Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici, održanoj 23. svibnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 5. listopada 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/67, URBROJ: 50301-25/18-18-12, od 10. svibnja 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, s Konačnim prijedlogom zakona. Odbor je također raspolagao i mišljenjem Europske središnje banke na predmetni Prijedlog zakona od 6. travnja 2018. godine.
  
Uvodno je predlagatelj istaknuo da je motiv za izmjene postojećeg Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci da institucija čiji je vlasnik Republika Hrvatska bude neovisna, ali odgovorna  i transparentna prema javnosti. Kako je naveo, prema provedenim istraživanjima Ekonomskog instituta u Zagrebu, iako je po svojoj razini neovisnosti visoko na ljestvici, Hrvatska narodna banka je najlošija po razini transparentnosti među središnjim bankama zemalja Južne Europe. Predlagatelj je ukratko izložio izmjene koje predlaže, a odnose se na nekoliko područja, među ostalim, na reviziju poslovanja Hrvatske narodne banke od strane Državnog ureda za reviziju, zatim na podnošenje izvještaja Hrvatskom saboru i odgovornost HNB-a, imenovanje članova Savjeta HNB-a, na zaposlenike HNB-a, poslove HNB-a na otvorenom tržištu, devizno poslovanje i odnose s inozemstvom, pričuve HNB-a, raspoređivanje dobiti i pokrivanje gubitka u poslovanju, i dr. U daljnjem izlaganju predlagatelj se osvrnuo na mišljenje Europske središnje banke, naglasivši da ono ni u jednom dijelu izričito ne govori da su određene izmjene pogrešne ili da ne odgovaraju praksi. Zaključno, predlagatelj je napomenuo da mišljenje Europske središnje banke nije obvezujuće te da je jedini cilj predloženih izmjena povećanje transparentnosti i odgovornosti.  

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske očitovao se o mišljenju Vlade Republike Hrvatske, dodavši kako mišljenje Europske središnje banke nije obvezujuće, ali je mjerodavno te da je vrlo kritično u odnosu na predmetni Prijedlog zakona, kao i da su ovakvi prijedlozi u suprotnosti s pravom Europske unije, odnosno s čl. 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Statutom ESSB-a i ESB-a. Dodatno, predstavnik Vlade napomenuo je da postoji prostor za uvođenje određene vrste nadzora Hrvatske narodne banke od strane Državnog ureda za reviziju te se, u tom smislu, trenutačno analiziraju sustavi u drugim državama i razmatraju moguća rješenja, a u dogledno vrijeme može se očekivati određen prijedlog koji će biti prihvatljiv i Europskoj središnjoj banci.

U raspravi na Odboru istaknuto je da su o svim predloženim izmjenama obrazloženja i Europske središnje banke, i Vlade Republike Hrvatske vrlo iscrpna te je ocijenjeno da, iako postoji prostor za moguće promjene u budućnosti, ovaj Prijedlog nije prihvatljiv. 

Nakon rasprave, članovi Odbora za financije i državni proračun većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) podržali su sljedeći zaključak:

Predlaže se Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.