Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 30. listopada 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 659 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada  2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Na sjednici su sudjelovali predstavnici Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata i  Hrvatske komore inženjera strojarstva.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako je svrha donošenja ovoga zakona administrativno rasterećenje profesionalnih poslovnih usluga u skladu sa mjerama iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. g., te da se predloženim zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, odnosno na trajnoj osnovi. 

Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Zakonom vrši  daljnje usklađenje odredbi kojima se uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u svrhu olakšanog pristupa jedinstvenom tržištu Europskog gospodarskog prostora - smanjuju se administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, odnosno administrativno se rasterećuju profesije inženjer gradilišta i/ili voditelj radova i - osigurava se provedba mjere iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. i zacrtane mjere u kontekstu iskazivanja namjere pridržavanjem Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.
Predstavnik predlagatelja dodatno je iznio i obrazložio odredbe u kojima se  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje razlikuje od Prijedloga zakona, a to su odredbe članaka 2. i 4. ovoga zakona  kojima se provodi daljnje usklađenje s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u dijelu u kojem se fizičkim osobama - arhitektima urbanistima, koji samostalno obavljaju poslove prostornog uređenja u samostalnom uredu, omogućuje obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja pod uvjetom da ispune zahtjeve za dobivanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja;  u cilju daljnjeg usklađenja s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija,  odredbe članaka 21., 22., 24. i 25. ovoga zakona  kojim se  omogućuje da strani revidenti iz država ugovornica Europskog gospodarskog prostora obavljaju poslove kontrole projekata u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, odnosno bez dobivanja ovlaštenja Ministarstva; te članak 28. ovoga zakona kojim se domaćim revidentima omogućuje dobivanje EU potvrde, odnosno lakši pristup tržištu Europskog gospodarskog prostora.

U pogledu donošenja ovoga Zakona, ostala su podijeljena mišljenja te je iznijeto nekoliko primjedbi. Postavilo se pitanje opravdanosti ukidanja obveznog članstva u komorama te je izneseno mišljenje da, iako se djelovanje komora može poboljšati i unaprijediti, da je sustav komora kvalitetan oblik organiziranja u obavljanja raznih poslova, pa tako i dijela javnih ovlasti.

Problematizirala se dana mogućnost da prvostupnici nakon završenog školovanja bez potrebnog radnog iskustva vode gradilište.
Dana je primjedba na ublažavanje uvjeta kojim se se arhitektima urbanistima, koji samostalno obavljaju poslove prostornog uređenja u samostalnom uredu, omogućuje obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja. Izneseno je mišljenje da bi se upravo ovi uvjeti trebali postrožiti.

U raspravi je istaknuto  da postoji mogućnost stvaranja razlika u pravima, obvezama i statusu  kod dobrovoljnog članstva u komorama u odnosu na dosadašnja rješenja.
Uvođenje voditelja projekata je u raspravi ocijenjeno kao novi namet gospodarstvu odnosno jedinicama lokalne samouprave.
Istaknuto je da su nametnuti dodatni troškovi jer se djelatnost upravljanja projektom gradnje proširuje i na fazu pripreme projekta.

Postavilo se pitanje tko će provjeravati diplome, znanje i kompetencije stranih voditelja gradilišta koji većinom dolaze raditi na najvećim projektima.

Podržano je što se obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz negospodarske djelatnosti svrstalo u gospodarsku djelatnost, ali je predloženo da ostane maknuta formulacija „od općeg interesa“.

Na sjednici Odbora je predložen amandman na članak 7., da se u članku 7. iza riječi „Zakona“ dodaju  zarez i  riječi: “ a riječ „izrađuje“ zamjenjuje se riječju „izrađuju,“ “., uz obrazloženje da se time jezično  usklađuje izričaj s ostatkom teksta članka 15. stavka 1. osnovnog Zakona.
Amandman nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 2 glasa „suzdržan“).

Nakon provedene rasprave, na sjednici Odbora, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 2 glasa „suzdržan“).
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.