Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj  14. travnja 2021. godine, Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021. godine.   
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženu Informaciju kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju ministar gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je ulogu Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) te mogućnosti koje se daju Hrvatskoj da iskoristi  sredstva iz RRF temeljem Nacionalnog plana opravka i otpornosti koji se sastoji od sljedećih komponenti: 1. gospodarstvo; 2. javna uprava, pravosuđe i državna imovina; 3. obrazovanje, znanost i istraživanje; 4. tržište rada i socijalna zaštita,; 5. zdravstvo i 6. inicijativa: obnova zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja iz NPOO-a iznosi 49,08 milijardi kuna od čega se na komponentu gospodarstvo odnosi 54%. Uvodno su detaljno prezentirani dijelovi NPOO s naglaskom na energetsku tranziciju za održivo gospodarstvo, unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom te unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanaca opskrbe hranom. 
Nakon uvodnog obrazloženja članica Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika istaknula je da iz Informacije o Sažetku NPOO nije vidljiv zaokret prema niskougljičnom društvu i dobrom upravljanju te se ujedno dogodio potpuni izostanak sudjelovanja javnosti i relevantnih dionika u kreiranju ovog dokumenta.  Postavljeno je pitanje prihvatljivosti predstavljanja javnosti i Hrvatskom saboru samo sažetka dokumenta. Istaknuto je da navedeno podsjeća na dugogodišnju borbu civilnog sektora vezano za dostupnost samo Netehničkih sažetaka Studija utjecaja na okoliš iz razloga neprihvatljivosti takvih necjelovitih uvida u dokument. Naglašeno je da su organizacije civilnog društva apelirale na potrebni sadržaj NPOO i potrebu da se njegova izrada shvati kao prilika za ambicioznu orijentaciju prema  niskougljičnom društvu. Međutim, ocijenjeno je da u NPOO nema niti inovativnosti, niti ambicija. Ukoliko je riječ o popisu mjera, želja i starih projekata i planova koji se do sada nisu ostvarili postavlja se pitanje učinka NPOO. Uz potrebni ekonomski oporavak istaknuta je i nužnost društvenog oporavka te ocijenjeno kako u ovom dokumentu nije vidljiva dugoročna vizija napretka društva. Nadalje je uočeno da je kao jedan od očekivanih rezultata u području dekarbonizacije zgrada donošenje Programa suzbijanja energetskog siromaštva te je upozoreno da se značajno kasni s njegovim donošenjem budući da je bio najavljen u 2019. godini. Postavljeno je i pitanje najavljene rasprodaje državne imovine slijedom navoda da će do 2023. biti obavljena prodaja barem 150 poduzeća za koje Vlada RH utvrdi da nisu od posebnog interesa. Imajući u vidu dosadašnje neuspješne primjere privatizacije izražena je dvojba kako će ovo prihvatiti hrvatski građani, posebice ima li se na umu da rasprodaja i privatizacija nisu primjeri dobrog upravljanja. Upozoreno je da dobro upravljanje podrazumijeva i veću participaciju građana, udruga i stručne javnosti u kreiranju plana te potom i implementaciji te nadzoru trošenju javnog novca. Izraženo je stajalište kako su nejasni u Sažetku navedeni planovi izmjene radnog zakonodavstva u dijelu mirovinske reforme i omogućavanja rada nakon navršenih 65 godina života, posebice jer su građani 2019. odbili tu inicijativu. 
U nastavku rasprave iznesen je prigovor na transparentnost procesa planiranja te istaknuto da se u uvjetima kada nema transparentnog planiranja ne može ni očekivati transparentno prikazivanje trošenja financijskih sredstava. Istaknuto je da Informacija o Sažetku nacrta NPOO ne može predstavljati relevantnu osnovu za raspravu budući da Sažetak ne može dati jasan uvid u cjeloviti dokument i ostaje otvorenim dvojba sažima li on zaista ono što je sadržaj NPOO. U tom smislu postavlja se i pitanje Zaključka koji će se donositi na plenarnoj raspravi u uvjetima kada Sažetak ne pruža osnovu za mjerodavnu raspravu. Izraženo je očekivanje da konačni tekst NPOO jasno izrazi posvećenost ulaganjima u obnovljive izvore energije i subvencije solarnih panela za svaku kuću i zgradu u Republici Hrvatskoj čime se može postići ušteda u kućnim budžetima. Izdvojen je pozitivan primjer Slovenije koja je jasno krenula u poticanje uporabe obnovljivih izvora energije u vidu poticanja zelenih radnih mjesta kroz izdvajanje 1,5 milijuna eura godišnje za subvencije. Vezano uz planiranu Biorafineriju za proizvodnju naprednih biogoriva Sisak zatraženo je pojašnjenje u kojoj je mjeri taj projekt povezan sa sektorom poljoprivrede budući da će se za proizvodnju biogoriva morati na velikim površinama proizvoditi biljni materijal. Ovdje je nužno voditi računa da značajna upotreba industrijskih goriva nije na tragu zelenog gospodarstva. Istaknuto je da u predočenom dokumentu nije razvidna postignuta međusektorska koordinacija kada je riječ o ovom projektu. 
S druge strane u raspravi je izraženo stajalište da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti jasno pokazuje blagodati članstva u Europskoj uniji budući da daje mogućnost Republici Hrvatskoj da u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost iskoristi značajna sredstva u uvjetima epidemije i potresa koji su je pogodili. U tom smislu izražene su pohvale dokumentu te je pozdravljen napor koji je Vlada RH uložila i koji je rezultirao dobivanjem ovih značajnih sredstava. Navedeno je ocijenjeno velikim uspjehom. Također je istaknuto da upućivanje ovog dokumenta Hrvatskom saboru nije bila obveza Vlade RH. U tom smislu naglašena je i uloga saborskih zastupnika kao predstavnika građana u razmatranju ovog dokumenta te izraženo neslaganje s prethodno iskazanim stajalištima o transparentnosti procesa izrade i donošenja NPOO  te ulozi civilnog sektora u dobrom upravljanju i nadzoru.    
Nastavno na izneseno stajalište istaknuto je da definirane metodologije izrade dokumenata poput NPOO, Operativnog programa podrazumijevaju uključenost civilnog društva, gospodarskog  i akademskog sektora u najranijim fazama izrade dokumenta. U tom smislu je i uključenost svih dionika u izradu NPOO ocijenjena nužnom. Vezano uz dostavljeni Sažetak zabrinutost je iskazana u smjeru investicija u bioraznolikost i zaštitu posebno osjetljivih područja, posebice Jadrana. Naglašeno je da nije jasno na koji način i u kojem dijelu i u kojem iznosu će se financirati ova dva segmenta. Kada je riječ o zaštiti Jadrana postavljeno je pitanje u kojoj mjeri će se sredstva fondova iskoristiti za saniranje infrastrukture koja je ostala ili će ostati od eksploatacije na području Jadrana te druge infrastrukture koja je za to vezana a koju će država morati sanirati. Istaknuto je da nije jasno kako su investicije u gospodarstvu, i u području inovacija i komercijalizacije inovacija te području investiranja u proizvodne pogone, vezane uz orijentaciju u području pametnih specijalizacija za koju se Hrvatska opredijelila. Nadalje je naglašeno da bi NPOO trebao sadržavati specificirane gospodarske sektore koji su u riziku od zelene tranzicije budući da će morati pristupiti promjeni proizvodnje ili proizvoda. Navedeno bi uključivalo specificirane planirane aktivnosti, raspoloživa sredstva i dinamiku provedbe njihove tranzicije. Također bi ovaj dokument trebao sadržavati specificirane gospodarske sektore koji su posebno potentni za proizvodnju roba i usluga koje će biti potrebne u obnovi i zelenoj tranziciji. Vezano uz povezivanje inovacija i komercijalizaciju inovacija te održivost financiranja inovacija istaknuta je važnost valoriziranja intelektualnog vlasništva u svim fazama. Ocijenjeno je da se propušta valorizirati vrijednost javnog investiranja u stvaranju određene inovacije. Postavljeno je pitanje koje su to javne usluge koje se planira liberalizirati u narednih deset godina. Pri tom je izražena skepsa vezano uz najavljenu liberalizaciju javnih usluga budući da se njome otvara u određenim gospodarskim sektorima djelomična privatizacija. Naime, iskustvo u Hrvatskoj je pokazalo da se nakon desetak godina od provedene liberalizacije javni monopol zamijeni privatnim monopolom te se upitnim pokazala i praksa da kroz liberalizaciju privatni sektor preuzme dio koji je isplativ i komercijalan. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i  2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

z a k l j u č k a

Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

    Ujedno Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

z a k l j u č k a

                        
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi uputit će se Vladi Republike Hrvatske radi pripreme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. 

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA 

                       Sandra Benčić