Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 66. sjednici, održanoj 4. prosinca 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o vatrogastvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 798  (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2019.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je postojalo jasno utemeljenje za cjelovito uređenje sustava vatrogastva, s obzirom da je važeći Zakon o vatrogastvu donesen 1999. godine, no  mijenjan je nakon toga u nekoliko navrata, te je pokazao manjkavosti koje se ovim Konačnim prijedlogom zakona rješavaju.
Naglasio je da je cjelovito uređen sustav vatrogastva prijeko potreban Republici Hrvatskoj, te da je tijekom pripreme zakonskog prijedloga provedena široka rasprava sa svim zainteresiranim stranama i na svim razinama, od različitih tijela državne uprave, Hrvatske udruge poslodavaca, te županijskih razina vatrogasnih zajednica, sindikata, zainteresiranih udruga i slično.

Kao najvažnija pitanja koja se namjeravaju urediti novim zakonom, predstavnik predlagatelja je naglasio omogućavanje lakšeg donošenje podzakonskih akata koji su prijeko potrebni za usklađeni rad svih sastavnica vatrogasnog sustava, koje je do sada bilo otežano zbog podijeljene nadležnosti između Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Hrvatske vatrogasne zajednice, a u mnogome je otežavalo rad dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, isključivanje paralelnog zapovijedanje što je do sada otežavalo rad na terenu, a posebice u slučajevima kada bi se uključivale Zrakoplovne protupožarne snage i Namjenski organizirane snage Oružanih snaga Republike Hrvatske, koordiniranost na svim razinama vatrogasnog sustava, ujednačavanje uvjeta za obavljanje vatrogasne djelatnosti, sudjelovanje u vatrogasnim intervencijama, lakše povlačenje sredstava iz Europske unije, prava i obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donošenje strateških dokumenata, trajanje mandata svih odgovornih osoba te njihove nadležnosti, uvjeti za obavljanje poslova vatrogastva, reguliranje staža osiguranja s povećanim trajanjem, prava profesionalnih vatrogasaca pri odlasku u invalidsku mirovinu te starosnu i prijevremenu mirovinu, prava obitelji vatrogasca ako izgubi život u intervenciji i drugo.

U raspravi je apsolutno podržano donošenje novog zakona o vatrogastvu, s obzirom na nedostatke u postojećem sustavu vatrogastva koje nije moguće otkloniti izmjenama postojećeg propisa, no iznesena je primjedba na donošenje zakona po hitnom postupku, čime se onemogućava zastupnicima u Hrvatskome saboru da kvalitetno rasprave taj zakon kroz dva čitanja, neovisno o javnoj raspravi koja je bila široko provedena.
Tijekom rasprave je istaknuta primjedba na članak 32. stavak 4. Konačnog prijedloga zakona s obzirom da je Konačnim prijedlogom zakona u članku 31. predviđeno da javnu vatrogasnu postrojbu sukladno vatrogasnom planu grada, područja odnosno općine osniva jedinica lokalne samouprava na temelju odluke predstavničkog tijela, sukladno odredbama zakona koji uređuje osnivanje i djelovanje ustanova, kao neprofitnu pravnu osobu te je javna vatrogasna postrojba proračunski korisnik svog osnivača, a osnivaču, koji je i davatelj financijskih sredstava, se onemogućava nadzor nad upravljanjem „svoje“ ustanove putem Vatrogasnog vijeća u kojem bi svakako trebao imati većinu, a ne samo jednog člana, kako je predviđeno u zakonskom prijedlogu. U raspravi je predloženo da bi osnivač trebao imati tri člana u Vatrogasnom vijeću odnosno većinu jer u svim ostalim varijantama je marginaliziran i nema nikakvu funkciju. 
Nadalje, na članak 34. stavak 2. istaknuta je primjedba vezano za propisanu obvezu davanje prethodne suglasnosti županijskog vatrogasnog zapovjednika ili glavnog vatrogasnog zapovjednika za  imenovanje zapovjednika javne vatrogasne postrojbe odnosno za imenovanje zapovjednika javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, obrazlažući da se takvom stipulacijom osnivaču ustanove onemogućava samostalan izbor vatrogasnog zapovjednika na svome području već ovisi o arbitražnoj suglasnosti županijskog vatrogasnog zapovjednika.

Primjedbe na članak 51. odnosile su se na moguću zlouporabu prilikom zapošljavanja profesionalnog vatrogasca. Naime, odredbom se definira da osoba mora biti mlađa od 30 godina prilikom prvog zaposlenja (tako je stipulirano i u važećem zakonu pa je dolazilo do zlouporaba), no istaknuto je da bi bilo potrebno navesti da se radi o zapošljavanju u vatrogastvu. Isto tako, u slučaju omogućavanja zapošljavanja osoba starijih od 30 godina na radno mjesto profesionalnog vatrogasca, bilo bi potrebno navesti da se može zaposliti osoba koja je starija od 30 godina samo ako ima radno iskustvo u postrojbi iste vrste, s obzirom da se sada javljaju osobe koje su zaposlene u vatrogastvu u postrojbama u gospodarstvu i DVD-u, a tamo nisu u mogućnosti steći potrebna znanja koja su za poslove profesionalnog vatrogasca.

Nadalje, istaknuta je primjedba vezano za potrebnu razinu stručne spreme za glavnog vatrogasnog zapovjednika s obzirom da je propisano da je za njegovo imenovanje, uz ispunjenje ostalih uvjeta, potrebna samo viša stručna sprema, dok svi ostali vatrogasni zapovjednici na nižim razinama moraju imati visoku stručnu spremu, što je neprihvatljivo. Nadalje, ukazano je na odredbu članka 5. kojom se, između ostaloga, propisuje kako Vlada RH imenuje glavnog vatrogasnog zapovjednika, no nije propisan postupak niti uvjeti za imenovanje ili razrješenje osobe s te dužnosti. Na ovaj se način omogućuje imenovanje glavnog vatrogasnog zapovjednika neovisno o njegovoj stručnoj spremi i bez provođenja postupka javnog natječaja, čime se potpuno izostavlja bilo kakav kandidacijski postupak. S tim u vezi učinjena je usporedba s postupkom imenovanja glavnog ravnatelja policije koji se imenuje odlukom Vlade RH, na prijedlog ministra, no  nakon provedenog javnog natječaja te uz ispunjavanje jasno propisanih uvjeta.
Također, upućena je primjedba da pojedina pitanja nisu u dostatnoj mjeri uređena Konačnim prijedlogom zakona, pa se predviđa donošenje više podzakonskih propisa što može stvoriti praznine i nejasnoće u primjeni.

U odgovoru na primjedbe iz rasprave, predstavnik predlagatelja je naveo kako se Konačni prijedlog zakona donosi po hitnom postupku za donošenja zakona, sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora, a na temelju odluke Hrvatskoga sabora. 
Naveo je kako se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave o kojem se rasprava provela koncem 2018. godine („Narodne novine“, br. 116/18.) propisalo uspostavljanje Hrvatske vatrogasne zajednica kao tijela državne uprave - središnji državni ured te utvrdilo njegovo započinjanje s radom 1. siječnja 2020. kao i da će se vatrogasna djelatnost, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, cjelovito urediti posebnim zakonom koji će se donijeti najdulje godinu dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Imajući u vidu značaj materije vatrogastva, tijekom 2019. godine provedeno je temeljito usuglašavanje predloženog sadržaja s vatrogasnim organizacijama, socijalnim partnerima, nadležnim ministarstvima i drugim dionicima, kako bi se usuglasila stajališta i stvorile zakonske pretpostavke za učinkovit početak rada Hrvatske vatrogasne zajednice kao tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo, odnosno za cjelovito i operativno funkcioniranje sustava vatrogastva od 1. siječnja 2020. godine. Predstavnik predlagatelja je posebno naglasio kako je bilo nužno osigurati da vatrogasna djelatnost od siječnja 2020. bude adekvatno uspostavljena u organizacijskom, financijskom i provedbenom smislu.

U odnosu na primjedbe na članak 34. stavak 2., predstavnik predlagatelja je istaknuo kako jedinice lokalne samouprave ne osiguravaju većinska sredstava javnim i dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama, uz iznimku Grada Zagreba, već se radi o sredstvima iz državnog proračuna. Vezano za pravo osnivača - jedinica lokalne samouprave na imenovanje zapovjednika javne vatrogasne postrojbe odnosno za imenovanje zapovjednika javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba ono je i dalje zadržano, no u skladu je sa udjelom osnivača u financiranju postrojbi.
Vezano za primjedbu na postupak i uvjete imenovanja glavnog vatrogasnog zapovjednika, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako Hrvatska vatrogasna zajednica dobiva status središnjeg državnog ureda, pa tako glavni vatrogasni zapovjednik kao čelnik tijela ima status državnog tajnika te se u skladu s time definirao i postupak te uvjeti imenovanja.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 5 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O  VATROGASTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić