Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 5. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo osnovne razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona koji je prihvaćen u 1. čitanju. 

Bitna novina je da se obvezno propisuje uvećanje plaće za svaki sat rada nedjeljom koje ne može biti manje od 50%. Nadalje, preciznije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, a propisuje se i dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika (primarno roditelja djece do osme godine života) u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada. Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca (dosad je bilo uz suglasnost), uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.

Također, uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika. Predviđa se   mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako bi trebalo propisati minimalno povećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim propisom budući da većina poslodavaca povećava plaću u simboličnim iznosima, a mali broj radnika  je zaštićen kolektivnim ugovorima.

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo zakonom regulirati prekovremeni rad na način da ga radnik može odbiti bez štetnih posljedica na svoj radnopravni status.

Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu bi poslodavac trebao radniku na izdvojenom radnom mjestu osigurati sredstva za rad i nadoknaditi troškove neovisno koliko taj rad traje, odnosno razmjerno broju dana koliko je radio, a ne samo kako je to predloženo za razdoblje duže od 10 radnih dana. Iznijet je i prijedlog po kojemu bi trebalo propisati otkazni rok od 15 dana za radnike koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu ali su nastavili s radom.

U raspravi je više puta naglašeno da je u Republici Hrvatskoj mala pokrivenost kolektivnim ugovorima te da treba jačati socijalni dijalog i kulturu pregovaranja. Predloženo rješenje kojim se otvara mogućnost za ugovaranje većeg opsega prava za radnike članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora predstavlja prijepor. Ugovaranje pogodnosti isključivo za članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora utječe na slobodu sindikalnog organiziranja i radnikova izbora/dobrovoljnog učlanjivanja.

U raspravi je više puta naglašeno kako se ovaj Zakon horizontalno usklađuje sa Zakonom o trgovini koji je upućen u prvo čitanje u saborsku proceduru. 

Iznijeto je mišljenje po kojemu bi radnik trebao imati pravo na plaćeni dopust u slučaju pružanja  osobne skrbi u obitelji. 

U raspravi je predlagatelj pojasnio razliku između otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu i otpremnine prilikom odlaska u mirovinu. Također, upoznao je Odbor s radom agencijskih radnika te kazao kako je njihov broj  u padu. Naglasio je i potrebu za sklapanjem granskih kolektivnih ugovora kako bi se bolje definirala materijalnopravna zaštita radnika, primjerice po pitanju plaće i dodataka na plaću. Nadalje pojasnio je kako je rad na izdvojenom mjestu rada, radi obiteljskih obveza prema djeci do navršene osme godine života, usklađen sa sadržajem Direktive (EU) 2019/1158 kojom se radniku osiguravaju fleksibilniji radni uvjeti. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić