i 98/19.).

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke: 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić