Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 13. lipnja 2018. razmotrio je Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, aktom od 23. travnja 2018. godine.

Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/43, Urbroj: 50301-25/06-18-17 od 7. lipnja 2018. godine.

U svom izlaganju Glavni državni odvjetnik RH uvodno je naglasio da je osnova za uređenje položaja i ovlasti državnog odvjetništva odredba članka 125. stavka 1. Ustava RH, te da državnoodvjetničku organizaciju čine ukupno 39 državnih odvjetništava: Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH), Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), 15 županijskih državnih odvjetništava i 22 općinska državna odvjetništva. Na kraju izvještajnog razdoblja u svim državnim odvjetništvima bilo je zaposleno ukupno 1754 osoba,  od toga u DORH-u 22 dužnosnika, u USKOK-u 34 dužnosnika, u županijskim državnim odvjetništvima 162 dužnosnika te u općinskim državnim odvjetništvima 395 dužnosnika, pri tome od ukupno 613 državnoodvjetničkih dužnosnika, njih 420 ili 68,52% su žene.  Vezano za ljudske potencijale, Glavni državni odvjetnik naveo ja da je krajem izvještajnog razdoblja bilo nepopunjeno 7 mjesta državnih odvjetnika te 175 mjesta zamjenika državnih odvjetnika. Također, naglasio je da s obzirom na propisane uvjete i koeficijent složenosti poslova za radno mjesto financijskih istražitelja propisanih Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova  te visinom moguće plaće, nadležna državna odvjetništva nisu uspjela putem javnih natječaja popuniti navedena radna mjesta.

Što se tiče materijalno-financijskih uvjeta Ministarstvo pravosuđa odobrilo je tijekom 2017. godine za rad DORH-a sredstva u ukupnom iznosu od 60.740.494,00 kuna, za rad USKOK-a sredstva u iznosu od 25.863.795,00 kuna, za rad svih 15 županijskih državnih odvjetništava u ukupnom iznosu od 91.717.493,00 kune, dok su za rad svih 22 općinskih državnih odvjetništava odobrena sredstva u ukupnom iznosu od 170.416.500,00 kuna, iz čega proizlazi da je ukupni iznos odobrenih sredstava   iznosio 348.738.282,00 kuna. Od ukupnog iznosa odobrenih sredstava za rad DORH-a 42.598.850,00 kuna odnosilo se isključivo na troškove zastupanja u međunarodnim arbitražama. Odobrena sredstva izvršena su u ukupnom iznosu od ukupno 348.654.736,89 kuna, od toga za DORH 60.686.554,62 kune, za USKOK 25.834.364,68 kuna, za županijska državna odvjetništva 91.712.213,34 kuna i za općinska državna odvjetništva 170.421.604,25 kuna.

Glavni državni odvjetnik naglasio je kako je u okviru projekta IPA 2012 u izvještajnom razdoblju unaprijeđen rad Sustava za elektroničko vođenje i praćenje predmeta državnih odvjetništava CTS-a, uz izgradnju pristupa drugim državnim tijelima, jačanje analitičkih sposobnosti državnog odvjetništva i USKOK-a, izgradnja državnooodvjetničke baze znanja i nadogradnja CTS-a i Baze ratnih zločina.

Što se tiče prostornih uvjeta za rad državnih odvjetništava, u 2017. godini, Glavni državni odvjetnik istaknuo je napore Ministarstva pravosuđa u rješavanju prostornih potreba, te kao primjer naveo preseljenje Kaznenog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu u novu zgradu, uređenje zgrade u kojoj su smješteni Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, preseljenje kaznenog odjela Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, uređenje zgrade Županijskog  državnog odvjetništva u Osijeku, kao i uređenje pročelja zgrade DORH-a i USKOK-a u Zagrebu. Međutim u neadekvatnim prostornim uvjetima smješteni su primjerice Županijsko državno odvjetništvo i Odsjek USKOK-a u Rijeci, smješteni u istom poslovnom prostoru kao i FINA, ali i Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, Bjelovaru i Šibeniku te Općinsko državno odvjetništvo u Sisku. Kao i ranijih godina, ponovno je ukazano na izuzetno loše prostorne uvjete USKOK-a u Zagrebu. Također, naglašena je i potreba obnove voznog parka s obzirom na postojeće nezadovoljavajuće stanje brojnosti i starosti službenih vozila.

U nastavku izlaganja Glavni državni odvjetnik iznio je podatke o radu kaznenih odjela, uz napomenu da se statistički podaci vode prema broju osoba, za razliku od policijskih i sudskih statistika, koji se vode po broju predmeta. Slijedom navedenog,  državna odvjetništva zaprimila su tijekom 2017. godine ukupno 38.591 kaznenu prijavu protiv poznatih počinitelja, što ukazuje na manji pad prijava od 1,7% u odnosu na 2016. godinu, kada je bilo zaprimljeno 39.244 prijava, a zabilježen je i pad kaznenih prijava protiv maloljetnih počinitelja.

Što se tiče strukture kriminaliteta, najveći postotak čine kaznena djela protiv imovine (32,7%), protiv osobne slobode (16,4%) i protiv gospodarstva (8,5%). U  strukturi kriminaliteta mlađih punoljetnih osoba i u izvještajnom razdoblju  prevladavaju kaznena protiv imovine, dok u strukturi kriminaliteta pravnih osoba   prevladavaju kaznena djela protiv gospodarstva.

Tijekom 2017. državna odvjetništva zaprimila su i 29.313 prijava protiv nepoznatih počinitelja, što je 2,2% manje nego u ranijem razdoblju. Vezano za kriminalitet odraslih osoba, broj kaznenih prijava iznosi 33.425, no zbog neriješenih prijava iz ranijih razdoblja povećan je ukupan broj prijava u radu na 43.375 prijava, pri čemu je ažurnost zadržana na 75,1% riješenih prijava, većinom unutar tri mjeseca od upisa u upisnik, odnosno u prvoj polovici propisanog instruktivnog zakonskog roka koji iznosi 6 mjeseci. U strukturi odluka povodom kaznene prijave, najveći postotak (48,9%) odnosi se na odbačaj kaznene prijave, slijede optužnica (37,8%) te rješenje o provođenju istrage (10,4%). Također, zadržan je vrlo visok postotak potvrđenih optužnica od strane optužnog vijeća (96,7%).  

U nastavku izlaganja Glavni državni odvjetnik ukratko je iznio i podatke o kaznenim sankcijama, te naglasio da su tijekom 2017. godine prvostupanjske presude donesene u odnosu na 14.437 odraslih osoba, od čega 13.103 osuđujućih presuda, čime je zadržana visoka razina uspješnosti u postupku i iznosi 90,8%,  zatim 884 oslobađajućih presuda (6,1%) te 450 odbijajućih presuda (3,1%). Struktura kaznenih sankcija u 2017. također ne ukazuje na odstupanja u odnosu na ranija razdoblja, te  prevladavaju uvjetne osude (75,1%), dok su zatvorske kazne izrečene za 13,8% počinitelja, rad za opće dobro za 9,2%, novčane kazne za 1,8%,  a ostale sankcije prema 0,1% počinitelja, slijedom čega navedeni podaci ponovno ukazuju na blagu kaznenu politiku sudova. Od ukupno 841 presude naloženo je oduzimanje imovinske koristi u ukupnom iznosu od 296.477.121,67 kuna.

Što se tiče žalbenog postupka, u promatranom izvještajnom razdoblju državna odvjetništva podnijela su 2.498 žalbi protiv prvostupanjskih presuda odnosno u postocima protiv 17,3% presuda, pri čemu je broj podnesenih žalbi ostao na razini prethodnog razdoblja.  Također, Glavni državni odvjetnik posebno je iznio podatke o kretanju kaznenih djela ratnih zločina (zaprimljene su 62 nove prijave za kaznena djela ratnih zločina, ukupno u radu je 76 prijava, riješeno je 65 prijava provođenjem istrage protiv 25 osoba te 38 odbačaja, te je optuženo ukupno 34 osoba), organiziranog kriminaliteta i kaznenih djela počinjenih iz mržnje, pri čemu je za navedena dijela prijavljeno 18 osoba, optuženo 6 osoba, te 6 odbačaja. Naglašeno je da treba razlikovati zločin iz mržnje kao bilo koje kazneno djelo motivirano mržnjom i govor mržnje kao samostalno kazneno djelo, uz vidljiv porast prijava za navedena kaznena djela.
      
Nadalje, Glavni državni odvjetnik osvrnuo se i na rad USKOK-a, tijekom 2017. Ured je zaprimio ukupno 1.481 prijavu protiv poznatih počinitelja, što je za 67 prijava ili 4,7% više u odnosu na 2016. kada su zaprimljene prijave protiv 1.414 počinitelja, uočava se kontinuiran porast broja prijava, dok u strukturi kriminaliteta koruptivni kriminalitet sudjeluje s 81,7%, te organizirani kriminalitet s 15,1%. Od ukupno 1.521 prijava u radu, državnoodvjetničke odluke donesene su u odnosu na 1.520 prijava, a što je za 103 odluke ili 7,3% više u odnosu na 2016. kada je doneseno 1.417 odluka. Iz iznesenih podataka vidljiva je vrlo visoka ažurnost u radu Ureda, tako da je u odnosu na gotovo sve prijave donesena odluka (99,9%).

Zadaće državnog odvjetništva u zaštiti imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske izvršavaju se u postupanju u građanskim i upravnim predmetima. U izvršavanju te zadaće državno odvjetništvo se pojavljuje u dvije različite uloge i postupa kao zastupnik po zakonu Republike Hrvatske (poduzima pravne radnje na zaštiti njezine imovine, sklapa izvansudske nagodbe) i postupa u zaštiti javnog interesa odnosno zaštiti Ustava i zakona. Govoreći o radu građansko-upravnih odjela DORH-a Glavni državni odvjetnik istaknuo je da su u 2017. godini primili 70.784 nova predmeta ( 11% manje u odnosu na 2016.). U strukturi primljenih predmeta sudski predmeti čine 67%, upravni 6% i ostali predmeti 47%. U 2017. godini državna su odvjetništva imala u radu ukupno 52.795 sudskih predmeta, te 7.636 zahtjeva za izvansudsko rješavanje sporova, dok je ukupna vrijednost sklopljenih nagodbi u 2017. godini iznosila 86.633.000,00 kuna. Istaknuo je da će državna odvjetništva pratiti rad na ovom području, te da bi se potaknulo daljnje sklapanje nagodbi potrebno je osigurati dodatna sredstva za utvrđivanje visine obveza, kao i redovito obavještavanje ministarstava o parnicama koje opterećuju sustav i povećavaju troškove. Izvijestio je o postupcima zastupanja RH u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima i tijelima koji se dijele na postupke pred međunarodnim tijelima-međunarodne arbitraže (koje pokreću strani investitori protiv RH radi naknade štete  i zaštite stranih ulaganja te arbitraže koje se vode po ugovoru stranaka) i postupke koji se vode u inozemstvu pred sudovima te države. Naglasio je da sukladno ugovorima o zaštiti i poticanju ulaganja, pokretanju arbitražnog spora radi zaštite ulaganja, u pravilu prethodi postupak prijateljskog rješavanja spora, te da je Vlada RH osnovala Međuresorno povjerenstvo za postupanje po zahtjevima stranih ulagača. Tijekom 2017. godine podneseno je 7 zahtjeva pravnih osoba, koji se temelje na povredi BIT-ova, dok je pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova vođeno 8 arbitražnih postupaka protiv RH. U tim postupcima DORH koordinira rad i dogovara obranu s odvjetničkim društvom koje zastupa RH, koordinira rad s drugim državnim tijelima, sudovima, trgovačkim društvima. Troškovi zastupanja RH u inozemstvu, uključujući arbitraže i druge inozemne sporove, u 2017. godini iznosili su 42.858.987,00 kuna, što predstavlja 70,56% ukupnog proračuna DORH-a.

Govoreći o zastupanju RH pred domaćim sudovima Glavni državni odvjetnik iznio je da su državna odvjetništva u 2017. godini imala ukupno 52.795 predmeta, od čega se 13% odnosi na parnice, 42% na ovrhe, 12% na stečajeve, 32% na zemljišnoknjižne i izvanparnične predmete, dok se 1% odnosi na upravne sporove. U 2017. godini u radu pred državnim odvjetništvom bio je 6.271 parnični predmet, što je 33% više u odnosu na 2016. godinu, doneseno je 6.069 meritornih državnoodvjetničkih odluka, u novim parničnim predmetima, ukupna visina tužbenih zahtjeva iznosila je 1.131.995.940.000,00 kuna.  Osim toga, izvijestio je o kretanju parnica pred trgovačkim sudovima, ovršnim predmetima, stečajnim predmetima (u 2017. godini 5.644 nova predmeta) i upravnim predmetima.

Zaključno je Glavni državni odvjetnik izložio prijedloge DORH-a za povećanje učinkovitosti rada, a odnose se na daljnje poboljšanje zakonodavnog okvira (s posebnim osvrtom na izmjene i dopune Zakona o USKOK-u radi koncentracije stvarne nadležnosti  na najteža kaznena djela te disperzije kaznenog progona korupcije na redovita državna odvjetništva uz nadzor Ureda), jačanja ljudskih potencijala, poboljšanja materijalnih i financijskih uvjeta rada, provođenja stalne edukacije i usavršavanja svih zaposlenika i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu pri tom istaknuvši da je izvješće sadržajno, koncizno, da sadrži važne poruke. Iskazana je podrška Državnom odvjetništvu u prijedlozima aktivnosti, zakonodavnih aktivnosti, jačanja ljudskih potencijala, poboljšanja materijalnih i financijskih uvjeta rada.

U pogledu činjenice da su u strukturi odluka donesenih povodom kaznenih prijava, najzastupljenije odluke prema izvješću odbačaji kaznenih prijava (81,6%), kao i činjenice da prema pokazateljima iz izvješća o radu sudbene vlasti broj kaznenih predmeta raste za 10%, Glavni državni odvjetnik zamoljen je za komentar nelogičnosti, imajući u vidu da bez postupanja državnog odvjetništva nema ni kaznenog postupka.

U raspravi je postavljeno pitanje kada će se imenovati ravnatelj USKOK-a, s obzirom da je na čelu USKOK-a v.d. ravnateljica.

Osim toga, ukazano je i na postojeće probleme zakonodavnog okvira, prvenstveno Zakona o kaznenom postupku, s obzirom da pojedina zakonska rješenja u praksi otežavaju provođenje postupka ili dovode do nepotrebnih povećanja troškova, osim toga, potrebno se odrediti prema tipu kaznenog postupka. Također postoje slučajevi u kojima Općinski i Županijski sudovi ne postupaju sukladno presudama Vrhovnog suda. Ukazano je na nužnost izmjena Prekršajnog zakona kao i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istaknuto je da predmeti ne smiju biti riješeni kroz institut zastare, da ne smiju egzistirati dvostruki standardi u pogledu rokova postupanja, poruka svima je da se mora naći neko rješenje s obzirom da rezultat rada državnog odvjetništva proizlazi iz nadprosječne angažiranosti zaposlenika, neprihvatljivo je da nedostaje ljudi odnosno da se radi u prostorno neadekvatnim uvjetima. Također je ukazano na nemogućnost preispitivanja odluka optužnog vijeća i blagost kaznene politike.

Istaknuto je da unatoč nepovoljnim uvjetima za rad državnog odvjetništva, isto bilježi ažurnost u radu, dok su istovremeno sudski postupci dugotrajni, pohvalan je pad stope kriminaliteta maloljetnika, ukazano je da treba poraditi na uspješnosti postupaka koji se vode pri Trgovačkim sudovima, s obzirom na postojeću stopu od 40%.

Naglašeno je da bi u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa trebalo raditi na daljnjem poboljšanju uvjeta rada, nadležnost Državnog odvjetništva postaje sve šira, dok se istovremeno smanjuje broj zaposlenih ljudi. Također, potrebno je poticati suradnju tijela državne uprave na razmjeni i dostavi podataka.

Nadalje, istaknuto je mišljenje da se treba riješiti pitanje financijskih istražitelja, na način da se osigura adekvatna plaća ili da ih se jednostavno briše iz Uredbe. U pogledu negativne percepcije javnosti o uspješnosti međunarodnih arbitraža, predlaže se jasna i ažurna komunikacija s javnošću o arbitraži i ishodu arbitraže.
  
Predstavnik Vlade naglasio je da Vlada RH podržava Izvješće, također da su u pripremi novi Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću, kao i novi Zakon o kaznenom postupku, Vlada će i dalje podržati projekte informatizacije, a nastaviti će sa iznalaženjem boljih prostornih uvjeta. Predstavnik smatra da svakako treba naći rješenje i za financijske istražitelje. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa devet (9) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić