Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Izvješće Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, P.Z. br. 293

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici (tematskoj) održanoj 27. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, P.Z. br. 293, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Zbog zaprimljenog velikog broja primjedaba na navedeni akt, a sukladno prijedlozima proizašlim na Odboru za pravosuđe i Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo prilikom rasprave u prvom čitanju Zakona, Odbor je proveo raspravu na zajedničkoj sjednici u suradnji s Odborom za pravosuđe o navedenom aktu.

Zbog velikog interesa na sjednici Odbora nazočili su predstavnici Udruga koje okupljaju kako zaštićene najmoprimce tako i privatne vlasnike stanova.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom rješavaju dugogodišnji problemi između suprostavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci i interesa države da osigura provođenje stambene politike na način da se vlasnicima stanova postupno omogući slobodno raspolaganje sa stanovima u njigovu vlasništvu od 1.9.2023. godine.

U Republici Hrvatskoj ima 3.726 kućanstva najmoprimaca sa zaštićenom najamninom u „privatnim stanovima“, odnosno 8.935 članova kućanstava, što prosječno iznosi 2,40 članova kućanstava po stanu, a prosječna površina tih stanova 62,25 m2, oko 19 „privatnih“ stanova koriste hrvatski branitelji, za koje se predlaže da razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaća (subvencionira) Republika Hrvatska, te oko 75 „privatnih“ stanova koje koriste korisnici koji primaju stalnu socijalnu pomoć, za koje se predlaže da razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaćaju (subvencioniraju) jedinice lokalne samouprave na čijem se području stanovi nalaze.

Predloženim zakonom postupno se kroz razdoblje od 5 godina povećava zaštićena najamnina počevši od 1.9.2018 do 31.8.2023. godine.

Nadalje, propisuje se prednost zainteresiranih zaštićenih najmoprimaca u programima Republike Hrvatske za subvencioniranje kredita, kao i prednost starijih osoba od 70 godina života prilikom smještaja u dom za starije i nemoćne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave.

U raspravi su iznijeta suprotna mišljenja oko rješavanja ovoga dugogodišnjeg problema. Naime, dio članova Odbora smatra da će predloženi Zakon još više produbiti jaz između zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova, a Zakon ne nudi pravična rješenja za niti jednu stranu. Dio članova Odbora drži da je nakon više desetljeća potrebno vlasnicima stanova omogućiti povratak njihovih nekretnina, dok dio članova smatra da će nakon proteka roka od 5 godina za većinu  zaštićenih najmoprimaca nastupit vrijeme prisilnih deložacija.

Predstavnici najmoprimaca iznijeli su mišljenje po kojemu su vlasnici stanova/ najmodavci zapravo prekupci, te da država diskriminira zaštićene najmoprimce koji žive  preko 50 godina legalno u tim stanovima, a imali su stanarsko pravo zbog kojeg nisu mogli steći drugi stan.

Predstavnici vlasnika smatraju da je cijeli niz godina povrijeđeno njihovo pravo vlasništva.
Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu treba razlikovati privatne vlasnike ovisno o načinu i vremenu stjecanja nekretnine.

Dio članova Odbora smatra da je pravično rješenje po kojemu bi Republika Hrvatska trebala kompezirati troškove jednoj ili drugoj strani, odnosno obeštetiti privatne vlasnike, ili zaštićenim najmoprimcima osigurati odgovarajući stan. Pritom je istaknuto da zaštićeni najmoprimci unatoč promjeni društvenog sustava nisu bespravno useljavali u privatne stanove već su i oni bili nositelji stanarskog prava kao i oni stanari u društvenim stanovima, ali nisu imali mogućnost otkupa stana jer je stan u privatnom vlasništvu.

Nakon provedene rasprave predsjednik Odbora predložio je zaključak da se provede rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, P.Z.br.293, u 3. čitanju. Većinom glasova (6 protiv i 2 za) zaključak nije prihvaćen.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.


Predsjednik Odbora
Gordan Maras