Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 57. sjednici, održanoj 11. srpnja 2023., raspravio je Izvješće o radu policije u 2022. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2022. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2023.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2022. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno se predstavnica podnositelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, ne ulazeći u cjelokupan sadržaj Izvješća za 2022. godinu, osvrnula na pojedine segmente istog.

Slijedom toga podsjetila je prisutne da je Republika Hrvatska (RH) s 01. siječnja 2023. postala članica schengenskog prostora te istaknula da dobrobiti tog pristupanja već osjećamo. Tijekom 2022. godine došlo je do reorganizacije pojedinih ustrojstvenih jedinica, a utrošena su i određena financijska sredstva u cilju unaprjeđenja poslovnih procesa i poboljšanja organizacijske strukture za koje je analitikom utvrđeno da ih je potrebno poboljšati. RH je ušla i u Global Entry program sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) što je bitno jer ukazuje na dobru međusobnu suradnju, a omogućava državljanima RH lakši ulazak u SAD. 

Predstavnica podnositelja je ukazala i na pojačan rast nezakonitih migracija tijekom 2022. godine te na rekordan broj postupanja prema osobama koje su nezakonito prešle hrvatsku granicu, a koje povećanje postupanja, u odnosu na 2021. godinu iznosi 190,9%. Istaknula je više razloga za isto. Od povećanog pritiska na cijelu Zapadno-balkansku rutu (koja se nastavlja na Istočno-mediteranski pravac) tako da je tijekom 2022. g. evidentirano  oko 146.000 dolazaka migranata tom rutom što je 136% više nego prethodne godine. Podsjetila je i na instrumentalizaciju migranata od strane Republike Srbije i njihovo pojačano usmjeravanje prema Bosni i Hercegovini, što se posljedično odražava na RH odnosno policijske uprave koje su najizloženije - PU Ličko-senjska, PU Karlovačka, PU Sisačko-moslavačka, a od kolovoza 2022. godine i PU brodsko-posavska s obzirom na to da je došlo do pojačanog ulaska u RH preko rijeke Save. Kao još jedan bitan razlog, državna tajnica je naglasila da su Srbija i BiH svoje prihvatne centre stacionirale uz samu granicu s RH, a to potiče nezakonita kretanja i otežava rad hrvatskoj policiji na što RH ukazuje godinama. Na zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH, hrvatska strana je ukazala na sve probleme i izazove koje donosi takva situacija i potrebu da se na političkoj razini pristupi rješavanju problema. Izraženo je mišljenje da bi se taj problem trebao riješiti tijekom 2023. godine.

Značajan problem predstavlja i bezvizni režim susjednih država, pa se tako RH susreće s nezakonitim prelaskom državne granice od strane državljana Kube, Burundija, Gvineje Bisau, Indije i dr., koji čine više od 25% ukupnog broja postupanja vezano za nezakonit prelazak državne granice.

U odnosu na sigurnost cestovnog prometa istaknula je da je povećanjem prometa nakon dvije pandemijske godine povećan i broj prometnih nesreća te lakše i teže ozlijeđenih osoba. S druge strane došlo je do pada broja smrtno stradalih u odnosu na 2021. godinu i razdoblje prije pandemije. Vlada je donijela novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030., u čije donošenje su bile uključene organizacije civilnog društva te znanstvena, stručna i akademska zajednica, uključujući Fakultet prometnih znanosti, što smatra ispravnim pristupom za sve pojavnosti u društvu koje treba unaprijediti. 

Vezano za kaznena djela ratnog zločina (počinjena u Domovinskom ratu), neovisno o proteku vremena, podnesen je veći broj prijava nego tijekom 2020. i 2021. godine – 112 prijava, odnosno dvostruko više nego prethodne dvije godine.

Po pitanju kriminaliteta djece i kaznenopravne zaštite, u svibnju ove godine, odmah nakon tragičnog događaja u Beogradu, MUP je održao međuresorni sastanak s predstavnicima Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te je aktiviran međuresorni sporazum o suradnji vezano za prevenciju. Poduzeto je i niz drugih  aktivnosti  slijedom čega su sve škole donijele smjernice i upute za postupanje. U 2022. godini bilježi se pozitivan trend odnosno prijavljeno je i procesuirano 8,1% kaznenih djela više iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji u odnosu na 2021. godinu , a isto je rezultat iznimne proaktivnosti nadležnih policijskih službenika i njihovog preventivnog djelovanje.

Broj prijavljenih koruptivnih kaznenih djela veći je za 30,1% u odnosu na 2021. godinu, a broj prijavljenih počinitelja veći je za 148,21% u odnosu na 2021. godinu. Svi promatrani pojavni oblici tih kaznenih djela, posebice vezani uz javnu nabavu, u jednakoj mjeri su prisutni u izvršnoj vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini, kao i u trgovačkim društvima. I dalje je potreban pojačan angažman policijskih službenika, a zahtjevi, neovisno dolaze li od odvjetništva ili Europskog javnog tužitelja izvršavaju se na zadovoljavajućoj razini.

Vezano za organizirani kriminal, predstavnica podnositelja  je istaknula kako je potrebno pohvaliti rad policijskih službenika jer je tijekom 2022. godine zabilježen veliki porast otkrivenosti kaznenog djela Zločinačko udruženje iz članka 328. Kaznenog zakona (KZ) za čak 80%, što je imalo za posljedicu smanjenje tzv. sekundarnog kriminaliteta nasilnog karaktera (paljevine, obračuni vatrenim oružjem i slično).

U odnosu na kibernetički kriminal, koji je u kontinuiranom porastu već niz godina ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi, državna tajnica je istaknula da se financijska „injekcija“ o kojoj je već govorila odnosila na ojačavanje ustrojstvene jedinice koja se time bavi, odnosno nabavom opreme i obrazovanjem, ali i zapošljavanja obrazovanih ljudi koji se mogu nositi s tim vidom kriminaliteta.

Po pitanju kriminaliteta droga istaknula je velik porast prijavljenih kaznenih djela koja su posljedično povezana sa zločinačkim udruženjem iz članka 328. i 329. KZ-a. Tijekom 2022. godine prijavljeno je 155 kaznenih djela iz članaka 328. i 329. u vezi s člancima 190. i 191. KZ-a dok ih je u 2021. godini prijavljeno 25. Znatan porast nije pratila i tolika zapljena kao prethodnih godina.

Opća stopa kriminaliteta za 2022. godinu iznosi 2045 kaznenih djela na 100 000 stanovnika (izračun koji polazi od zbroja kaznenih djela za koje je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, a koji služi kao baza za izračunavanje stope kriminalitet, kaznenih djela za koja se postupak nije pokrenuo zbog izostanka prijedloga i kaznenih djela za koje se postupak pokrenuo privatnom tužbom oštećenog) te, uzimajući u obzir podatke iz drugih europskih zemalja, vidljivo je da je RH iznimno sigurna zemlja odnosno da je opća stopa kriminaliteta u zemljama Zapadne Europe puno viša.

U odnosu na razriješenost kaznenih djela, predstavnica podnositelja je istaknula da je tijekom 2022. godine razriješeno 71,9% kaznenih djela, što je vrlo visok postotak razriješenosti, a posebno je naglasila da je smanjen broj ubojstava te da je u 2022. godini evidentirano 27 ubojstava. 

Na koncu uvodnog izlaganja, državna tajnica se posebno osvrnula na izobrazbu policijskih službenika te istaknula da je tijekom 2022. godine 540 polaznika završilo program srednjoškolskog obrazovanja za policijskog službenika, a cjeloživotno obrazovanje podignuto je na višu razinu kroz suradnju s akademskom zajednicom, uredima svih pravobraniteljica i civilnim društvom. 

Slijedom toga, tijekom 2022. godine proveden je 191 program iz domene cjeloživotnog obrazovanja.  Programi su uključivali teme koje su se „otvorile“ tijekom rada na terenu, a njihovom realizacijom se podigla razina osposobljenosti policijskih službenika. U programe je bilo uključeno 4696 polaznika. Programi unutar cjeloživotnog obrazovanja traju već više godina i pokazali su svoju svrhovitost, a  polučili su i pohvale različitih udruga koje su prepoznale profesionalan pristup bez predrasuda tijekom policijskih postupanja.  

Zaključno je istaknula da objektivni pokazatelji po svim linijama rada pokazuju da je rad policije na visokoj razini kao i da da su rezultati iz godine u godinu sve bolji, neovisno o izazovima koji se pojavljuju.

Zamjenik Pučkog pravobranitelja je u svome izlaganju istaknuo da je Izvješće za 2022. godinu kvalitetnije od onog za 2021. godinu no, istaknuo je i nekoliko primjedbi  koje su se odnosile na različite segmente Izvješća, a usmjerene su na ono što eventualno nedostaje ili može biti bolje.

Slijedom toga zatražio je pojašnjenje zašto se u Izvješću za 2022. godinu nalaze podaci za Prihvatni centar Ježevo, a nedostaju podaci za centre u Trilju i Tovarniku.

Nadalje, osvrnuo se na problem kod pokretanja disciplinskog postupka protiv policijskih službenika, odnosno na situacije u kojima zbog sporosti u postupanju vrlo često dolazi do zastare disciplinskog postupka. Osvrnuo se i na velik broj izrečenih blagih disciplinskih kazni, na što se posebno pritužuju oštećeni građani. Od 356 izrečenih kazni, 226 je novčanih kazni, a 79 su pismene opomene. Velik broj je nepotvrđenih pritužbi (30,5%) i neutemeljenih pritužbi (60%) iz čega se može zaključiti da je loše utvrđeno činjenično stanje. S obzirom na ovakve pokazatelje preporuka je da se službene prostorije policijskih postaja i policijskih uprava „pokriju“ video nadzorom, a da policijski službenici tijekom postupanja koriste kamere koje bi snimale njihovo postupanje. Istaknut je primjer slovenskih interventnih policajaca koji tijekom postupanja moraju obvezno nositi kamere kako bi se izbjegao spor je li službenik postupao zakonito.  

U odnosu na Nacionalni preventivni mehanizam za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja zamjenika Pučkog pravobranitelja je zanimalo je li došlo do poboljšanja uvjeta u smještaju pritvorskih jedinica u policijskim postajama i policijskim upravama, a u odnosu na djelokrug poslova pritvorskog nadzornika podsjetio je na preporuku da pritvorski nadzornik obavlja samo poslove iz svog djelokruga, odnosno da ne obavlja ostale policijske poslove, uzimajući u obzir njihovu osjetljivost.

Zadnji komentar se odnosio na to da u Izvješću za 2022. godinu nedostaje podatak koliko je bilo osnovanih i zakonitih, a koliko neosnovanih uporaba sredstava prisile te da li je nakon utvrđenja neosnovanosti nešto i poduzeto.

Državna tajnica je vezano za prvi komentar istaknula da se ne navode svi podaci jer to nije moguće, a u odnosu na disciplinske i kaznene postupke protiv policijskih službenika naglasila je da je tijekom 2022. godine pokrenuto 536 disciplinskih postupaka te da je 101 policijski službenik udaljen iz službe. Prema načinu izvršenja teže povrede službene dužnosti najzastupljenije je djelo Nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada šteti ugledu policije i to je djelo bilo prisutno u 236 slučajeva odnosno 49,38%. Istaknula je da je za većinu policijskih službenika koji budu udaljeni iz službe profesionalni put završen, a mnogi od njih su zbog svoje mladosti i neiskustva napravili takvu pogrešku zbog koje su ostali bez posla.

Tijekom 2022. godine u Odjelu drugostupanjskog disciplinskog sudovanja otvorena su 164 predmeta zbog podnesenih 170 žalbi na prvostupanjska rješenja o odgovornosti (od strane policijskih službenika i/ili ovlaštenog podnositelja zahtjeva). Od tog broja 137 žalbi je odbijeno, u 21 slučaju su izmijenjena prvostupanjska rješenja, dok je u 20 slučajeva poništeno rješenje i predmet je vraćen na ponovni postupak nadležnom prvostupanjskom sudu. Zaključno je istaknula da je Ministarstvo vrlo strogo prema svojim službenicima, a da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog disciplinskog djela.

U odnosu na uporabu kamera, predstavnica podnositelja je istaknula da su upoznati  sa situacijom u susjednim zemljama te da je ta tema bilo razmatrana na kolegijima, a vezano za stanje u pritvorskim jedinicama istaknuto je da su uvjeti smještaja poboljšani i da se nakon svakog uvida od strane tima Pučkog pravobranitelja i Nacionalnog preventivnog mehanizma koji daju preporuke radi na realizaciji preporuka. Slijedom toga radi se na financijskim projektima obnove zgrada, izgradnje stacionara za policijske službenike i poboljšanju uvjeta u pritvorskim jedinicama. U svim tim slučajevima nije moguće u kratkom roku ostvariti preporuku već je realizacija dulja.

Vezano za osnovanu i neosnovanu uporabu sredstava prisile predstavnica podnositelja je istaknula da nije sporno uz ukupan broj uporabe sredstava prisile koji je već sadržan u Izvješću za 2022. godinu, za sljedeću kalendarsku godinu u tabelarnom prikazu uz ukupan broj navesti i brojčane pokazatelje za osnovanu i neosnovanu uporabu sredstava prisile.

U raspravi su svi članovi Odbora podržali Izvješće za 2022. godinu te istaknuli povoljno stanje sigurnosti koje je bitno za život svih građana RH, ali i za uspješnu turističku sezonu. 

Izraženo je žaljenje što na sjednici nisu prisutni ministar unutarnjih poslova odnosno glavni ravnatelj policije koji neposredno upravlja radom Ravnateljstva policije.

U odnosu na liniju rada koja se bavi organiziranim kriminalom i korupcijom, izraženo je mišljenje, neovisno o dobrim rezultatima njihova rada, da bi bilo dobro povećati broj policijskih službenika s obzirom na težinu tih kaznenih djela i utjecaj koji imaju na društvo u cjelini. 

Predloženo je da policija snizi prag za postupanje kod imovinskih delikata male vrijednosti, uzimajući u obzir da je osobama slabijeg imovnog stanja svaka počinjena šteta velika te da država treba imati senzibiliteta. 

Od strane člana Odbora izraženo je i suprotno stajalište u odnosu na preporuku Pučkog pravobranitelja koja se odnosi na obvezu nošenja kamere pri postupanju jer bi isto bilo dodatni pokazatelj nepovjerenja u postupanje policijskih službenika i poruka da će se pratiti svaki njihov korak.

Po pitanju pohvala za objektivno i nepristrano postupanje policije upućenih od strane civilnih udruga s „lijevog“ spektra, član Odbora je istaknuo da se s time ne slaže odnosno da postoji diskriminacija i pristranost u postupanju policije. Kada dolazi do kršenja zakona od osoba s „lijevog“ spektra policija je puno fleksibilnija i dopušta ponašanje koje pojedincima s „desnog“ spektra ne bi bilo tolerirano, što smatra neprihvatljivim. 

Državna tajnica je pojasnila da su pohvale dolazile od strane nevladinih udruga s oba spektra, a odnosile su se na organizaciju određenih okupljanja i policijska postupanja koja su, po njihovim gledištima, bila optimalna, objektivna i zakonita.

Postavljeno je i pitanje kada će se pristupiti donošenju novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uzimajući u obzir „godište“ trenutnog Zakona i njegovu nesukladnost s aktualnim društvenim vrijednostima i standardima (između ostalog je spomenuta i odredba članka 12. predmetnog Zakona koja propisuje prekršajno kažnjavanju osoba koje su se odale prostituciji, bez propisanog kažnjavanja korisnika te „usluge“). Državna tajnica je istaknula da je Zakon iz 1977. godine, mijenjan je nekoliko puta, a zadnjim izmjenama kojima su povećane novčane kazne odredbe koje se tiču prostitucije nisu dirana. U tijeku je analiza, ali i odabir odnosno isticanje članova za radnu skupinu od strane svih pravnih fakulteta u zemlji jer je Zakon u cijelosti vrlo kompleksan i zadire u niz životnih situacija te je bitan i pogled akademske i stručne zajednica odnosno interdisciplinaran pristup. Vezano za zadnje izmjene važećeg Zakona koje su stupile na snagu u svibnju ove godine istaknuto je da su iste u svojoj kratkoj primjeni polučile rezultat i specijalne i generalne prevencije te je za najteže prekršaje, što je bila i intencija predlagatelja, uočen pad od 25-30%.    

U odnosu na porast maloljetničkog kriminaliteta tijekom 2022. godine od 13,7% u odnosu na 2021. godinu, predstavnica predlagatelja je naglasila da je porast vidljiv ako se promatra u odnosu na pandemijsku 2020. i 2021. godinu, ali kada se u obzir uzme petogodišnje (predpandemijsko) razdoblje vidljivo je da nema porasta. Policija je sve svoje snage usmjerila na prevenciju maloljetničke delikvencije i pojačanja kazneno-pravne zaštite, ali u tako kompleksnom pitanju potrebna je međuresorna suradnja jer rješenje tog problema nije samo u represiji i kaznenom prijavljivanju maloljetne osobe, već i u pomaganju maloljetniku kao i u ojačavanju roditeljskih kompetencija. Na razini jedinica lokalne samouprave organizirani su timovi te je poduzet čitav niz preventivnih mjera usmjerenih na smanjenje maloljetničkog kriminaliteta.

Zastupnica u Hrvatskome saboru koja je sudjelovala na sjednici Odbora istaknula je da je kod željezničke nesreće koja se dogodila kod Novske došlo do kršenja propisa te da nije uzet iskaz strojovođe s ciljem zaštite Prvog plinarskog društva čiji je on djelatnik. Za tu nesreću još uvijek nitko nije odgovarao, a smatra spornim da su nestala sredstva koja su bila potrebna za sanaciju pruge. Kao i u slučaju nestanka milijarde kuna iz INA-e i ovdje smatra policiju odgovornom za zataškavanje, odnosno za nezakonito postupanje.

Državna tajnica je istaknula da nije upoznata s postupanjem policije u navedenom slučaju, ali odgovorno tvrdi da sve osobe s kojima surađuje časno obavljaju sve svoje službene zadaće.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE U 2022. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić