Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 12. sjednici, održanoj 13. studenoga 2025. godine, razmotrio Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 18. prosinca 2024. godine.
Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Izvješću o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2023. godinu kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova izvijestio je kako je 2023. godina obilježena brojnim globalnim izazovima poput rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku i u regiji Sahela. Uz to, klimatske promjene, raseljavanje i gospodarski šokovi činili su iznalaženje adekvatnog odgovora sve zahtjevnijim. Inicijalne procjene UN-a za 2023. godinu krajem te godine porasli su za 10% i dosegnuli rekordnih 56,7 milijardi američkih dolara namijenjenih za 74 zemlje i za 245 od ukupno 363 milijuna ljudi u potrebi zbog novonastalih žurnih situacija poput potresa, poplava i bolesti te kriza i sukoba. S tim u vezi i aktivnosti na području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći u 2023. godini bile su obilježene sukobima velikog intenziteta i njihovim utjecajem na civilno stanovništvo, posebno djecu. I ovoga puta žene i djevojčice podnijele su nerazmjeran teret trpeći rodno uvjetovano nasilje golemih razmjera. Tijekom 2023. Europska unija je na svjetskoj razini ostala kolektivno najveći donator službene razvojne pomoći, s doprinosom od 42% na globalnoj razini, izdvojivši 95,9 milijardi eura. Uvažavajući razinu izdvajanja za službenu i razvojnu pomoć u 2023. godini, međunarodna razvojna suradnja i humanitarna pomoć Republike Hrvatske nastavlja s jačanjem svoje uloge na međunarodnom planu.Međunarodna razvojna suradnja jedan je od glavnih alata vanjskog djelovanja EU-a kroz upotrebu financijskih i razvojnih instrumenata koje EU ima na raspolaganju, poput Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa ili platforme Global Gateway, koja predviđa mobilizaciju ulaganja u iznosu od 300 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Republika Hrvatska je svoje aktivnosti na razvojno - humanitarnom planu u 2023. uskladila s
EU i ostalim međunarodnim razvojnim dionicima i usmjerila na pružanje pomoći ratom zahvaćenoj Ukrajini te je sudjelovala potporom u multilateralnim programima prema svojim prioritetima. U 2023. godini je među ostalim bila bilateralni donator Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu, prvog vodećeg projekta u okviru Global Gateway u Albaniji. Najvažniji iskorak Republike Hrvatske u pružanju međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći bio je stjecanje Participant statusa u okviru OECD DAC-a što osnažuje njezinu poziciju u globalnim razvojnim procesima.
Republika Hrvatska aktivna je na planu međunarodnog razvoja od 2028. godine kada je donesen i prvi Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu. Stupanjem u punopravno članstvo EU-a Republika Hrvatska je preuzela strateški i zakonodavni okvir politika razvojne suradnje i humanitarne pomoći EU-a. Kao instrument vanjskopolitičkog djelovanja provedba ciljeva međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći u 2023. godini usklađena je sa strateškim ciljevima vanjske politike. Provedba službene razvojne pomoći u 2023. godini realizirana je kroz tri prioriteta: projekti obrazovanja, zdravlja, osnaživanja ljudskih prava i zaštita i promicanje prava žena, djece i mladih. Zatim promicanje hrvatskih specifičnih iskustava iz ratne i poslijeratne stabilizacije s naglaskom na humanitarno razminiranje i kao treći, sektorski, prioritet Republika Hrvatska usmjerava službenu razvojnu pomoć na aktivnosti potpore odgovornom gospodarskom razvoju, posebice digitalizaciji. Zemljopisni prioriteti su područje jugoistočne Europe, posebice BIH, zatim istočno i Južno susjedstvo EU-a, u kojem se izdvaja Ukrajina, te sve ostale države primateljice sukladno klasifikaciji OECD DAC-a.
Nakon članstva u EU, NATO-u, Schengenskom prostoru i eurozoni, radi jačanja provedbenih mehanizama razvojne suradnje, donesen je 2024. godine novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći čime je hrvatski pravni okvir usklađen s EU-om, OECD-om i UN-om, a pojedini njegovi elementi su jedan od uvjeta pozitivne ocjene hrvatske spremnosti za punopravno članstvo u OECD-u, posljednjem strateškom vanjskopolitičkom cilju Republike Hrvatske.
Ukupna izdvajanja Republike Hrvatske u razdoblju od 2009 do 2023. pokazuju trend rasta na godišnjoj razini. U 2023. godini službena razvojna pomoć Republike Hrvatske iznosila je 0,20 % BND-odnosno 176,27 milijuna eura, 37,89% više nego 2022. godine. Od toga je 127,15 milijuna eura izdvojeno za razvojnu pomoć, a 49,12 milijuna eura za humanitarnu pomoć. Tijekom 2023. godine ukupno je 30 dionika provelo projekte razvojne suradnje i humanitarne pomoći. U njihovoj provedbi sudjelovala su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijske institucije i drugi. Najveći pružatelj službene razvojne pomoći u 2023. godini bilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, zatim Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zdravstva i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Bilateralna službena razvojna pomoć u 2023. godini bila je ponajprije usmjerena na zemlje jugoistočne Europe, posebice Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu i u manjoj mjeri Bliski istok i Afriku. Unatoč globalnim izazovima Republika Hrvatska je u 2023. godini nastavila s potporom razvitku i stabilnosti Bosne i Hercegovine na njenom putu u Europsku uniju. U 2023. godini provedeno je više od 90 programa i projekata s ciljem jačanja i poticanja razvoja, mira i sigurnosti, pristupanja EU, gospodarstva, obrazovanja, zdravlja, kulture, zaštite ljudskih prava i osnaživanja žena, djece i mladih.
Humanitarni projekti većinom su se odnosili na pružanje žurne ili humanitarne pomoći ratom ili vremenskim nepogodama pogođenim regijama, dok su razvojni projekti bili usmjereni na doprinose državama primateljicama, projekte civilnog društva i slično. U 2023. godini Republika Hrvatska je uputila u inozemstvo žurnu i humanitarnu pomoć u iznosu od 49,12 milijuna eura što čini udio od 27,85% službene razvojne pomoći koja je izdvojena za civilno stanovništvo Gaze, poplave u Libiji, potrese u Kraljevini Maroko, Sirijskoj Arapskoj Republici i Republici Turskoj u suradnji s međunarodnim organizacijama.
Što se tiče multilateralne službene razvojne pomoći. Republika Hrvatska je u 2023. godini usmjerila 85% ukupne multilateralne pomoći u razvojne projekte, a ostatak u humanitarne projekte. Republika Hrvatska kao i većina međunarodnih razvojnih dionika posebno EU, svoje djelovanje na razvojno-humanitarnom planu i u 2023. godini dominantno je usmjerila na aktivnosti pomoći Ukrajini u iznosu od 143 milijuna eura. Uz to, Republika Hrvatska je bila u listopadu 2023. godine domaćin povijesne prve međunarodne donatorske konferencije o humanitarnim razminiranju Ukrajine na kojoj je prikupljeno 473 milijuna eura pomoći za razminiranje Ukrajine, od toga je Republika Hrvatska donirala 5 milijuna eura. Također, Republika Hrvatska je u 2023. uputila milijun eura za nabavu 50 generatora za škole i bolnice u Ukrajini, milijun eura za gospodarsku revitalizaciju poljoprivrednih površina u Ukrajini te je primila na liječenje i rehabilitaciju ranjene osobe iz Ukrajine, a sudjelovala je i u projektu resocijalizacije ukrajinskih ratnih veterana i organizaciji ljetovanja/zimovanja djece iz Ukrajine u suradnji s hrvatskim organizacijama civilnog društva.
Predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova zaključno je rekao kako je Republika Hrvatska u 2023. godini nastavila jačati svoju ulogu u međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, a novi zakonski okvir, usvojen početkom 2024. godine pruža osnovu za daljnji razvoj nacionalne strategije međunarodne suradnje usklađujući je sa standardima Europske unije i OECD-a što Republiku Hrvatsku pozicionira kao relevantnijeg čimbenika u globalnim okvirima.
Bez rasprave, jednoglasno s 8 glasova „ZA“, Odbor za vanjsku politiku, predlaže Hrvatskom saboru prihvaćanje
Izvješća o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Opare.
PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara