.png)
Zagreb - Umjetna inteligencija sve je prisutnija u svim segmentima društvenog života, a suvremene tehnologije značajno su promijenile današnji odgojno-obrazovni sustav, zbog čega je njihovom primjenom komunikacija između nastavnika i učenika dobila neke nove dimenzije. Obrazovne institucije stoga po vertikali trebaju pratiti tehnološki razvoj, koristiti sve mogućnosti i pozitivne strane novih tehnologija i umjetne inteligencije, pri čemu moraju biti svjesne mogućih rizika i negativnih posljedica u slučaju neprimjerenog načina njihovog korištenja, istaknula je Vesna Bedeković, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, na početku 60., tematske sjednice tog odbora o izazovima umjetne inteligencije u odgojno-obrazovnom sustavu.
U kontekstu umjetne inteligencije (UI), doba znanstvenika završilo je prije petnaest godina, zadnjih petnaest godina bilo je doba strojarstva, a sada smo u vremenu humanista, kazao je Mislav Malenica, predsjednik udruge CroAI – Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, kao prvi uvodničar tematske sjednice, na kojoj su uz članove saborskog Odbora i druge zainteresirane zastupnike sudjelovali i predstavnici Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, Ministarstva znanosti i obrazovanja i hrvatskih sveučilišta.
Umjetna inteligencija društvo stavlja pred brojne izazove, od nezaustavljive brzine razvoja tehnologija zbog koje američka sveučilišta razmatraju prilagodbu kurikula svakih 18 mjeseci, preko promjene uloge nastavnika od poučavatelja do facilitatora i ubrzane promjene zahtjeva za vještinama na tržištu rada pa sve do promišljanja općenite potrebe za školama kakve smo do danas poznavali u odgojno-obrazovnom procesu, moglo se čuti tijekom rasprave o izazovima umjetne inteligencije. – Europa svojedobno nije uhvatila val interneta, ne smijemo dopustiti da se isto dogodi s umjetnom inteligencijom, a za to nam je potrebna promjena načina razmišljanja, naglasio je Malenica i dodao kako je nužno da se Hrvatska od pasivnog promatrača pretvori u aktivnog sudionika. –Ključno je pitanje želimo li biti aktivni sudionici u oblikovanju svijeta i uklonimo „mindset neuspješnosti“, zaključio je Malenica svoje izlaganje.
Zamjenik ravnatelja CARneta Juraj Bilić predstavio je europske projekte u hrvatskom sustavu obrazovanja te njihove specifične ciljeve, i to e-Škole, BrAIn (podrška primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju), e-Sveučilišta, e-Upise, CISOO (cjelovita informatizacija sustava odgoja i obrazovanja), ATTEND (podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju). Govoreći o projektu BrAIn, Bilić je naglasio važnost odgovornog uvođenja tehnologija u obrazovanje na dobrobit djeteta, osobito po pitanju izlaganju djece ekranu. – Prema rezultatima europskog istraživanja digitalnih vještina u djece do 16. godine, Hrvatske se s udjelom od 98 posto nalazi u samome vrhu.
Među izazovima u primjeni umjetne inteligencije svakako je i strah od nepoznatog, složili su se sudionici tematske sjednice.
S tim u vezi dr. sc. Zoran Bekić, govoreći u ime Sveučilišnog računskog centra SRCE, smatra gubitkom vremena voditi rasprave o apsurdnim tezama o novim tehnologijama te da umjesto beskonačne elaboracije negativnih scenarija treba brzo i učinkovito stvarati pravni i etički okvir koji onemogućava zlouporabe, osigurava nadzor čovjeka nad radom sustava, ali koji je fleksibilan po pitanju omogućavanja odgovarajuće primjene tehnologije. – Nije realno zabraniti uporabu novih tehnologija, umjesto toga potrebno je promišljati i sustavno implementirati pozitivne scenarije primjene. S tim u vezi podržavamo načelo otvorenosti infrastrukture, između ostaloga je istaknuo Bekić koji je izazove vezane uz umjetnu inteligenciju podijelio u tri osnovne skupine: kako kvalitetno iskoristiti UI u procesu obrazovanja i istraživanja, kako osposobiti sve studente i građane da uspješno koriste UI te kako osigurati dovoljan broj stručnjaka za područje umjetne inteligencije.
– Voljela bih da budemo pragmatični i konkretni. Hrvatski sabor je zakonodavno tijelo i trebali bismo zauzeti stav o ovoj temi, rekla je zastupnica Marija Selak Raspudić, predloživši za početak usvajanje rezolucije o umjetnoj inteligenciji koju je poslala u saborsku proceduru. –Ako Hrvatska nema tehničke kapacitete, ne nedostaje nam kognitivnih kapaciteta da bismo pratili trendove, naglasila je Selak Raspudić i dodala kako regulacija umjetne inteligencije itekako zaostaje za njezinim razvojem. – Fetišizira se kritičko mišljenje, bojim se da kod mladih razvijamo podražajnu sitost i intelektualnu lijenost. Kod nas još uvijek očekujemo nekritički IT, nema strukovnog obrazovanja, stvaramo jeftinu radnu snagu za izvoz, stoga je bitno da budemo konkretniji, brži i okretniji. Ne bih voljela da politička poruka o ovoj temi bude kako u Hrvatskoj nemamo kapaciteta za to, zaključila je Selak Raspudić.
Da je oprez u primjeni umjetne inteligencije ipak potreban zagovara zastupnik Bojan Glavašević. – Uz sve pozitivne strane, oprez je bitan, jer tehnologija nije neutralna. Neutralna je samo onoliko koliko su to i ljudi koji je stvaraju, kazao je. S time se složio i zastupnik Hrvoje Zekanović koji strah u ovom slučaju ne smatra neopravdanom pojavom te je zbog važnost teme predložio osnivanje pododbora koji bi se bavio umjetnom inteligencijom.
–Tehnologije se ne treba bojati. Tko se boji, ostaje u zapećku, mišljenja je zastupnica Marijana Puljak koja smatra da se premalo govori o njezinim prednostima.
- U raspravi o umjetnoj inteligenciji, humanističke discipline ne trebaju biti zapostavljene, kazao je član Odbora Andro Krstulović Opara, izrazivši nezadovoljstvo reaktivnim pristupom rješavanju izazova.
Da društveno-humanističke discipline imaju značajnu ulogu u izazovima pred koje umjetna inteligencija stavlja društvo, a tako i odgojno-obrazovni sustav, složila se i dr.sc. Dijana Vican sa zadarskog sveučilišta i vanjska članica Odbora. −Postoje zakonitosti razvoja, ako zakasnite, morate plaćati cijenu, kratko je sažela Vican i kao primjer navela skandinavske zemlje koje su spojile predmete STEM područja s humanističkim predmetima. Pročelnik Odjela za ekonomiju na Sveučilištu Sjever dr. sc. Ante Rončević, također vanjsku član Odbora, smatra da će škole i dalje biti potrebne, da ciljevi traže strategiju i da su izazovi dobri alati u rukama znanstvenika.
Po pitanju propisa, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoje Meštrić izvijestio je kako su nadležni odbori Europskog parlamenta (EP) sredinom svibnja usvojili stajalište Vijeća EU o Aktu o umjetnoj inteligenciji na osnovu kojega će EP tražiti preciznija pravila za njezin razvoj i primjenu. Donošenje Akta očekuje se početkom 2024. godine. Hrvatska, pak, ima svoju Strategiju digitalnog razvoja do 2023. te Strategiju pametne specijalizacije S3 2021.-2029. –U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. vrijednost predviđenih ulaganja za više od 20 projekata iznosi 318,5 milijuna eura.
Marija Lugarić, vanjska članica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu osvrnula se na UNESCO sveobuhvatni međunarodni okvir za oblikovanje razvoja i korištenja tehnologija umjetne inteligencije, prema kojemu čovjek treba biti u središtu pozornosti. – Umjetna inteligencija mora biti dostupna svima i ne smije biti generatorom nejednakosti, rekla je Lugarić i naglasila kako je školama potrebna podrška u korištenju tehnologija umjetne inteligencije.
Najavivši formuliranje zaključaka s tematske sjednice i daljnje praćenje teme umjetne inteligencije, Vesna Bedeković, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, zaključila je tematsku sjednicu o izazovima umjetne inteligencije u odgojno-obrazovnom sustavu riječima kako recept za uvođenje umjetne inteligencije u škole ne postoji te da su promjene toliko brze i nezaustavljive da se nameće zaključak kako je vrijeme velikih reformi prošlost.