Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 65. sjednici, održanoj 16. siječnja 2024., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o kibernetičkoj sigurnosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 561, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2023.      

Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, naglasio da će se Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti prenijeti u nacionalnu zakonodavstvo Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS2), koja je stupila na snagu 16. siječnja 2023., te su sve države članice Europske unije obvezne preuzeti predmetnu Direktivu u svoje zakonodavstvo do 17. listopada 2024., odnosno u roku od 21 mjesec od njezina stupanja na snagu.
Nastavno s osvrnuo na najznačajnije primjedbe i razlike u zakonskom tekstu koje su nastale kao rezultat rasprave na odborima i na plenarnoj sjednici.
Slijedom toga, istaknuo je da su uvažene sve primjedbe nomotehničke naravi koje je predložio Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. Nisu prihvaćene primjedbe izražene tijekom plenarne rasprave koje su se odnosile na promjenu opsega Zakona u smislu reguliranja etičkih aspekata u kibernetičkom prostoru, s obzirom da postoji više novih akata EU-a koji u tom smislu predstavljaju nadgradnju Direktive NIS 2 i pokrivaju etička pitanja sadržaja na Internetu (npr. Akt o digitalnim uslugama, Akt o digitalnom tržištu ili Akt o umjetnoj inteligenciji). 

U odnosu na predložene rješenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o izdvajanju Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost iz Sigurnosno-obavještajne agencije, predstavnik predlagatelja je istaknuo da i dalje stoje na stajalištu da je trenutno najkvalitetnije rješenje da se Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost ustroji unutar SOA-e, kao što je i neupitno da će se osamostaljivanje Centra trebati razmotriti u narednom razdoblju, sukladno pristupu kojim su se vodile i druge države članice EU-a kada su postigle određenu zrelost sustava (npr. Italija ili Nizozemska). 

U odnosu na zakonski tekst u prvom čitanju, državni tajnik je naglasio da je predlagatelj unio manje dorade u tekst Konačnog prijedloga zakona koje se odnose na uvođenje pojma „revizija kibernetičke sigurnosti“ umjesto ranije korištenog pojma „ocjena sukladnosti“ i usklađivanje ovog procesa s aktualnim prijedlogom izmjena EU regulative vezano za kibernetičku sigurnosnu certifikaciju.  

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KIBERNETIČKOJ SIGURNOSTI.

                                           
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić