Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 23. svibnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Pisane primjedbe na navedeni akt Odboru je dostavio predsjednik Nezavisnih hrvatskih  sindikata, a na sjenici Odbora obrazložio predstavnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako je svrha Zakona sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. Budući da su Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017. godine utvrđene mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu, potrebno je pristupiti odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona. Nadalje, kako je Zakon u primjeni četiri godine, uočena je potreba dorade i dopune pojedinih odredaba jasnijim formulacijama. Stoga se predloženi Zakon usklađuje sa Zakonom o radu, Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, te se proširuje broj članova Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu sa 7 na 9 članova, za 2 nova člana koji bi predstavljali segment zaštite zdravlja na radu. Cilj predloženog Zakona je racionalnija provedba obveza iz područja zaštite na radu, što će u konačnici pridonijeti rasterećenju gospodarstva.

U raspravi je naglašeno da predložene izmjene i dopune neće utjecati na smanjenje stupnja sigurnosti i zaštite radnika na mjestu rada, odnosno neće se povećati rizik od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.
Većina članova Odbora podržava predložene izmjene i dopune Zakona, te su pritom ocijenili da je važeći Zakon prenormiran, a često puta dovodi i do nepotrebnih troškova poslodavca.
Najveći prijepor izazvale su odredbe kojima se smanjuje učestalost održavanja sjednica Odbora za zaštitu na radu, s 4 sjednice na 2 godišnje, te na smanjenje broja radnika osposobljenih za pružanje prve pomoći. S tim u svezi, dio članova Odbora smatra kako bi bilo korisno da se svi radnici periodično osposobljavaju i osvježavaju znanja iz pružanja prve pomoći. Također u raspravi je naglašeno da je potrebno uložiti više napora u prevenciju i edukaciju svih, a posebice obrtnika i samozaposlenih osoba. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi predlagatelj do drugog čitanja Zakona trebao jasnije i preciznije definirati odredbe po kojima se izuzimaju samozaposlene osobe i obrtnici od primjene Zakona o zaštiti na radu.

U raspravi su suglasni članovi Odbora da je potrebno jačati i njegovati socijalni dijalog, međutim svrha održavanja sjednica Odbora za zaštitu na radu je unapređenje zaštite na radu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese zaključak

Prihvaća se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras