11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 14. sjednici, održanoj 27. siječnja 2026.g., raspravio je Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2024. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 8. podstavka 3. Zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 14/24) dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 10. studenoga 2025. godine. 

Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora te je raspolagao i s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/25-07/356, URBROJ: 50301-21/06-26-5 od 8. siječnja 2026. godine.
U ime podnositelja, državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova uvodno je iznio ključne točke izvješća za 2024. godinu. Republika Hrvatska, u 2024. godini zabilježila je rast izdvajanja za međunarodnu razvojnu pomoć unatoč padu na globalnoj razini, čime je potvrđena dugoročna predanost ciljevima održivog razvoja te pružanju podrške zemljama i regijama suočenima s krizama, potporom bilateralnim i multilateralnim programima prema području svojih zemljopisnih i sektorskih prioriteta. Uzevši u obzir vanjskopolitičku, sigurnosnu, razvojnu i gospodarsku dimenziju, zemljopisni prioriteti Republike Hrvatske za provedbu međunarodne razvojne suradnje bili su i u 2024. godini primarno usmjereni na područje jugoistočne Europe, u kojem se ističe Bosna i Hercegovina, kao i  Ukrajina te u manjoj mjeri Bliski istok i Afrika. 
Republika Hrvatska je i u 2024. godini nastavila s potporom razvitku i stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao jednoj od prioritetnih zemalja na njezinu putu prema euroatlantskim integracijama.

U iznimno složenom globalnom kontekstu, obilježenom nizom kriza diljem svijeta, što je prouzročilo dodatne humanitarne potrebe, ukupna izdvajanja Hrvatske za službenu razvojnu pomoć u 2024. godini iznosila su 214,94 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 21,95% u odnosu na 2023. godinu, kada su iznosila 176,25 milijuna eura. Republika Hrvatska u 2024. godini osigurala je nešto veći udio svoje službene razvojne pomoći kroz multilateralne kanale, u odnosu na one bilateralne. 

U provedbi projekata sudjelovala su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijske institucije i drugi institucionalni dionici, njih 37, koja su u okviru svojih mogućnosti, pridonijela službenoj razvojnoj pomoći Republike Hrvatske, među kojima se uz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (s udjelom od 53,77%) ističe i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je putem bilateralnih razvojnih projekata inozemstvu uvelike doprinio u izdvajanjima za službenu razvojnu pomoć udjelom od 8,86 % za programe, projekte, pozive, poticaje te stipendije. 

Novim Zakonom o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, Provedbenim programom Ministarstva vanjskih i europskih poslova za razdoblje 2024.-2028. godine te Programom Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine, Republika Hrvatska kontinuirano razvija politike u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći te svake godine povećava svoj doprinos za službenu razvojnu pomoć u multilateralnim i bilateralnim razvojnim i humanitarnim okvirima, gdje je od države primateljice postala država davateljica, čime jača svoju vidljivost i međunarodni položaj. 

Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2024. godinu

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić
 

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Odbor), na svojoj 13. sjednici, održanoj 20. studenoga 2025.g., raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

O Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu te o Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 221, provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija Republike Hrvatske dala je uvid  u osnovne značajke prijedloga Državnog proračuna za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, tj. njegov opći dio, kao i u razdjele tijela državne uprave iz djelokruga rada Odbora.

Prihodi Državnog proračuna u 2026. godini planirani su u iznosu od 35,7 milijardi eura, i najvećim ih dijelom čine prihodi od poreza (54%), doprinosa (18%) i pomoći iz EU fondova (13%), dok su za 2027. godinu projicirani u iznosu od 35,8 milijardi eura, a za 2028. u iznosu od 36,6 milijardi eura. Rashodi Državnog proračuna u 2026. godini planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura, u 2027. godini na razini od 39,7 milijardi eura, a za 2028. godinu u iznosu od 38,8 milijardi eura.
Kako značajnu stavku unutar državnog proračuna predstavljaju i sredstva planirana i namijenjena za potporu očuvanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske, svoj osvrt na prijedlog Državnog proračuna za 2026. godinu, unutar svojih razdjela, dali su i predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Središnji državni ured) te predstavnik Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske.

Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske, a prema prijedlogu Državnog proračuna za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu povećavaju se financijska sredstva za djelovanje Središnjeg državnog ureda i Hrvatske matice iseljenika s 38,4 milijuna eura u 2025. godini, na 43,3 milijuna eura u 2026. godini te 46,3 milijuna eura u 2027. godini i to za programe i projekte te aktivnosti Hrvata izvan Republike Hrvatske.

I Ministarstvo demografije i useljeništva Republike Hrvatske predmetnim proračunom predvidjelo je povećanje od 17,8% (tj. s 698,2 milijuna eura u 2025. godini, na 822,6 milijuna eura u 2026. godini te 844,6 milijuna eura u 2027. godini) i to na stavci demografske revitalizacije i poticanja useljeništva, potpore učenju hrvatskog jezika za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku, kao i za programe poticanja povratka te druge aktivnosti.

I drugi nadležni resori povećali su sredstva namijenjena potpori Hrvatima u inozemstvu: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo zdravstva i drugi, čime su obuhvaćena gotovo sva područja življenja.

Naglašeno je kako predmetni proračun odražava politike Vlade usmjerene na povećanje životnog standarda građana, poticanje demografske obnove, daljnji gospodarski rast te očuvanje socijalne sigurnosti i stabilnosti javnih financija. Usklađen je s prioritetima održivog razvoja i jačanja otpornosti gospodarstva. 

Položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske ocijenjen je vrlo bitnim za Republiku Hrvatsku, zbog čega Vlada Republike Hrvatske sustavno skrbi da financijska potpora opstanku, jačanju položaja i očuvanju identiteta, te povratku i useljavanju Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, bude planski osigurana.

Članovi Odbora pozitivnim su ocijenili angažman Vlade Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda, Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske i ostalih nadležnih institucija te su nakon provedene rasprave, odlučili većinom glasova (7 glasova „ZA“,  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na 13. sjednici održanoj 20. studenoga 2025.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proveo je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 221 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.

O Konačnom prijedlogu zakona i Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica Vlade Republike Hrvatske koja je istaknula da se Zakonom o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom, kao i prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana uz izvršavanje proračuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor je odlučio, većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Na 11. sjednici održanoj 29. listopada 2025.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Izvješću o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s točkom 6. podtočkom 8. Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini („Narodne novine“, broj 118/18), dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2025. godine. Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U svojem izlaganju, predstavnica podnositelja Izvješća, tj. Ministarstva  vanjskih i europskih poslova, kao i predstavnici Ministarstva demografije i useljeništva te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, naglasili su da je predmetno Izvješće šesto po redu od donošenja Deklaracije 2018. godine, kao i da su doprinos u provedbi, sinergijom dala nadležna tijela i institucije Republike Hrvatske, u skladu s ustavnim, zakonskim i strateškim dokumentima te međunarodnim obvezama Republike Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. 
I u 2024. godini, Vlada Republike Hrvatske nastavila je podupirati programe i projekte značajne za unaprjeđenje kvalitete života i osiguravanje uvjeta za održivi ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i stvaranje platforme za razvoj čitave zemlje. U tu svrhu, Vlada Republike Hrvatske osigurala je 6,5 mln eura za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, što predstavlja povećanje od 1,5 mln eura u odnosu na prethodnu godinu. Odlukama Vlade Republike Hrvatske iz ožujka, srpnja i listopada 2024. godine, broj projekata od strateškog značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini povećan je te je obuhvaćao dvanaest strateških projekata. Slijedom elementarnih nepogoda u Bosni i Hercegovini, tj. katastrofalnih poplava i odrona tla,  Vlada Republike Hrvatske izdvojila je dodatna sredstva pomoći u iznosu od 10 milijuna eura.
U ožujku 2024. godine, nastavno na preporuku Europske komisije, Europsko vijeće donijelo je zaključak o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, čemu je Republika Hrvatska dala značajan doprinos.
I u 2024. godini, Hrvatska je koristila svoj međunarodni položaj i članstvo u Europskoj uniji, kako bi doprinijela stabilnosti, dijalogu i sveukupnom napretku Bosne i Hercegovine. Sve aktivnosti Vlade Republike Hrvatske temeljile su se na četiri ključna strateška cilja i načela: Snažnoj potpori europskom putu Bosne i Hercegovine, institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, unaprjeđenju bilateralne i prekogranične suradnje i zagovaranju funkcionalne, cjelovite i stabilne Bosne i Hercegovine, naglašavajući kontinuirano teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine.
Tijekom 2024. godine, Vlada Republike Hrvatske predvodila je niz političkih, diplomatskih i institucionalnih aktivnosti usmjerenih na daljnje jačanje odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Poseban naglasak pritom je stavljen na ostvarenje pune ravnopravnosti Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda, kao i na snažnu potporu Hrvatske europskom putu Bosne i Hercegovine.
Operativni ciljevi Vlade Republike Hrvatske na ovom području zacrtani su Programom Vlade 2024. do 2028., u kojem je istaknuto da će težište hrvatske vanjske politike prema Bosni i Hercegovini biti zalaganje za političku ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, kao i za unaprjeđenje njihovog položaja i kvalitete života.

Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu. 

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić 
 

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 11. sjednici, održanoj 29. listopada 2025.g., raspravio je Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske u 2023. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 8. podstavka 3. Zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 14/24) dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 18. prosinca 2024. godine. Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica podnositelja Izvješća, naglasila je kako je temeljem Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći,  Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, a u skladu s pravilima i metodologijom Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i u sinergiji s drugim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne samouprave i javnim institucijama.
Istaknula je kompleksnost 2023. godine, obilježene mnogobrojnim globalnim izazovima: ratom u Ukrajini, oružanim sukobima u Sudanu, na Bliskom istoku i u regiji Sahela, klimatskim promjenama, posljedicama pandemije, raseljavanjem i gospodarskim šokovima. 
Europska unija s doprinosom od 42%, tj. 95,9 milijardi eura, na svjetskoj je razini kolektivno, najveći donator službene razvojne pomoći, što u odnosu na 93,22 milijardi eura u 2022. godini, uz navedene izazove, predstavlja nezanemarivo povećanje. 
Ukupna izdvajanja Hrvatske u sklopu međunarodne razvojne suradnje u 2023. godini, iznosila su 176,27 milijuna eura što predstavlja povećanje od 37,89% u odnosu na 2022. godinu i bila su sektorski prioritetno usmjerena na projekte obrazovanja, zdravlja, osnaživanja ljudskih prava te zaštite i promicanja prava žena, djece i mladih. Drugi sektorski prioritet predstavljale su aktivnosti mira, sigurnosti  i razvoja, potpore jačanja demokratskih institucija, a treći je bio usmjeren odgovornom gospodarskom razvoju, posebice digitalizaciji.
Uvažavajući zemljopisne prioritete, aktivnosti vanjskopolitičke, sigurnosne, razvojne i gospodarske dimenzije, primarno su bile usmjerene na područje jugoistočne Europe, u kojem se ističe Bosna i Hercegovina (Republika Hrvatska u 2023. godini nastavila je s potporom razvitku i stabilnosti Bosne i Hercegovine na njenom putu prema euroatlantskim integracijama).
Drugi zemljopisni prioritet predstavlja Istočno i Južno susjedstvo Europske unije, u kojem se, kao posljedica oružane agresije Ruske Federacije izdvaja Ukrajina. Treći zemljopisni prioritet obuhvaća sve ostale države - primateljice razvojne pomoći, sukladno klasifikaciji OECD-a. 
Tijekom 2023. godine, ukupno je trideset dionika provelo projekte razvojne suradnje i humanitarne pomoći, tj. uplaćivalo je redovite godišnje članarine međunarodnim organizacijama i institucijama. Istaknuta je decentraliziranost u provedbi i naglašeno da nadležna resorna tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave, financijske institucije i drugi institucionalni dionici, provode razvojne i humanitarne projekte sukladno prioritetima utvrđenim Nacionalnom strategijom razvojne suradnje. Među vodećim resorima i institucijama po izdvajanjima, navedeni su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zdravstva, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo financija i dr.
U 2023. godini, u proceduru usvajanja, upućen je novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 14/24) koji je stupio na snagu dana 15. veljače 2024. godine. Njime je međunarodno-pravni okvir razvojne suradnje postavljen u opće odredbe te je na taj način, hrvatski pravni okvir detaljno usklađen s dokumentima, smjernicama i ciljevima EU-a, OECD-a i UN-a.  
Predstavnici podnositelja Izvješća i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske zaključno su istaknuli da je posebna pažnja posvećena inovativnim financijskim i pravnim mehanizmima te jačanju suradnje s organizacijama civilnog društva, što potvrđuje dugoročnu predanost Republike Hrvatske održivom razvoju, miru i sigurnosti. Na taj način,  Republika Hrvatska osigurava kontinuitet u pružanju pomoći, čime se također pozicionira kao sve relevantniji čimbenik u globalnim razvojnim procesima, što joj omogućava još veću vidljivost i utjecaj na međunarodnoj sceni.  
Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske
inozemstvu za 2023. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić 
 

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 11. sjednici, održanoj 29. listopada 2025.g., raspravio je Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske u 2023. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 8. podstavka 3. Zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 14/24) dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 18. prosinca 2024. godine. Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica podnositelja Izvješća, naglasila je kako je temeljem Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći,  Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, a u skladu s pravilima i metodologijom Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i u sinergiji s drugim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne samouprave i javnim institucijama.
Istaknula je kompleksnost 2023. godine, obilježene mnogobrojnim globalnim izazovima: ratom u Ukrajini, oružanim sukobima u Sudanu, na Bliskom istoku i u regiji Sahela, klimatskim promjenama, posljedicama pandemije, raseljavanjem i gospodarskim šokovima. 
Europska unija s doprinosom od 42%, tj. 95,9 milijardi eura, na svjetskoj je razini kolektivno, najveći donator službene razvojne pomoći, što u odnosu na 93,22 milijardi eura u 2022. godini, uz navedene izazove, predstavlja nezanemarivo povećanje. 
Ukupna izdvajanja Hrvatske u sklopu međunarodne razvojne suradnje u 2023. godini, iznosila su 176,27 milijuna eura što predstavlja povećanje od 37,89% u odnosu na 2022. godinu i bila su sektorski prioritetno usmjerena na projekte obrazovanja, zdravlja, osnaživanja ljudskih prava te zaštite i promicanja prava žena, djece i mladih. Drugi sektorski prioritet predstavljale su aktivnosti mira, sigurnosti  i razvoja, potpore jačanja demokratskih institucija, a treći je bio usmjeren odgovornom gospodarskom razvoju, posebice digitalizaciji.
Uvažavajući zemljopisne prioritete, aktivnosti vanjskopolitičke, sigurnosne, razvojne i gospodarske dimenzije, primarno su bile usmjerene na područje jugoistočne Europe, u kojem se ističe Bosna i Hercegovina (Republika Hrvatska u 2023. godini nastavila je s potporom razvitku i stabilnosti Bosne i Hercegovine na njenom putu prema euroatlantskim integracijama).
Drugi zemljopisni prioritet predstavlja Istočno i Južno susjedstvo Europske unije, u kojem se, kao posljedica oružane agresije Ruske Federacije izdvaja Ukrajina. Treći zemljopisni prioritet obuhvaća sve ostale države - primateljice razvojne pomoći, sukladno klasifikaciji OECD-a. 
Tijekom 2023. godine, ukupno je trideset dionika provelo projekte razvojne suradnje i humanitarne pomoći, tj. uplaćivalo je redovite godišnje članarine međunarodnim organizacijama i institucijama. Istaknuta je decentraliziranost u provedbi i naglašeno da nadležna resorna tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave, financijske institucije i drugi institucionalni dionici, provode razvojne i humanitarne projekte sukladno prioritetima utvrđenim Nacionalnom strategijom razvojne suradnje. Među vodećim resorima i institucijama po izdvajanjima, navedeni su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zdravstva, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo financija i dr.
U 2023. godini, u proceduru usvajanja, upućen je novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 14/24) koji je stupio na snagu dana 15. veljače 2024. godine. Njime je međunarodno-pravni okvir razvojne suradnje postavljen u opće odredbe te je na taj način, hrvatski pravni okvir detaljno usklađen s dokumentima, smjernicama i ciljevima EU-a, OECD-a i UN-a.  
Predstavnici podnositelja Izvješća i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske zaključno su istaknuli da je posebna pažnja posvećena inovativnim financijskim i pravnim mehanizmima te jačanju suradnje s organizacijama civilnog društva, što potvrđuje dugoročnu predanost Republike Hrvatske održivom razvoju, miru i sigurnosti. Na taj način,  Republika Hrvatska osigurava kontinuitet u pružanju pomoći, čime se također pozicionira kao sve relevantniji čimbenik u globalnim razvojnim procesima, što joj omogućava još veću vidljivost i utjecaj na međunarodnoj sceni.  
Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske u 2023. godini

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić 
 

Na svojoj 10. sjednici održanoj 17. rujna 2025.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, prvo čitanje, P.Z. br. 177, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2025. godine.

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja iznio je da će se ovim Prijedlogom zakona uvesti mogućnost stambenog zbrinjavanja hrvatskih iseljenika, njihovih potomaka, kao i članova njihovih obitelji iz hrvatskog iseljeništva koji se useljavaju ili se žele useliti s namjerom trajnog nastanjenja u Republiku Hrvatsku. Ovim Prijedlogom zakona također će se regulirati i uvjeti, načini i modeli za ostvarivanje prava unutar provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosni i Hercegovini. 

Predstavnica Ministarstva demografije i useljeništva i predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasili su da je cilj ovog zakonodavnog okvira pojednostavniti postupak stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, koje će doprinijeti pozitivnim gospodarskim i demografskim trendovima, kao i revitalizaciji potpomognutih područja Republike Hrvatske. 

Navedene izmjene i dopune koje se odnose na hrvatsko iseljeništvo bit će učinkovite i poticajne za povratak ili trajno nastanjenje u Hrvatsku i potaknuti Hrvate iz Bosne i Hercegovine na povratak u svoju domovinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio (7 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić 

Na svojoj 9. sjednici održanoj 12. lipnja 2025.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2025. godine.

Raspravu o navedenom Konačnom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodno je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, važeći Zakon mijenja i dopunjuje radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, odnosno usklađivanja s nastalim promjenama u pravnom sustavu i promjenama u javnoj politici u ovom području rada, kako bi novoosnovano Ministarstvo demografije i useljeništva moglo preuzeti poslove koji su im stavljeni u nadležnost.

U odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, u tekstu Konačnog prijedloga zakona usvojene su primjedbe nadležnih tijela i odbora te su izvršene izričajne, nomotehničke i redakcijske promjene, dodatno, korigirale su se određene odredbe važećeg zakona. 

Uz navedeno, bitno je naglasiti, da će izmjene i dopune ovoga Zakona osuvremeniti i unaprijediti odnose i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske, uz uvođenje novih instrumenata, kao što su na  primjer osnivanje Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, povećan broj predstavnika u Savjetu Vlade, proglašenje Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, itd.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je jednoglasno (s 8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr.sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Zvonimir Troskot, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 7. sjednici, održanoj 25. ožujka 2025.g., raspravio je Izvješće o radu Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (u daljnjem tekstu: Hine) za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 14. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji („Narodne novine“, broj 96/01) dostavilo Upravno vijeće Hine, aktom od 19. prosinca 2024. godine. 
Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela te je u vrijeme rasprave raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, kao i Izvješćem matičnog radnog tijela - Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici Hine, tj. član Upravnog vijeća i glavni urednik. 

Istaknuli su da je u izvještajnom razdoblju Upravno vijeće održalo 6 sjednica, kao i da je u poslovnoj 2023. godini, ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 75.808,00 eura. Ukupni prihodi iznosili su 3.807.181 eura i bili su za 1,40 posto veći od planiranih i za 0,69 posto veći od ostvarenih prihoda za 2022. godinu. U 2023. godini, u Hini je bilo 116 zaposlenih. Sve obveze podmirene su redovito i u ugovorenim rokovima dospijeća. Na zgradi Hine na Marulićevu trgu, teško oštećene u zagrebačkom potresu u ožujku 2022. godine, obavljani su složeni radovi cjelovite obnove, a glavnina novinara, unatoč otežanim uvjetima rada, radeći od kuće, uspješno je obavljala sve zadaće javnog medija.
Hininim vijestima koristi se osam hrvatskih dnevnika i tjednika, 24 radijske i televizijske postaje, 55 internetskih portala, 15 inozemnih novinskih agencija i još 21 inozemni medij.

Tijekom 2023. godine, Hina je nastojala podizati kvalitetu i širiti spektar svojih usluga, redizajnirajući svoje specijalizirane portale, a nastavljena su i ulaganja u tehnološki razvitak agencije unatoč još uvijek složenim uvjetima rada.

Svjesni potrebe snažnijeg informiranja javnosti o aktivnostima Hrvata izvan Republike Hrvatske i obratno, a i temeljem rasprave tijekom sjednice Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske o Izvješću o radu za prethodno izvještajno razdoblje, tj. za 2022. godinu, predstavnici Hine izvijestili su da su poduzeti koraci s ciljem uvođenja podrubrike sa temama koje se odnose na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Također su istaknuli da su unutar suradnje s Ministarstvom kulture i medija razmotrili poboljšanje financijskih uvjeta Hine, kako bi se kroz poboljšanje uvjeta rada potaknuli mladi ljudi za rad u ovoj profesiji i otvorila mogućnost angažiranja dodatnih suradnika – dopisnika posebno na temu Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Članovi Odbora pohvalili su nastojanja i trud Hine ka poboljšanju usluga, posebice iz aspekta izvješćivanja o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kao i uspješnu suradnju s Ministarstvom kulture i medija te sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dok su razmjenu mišljenja ocijenili izuzetno konstruktivnom i potrebnom. 

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je (s 8 glasova „ZA“ i  1 glasom „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2023. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA

mr. sc. Zdravka Bušić
 

Na svojoj 7. sjednici održanoj 25. ožujka 2025.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11 i 16/12), aktom od 27. veljače 2025. godine, podnio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured).

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Središnji državni ured nastavio je i u izvještajnom razdoblju s provedbom obveza i aktivnosti propisanim Strategijom i Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Sredstva koja Vlada Republike Hrvatske preko Središnjeg državnog ureda osigurava za aktivnosti i projekte Hrvata izvan Republike Hrvatske kontinuirano su rasla, čime su povećane potpore po natječajima udrugama i ustanovama Hrvata izvan Hrvatske. Podržano je i realizirano još više projekata, povećan je broj i iznos stipendija za studente, s krajnjim ciljem jačanja položaja i statusa Hrvata u njihovim domicilnim državama, ali su i osnažene konkretne mjere i poticaji usmjereni na povratak iseljenih Hrvata u Republiku Hrvatsku.
  
Nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelokrugu i ustrojstvu tijela državne uprave, došlo je i do izmjene nadležnosti i u Središnjem državnom uredu te je Ministarstvo demografije i useljeništva preuzelo poslove iz njihovog prethodnog djelokruga rada koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.
U 2024. godini realizirani su sljedeći programi Središnjeg državnog ureda: 

1.    Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini 
2.    Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
3.    Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
4.    Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske
5.    Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda 
6.    Program učenja hrvatskoga jezika

Temeljem programa, poseban fokus i dalje je bio usmjeren na aktivnosti skrbi o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao jednog od tri konstitutivna naroda. Vlada Republike Hrvatske nastavila je podupirati programe i projekte značajne za unaprjeđenje kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini, nastavljena je suradnja s predstavnicima svih razina vlasti Hrvata u Bosni i Hercegovini, s ciljem zaštite prava i interesa Hrvata te očuvanja njihove jednakopravnosti. Pružena je potpora organizacijama i udrugama Hrvata u Bosni i Hercegovini za obrazovne, znanstvene, kulturne, zdravstvene i poljoprivredne projekte. 

Istovremeno je  nastavljena potpora Republike Hrvatske strateškim projektima: Sveučilištu u Mostaru i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, obnovi Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ u Travniku, a proglašeni su i novi projekti od strateškog značaja: Izgradnja osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici, dogradnja i opremanje Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ i dr.
Tijekom 2024. godine, intenzivirana je suradnja sa zajednicama i predstavnicima udruga hrvatske nacionalne manjine u susjednim državama te je pojačana i potpora projektima od strateškog značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu (npr. projekt „Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica“ kojom se gradi, obnavlja i preuređuje sedam objekata u Republici Srbiji, a u interesu hrvatske nacionalne manjine).

Unaprjeđenje i jačanje suradnje s hrvatskim iseljeništvom nastavljeno je i u 2024. godini, češćim okupljanjima i predstavljanjima poslovnih mogućnosti suradnje, projekata i aktivnosti (susreti s hrvatskim zajednicama diljem svijeta od Austrije, Italije, Njemačke, Švedske do Australije, Novog Zelanda, Sjedinjenih Američkih Država, itd.). Recipročno, uspješno su realizirani projekt „Ljetna škola Domovina“ i treća Sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Poduzetim aktivnostima i financijskom potporom Središnjeg državnog ureda potaknuti su raznovrsni projekti koji su doprinijeli očuvanju hrvatskog identiteta i kulturne baštine diljem svijeta.

Nakon provedene rasprave Odbor je podržao dosadašnji rad Središnjeg državnog ureda, kao i projekte i programe koji se provode te je odlučio, većinom glasova (6 glasova „ZA“ , 3 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2024. godinu.
 

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić 

Na svojoj 6. sjednici održanoj 11. veljače 2025.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2024. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodno je naveo da je Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske stupio na snagu 29. listopada 2011. godine te da su se tim Zakonom uređivali odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnovao se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Također se uveo status Hrvata bez hrvatskog državljanstva te su se uredili odnosi između tijela iz nadležnosti zaštite prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, ojačale su se hrvatske zajednice i poticale mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju, tj. tretirala sva pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Državni tajnik nadalje je istaknuo da je 17. svibnja 2024. godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, čijim je stupanjem na snagu, Ministarstvo demografije i useljeništva preuzelo određene aktivnosti iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koje se odnose na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj. Stoga je donošenje ovog Zakona bilo potrebno zbog usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, sve s ciljem poboljšanja učinkovitosti provedbe važećih odredbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.  

Uz navedeno, bitno je naglasiti, da je većina mijenjanih članaka nomotehničke prirode. Međutim, ostale izmjene i dopune ovoga Zakona će osuvremeniti i znatno unaprijediti odnose i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske, uz uvođenje novih instrumenata, kao što su na  primjer osnivanje Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, povećan broj predstavnika u Savjetu Vlade, itd.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i  3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr.sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje prof.dr.sc. Josip Jurčević, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 6. sjednici održanoj 11. veljače 2025.godine, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2025. godine.
Raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, uvodno je istaknula da važeći Zakon o strancima  predstavlja sveobuhvatni zakonski okvir koji sadrži odredbe vezane za ulazak državljana trećih zemalja u Republiku Hrvatsku, vize, kao i odredbe vezane za rad, reguliranje privremenog boravka državljana trećih zemalja, tj. stalnog i dugotrajnog boravka u Republici Hrvatskoj. Važećim Zakonom prenesena je Direktiva Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. godine o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visokokvalificirane radne snage.
Donošenjem nove Direktive EU o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021., regulira se status visokokvalificiranih državljana trećih zemalja, a države članice bile su dužne preuzeti ju do 18. studenog 2023. godine.

Zakon o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, propisao je uvjete izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, uveo fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj, itd. Međutim, osim potrebe usklađivanja s Direktivom od 20.10.2021., uočena su određena područja s potrebom dorade i izmjene, sve s ciljem olakšavanja procedura, administrativnog odterećenja, ali i unaprjeđenja odnosa i položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Iz aspekta položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske, sukladno važećem Zakonu, državljani trećih zemalja koji u Republiku Hrvatsku dolaze radi useljavanja, tj. povratka hrvatskog iseljeništva, privremeni boravak regulirali su iz humanitarnih razloga, istovjetno kao npr. žrtve trgovanja ljudima.
Konačnim prijedlogom zakona, propisan je i novi članak (79a.), temeljem kojeg će se privremeni boravak regulirati u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva, tj. uvodi se nova svrha odobrenja privremenog boravka. Na taj način hrvatski iseljenici i potomci hrvatskih iseljenika, prepoznati su kao posebna primarna ciljana skupina.
Propisano je da navedena kategorija ne mora ispunjavati uvjet osiguranih sredstava i zdravstvenog osiguranja za odobrenje privremenog boravka, a propisana su i prava koja se osiguravaju: pravo zapošljavanja i samozapošljavanja bez dozvole za boravak i rad, tj. potvrde o prijavi rada, programi obrazovanja, strukovna izobrazba i studiranje, itd.
Zaključno je konstatirano da unesene dopune i izmjene doprinose stvaranju pozitivnijeg i poticajnijeg okruženja za povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku.
Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr.sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, prof.dr.sc. Josip Jurčević, potpredsjednik Odbora.                                                     

PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić

Na svojoj 4. sjednici održanoj 20. studenog 2024.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Izvješću o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s točkom 6. podtočkom 8. Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (NN 118/18), dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 4. srpnja 2024. godine.
Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Ministar vanjskih i europskih poslova podnio je Izvješće o ostvarenju ciljeva  Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu te je naglasio da su planirane aktivnosti realizirane u sinergiji s drugim nadležnim nacionalnim tijelima i institucijama, a sukladno ustavnim, zakonskim i strateškim dokumentima te međunarodnim obvezama Republike Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. 
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske, nadležnih ministarstava i institucija, tijekom 2023. godine intenzivirali su aktivnosti usmjerene na pružanje potpore Bosni i Hercegovini na njezinom europskom putu, inzistirajući pritom na punom poštovanju odredbi Daytonskog sporazuma i osiguravanju pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.  Pojačani su bili dijalog i diplomatski razgovori s europskim čelnicima tijekom kojih su prenošena stajališta o potrebi otvaranja pristupnih pregovora Europske unije s Bosnom i Hercegovinom, a posebno o potrebi provedbe izborne reforme radi postizanja pune ravnopravnosti Hrvata u BiH i osiguranja uvjeta za njihovu legitimnu zastupljenost.
Podnositelj Izvješća naglasio je da je upravo i zbog snažnog političkog zalaganja, konzultacija i izvještavanja od strane predstavnika hrvatskih vlasti, međunarodna politička javnost konačno prepoznala kompleksnost političke stvarnosti u BiH, te je slijedom svih aktivnosti, u prosincu 2022.g., Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status za članstvo u EU, u siječnju 2023. formirano je Vijeće ministara s Borjanom Krištom iz reda hrvatskog naroda na čelu, koje je tijekom 2023. godine ostvarilo značajne reforme. U prosincu 2023. godine, na sastanku Europskog vijeća, uz snažno zalaganje Hrvatske, usvojen je zaključak o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom nakon postizanja potrebnog stupnja usklađenosti s kriterijima za članstvo. 
Fokus aktivnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova osim pitanja europskog napretka BiH, posebno i kontinuirano bio je usmjeren ka zalaganju za dobrobit i ravnopravnost Hrvata, kao jednog od tri konstitutivna naroda, njihovoj političkoj stabilnosti, gospodarskom napretku, boljem životnom standardu na svim društvenim područjima, čime se ostvaruju uvjeti za njihov dugoročan opstanak. U tom smislu, u Zagrebu je u lipnju 2023. godine održana 3. zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, s ciljem unaprjeđenja bilateralne, gospodarske, prometne i energetske suradnje te potpore Bosne i Hercegovine na njenom europskom putu.
Aktivnosti potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini provodili su na svojim pozicijama i Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo financija. 
Predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknula je, kako je tijekom 2023. godine, Središnji državni ured intenzivirao svoje poslovne aktivnosti i nastavio provoditi Zakonom i Strategijom utvrđene obveze na području razvoja odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske, dajući izniman značaj području odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, osigurala je znatno veća sredstva u državnom proračunu za 2023. godinu na pozicijama Središnjeg državnog ureda.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske tijekom 2023. godine provodio je četiri programa potpore s ciljem jačanja položaja i unaprjeđenja kvalitete svakodnevnog života Hrvata u Bosni i Hercegovini: Financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH (realizirano 160 programa i projekata); Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske (potpora za 150 projekata); Program stipendiranja studenata (dodijeljene 1154 stipendije); Program potpore strateškim institucijama Hrvata u BiH (Sveučilište, HNK i Sveučilišna klinička bolnica u Mostaru). 
Zaključeno je, da su tijekom 2023. godine ostvareni značajni pomaci kojima je cilj poboljšanje položaja i kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini te je nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio većinom glasova (7 glasova „ZA“ i  2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu.
                                                     

PREDSJEDNICA ODBORA
mr.sc. Zdravka Bušić
 

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 4. sjednici, održanoj 20. studenoga 2024.g., raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

O Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu te o Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89, provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnica  predlagatelja, tj. Ministarstva financija dala je prikaz Općeg dijela Državnog proračuna, vezano uz makroekonomske okvire te je istaknula da se za 2025. godinu predviđa nastavak gospodarskog rasta i BDP-a od 3,2%. Inflacija bi nakon 2,9% (koliko se očekuje u 2024.g.) trebala pasti na 2,7%. Očekivanja uz kretanje tržišta rada su pozitivna, te se očekuje smanjenje stope nezaposlenosti na stopu od 4,5%. 

Istaknula je, da ukupni prihodi projicirani za 2025. godinu iznose 33 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 8,6%, dok su za 2026. godinu ukupni prihodi projicirani u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. godinu u iznosu od 35,1 milijardu eura.

U 2025. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37 milijardi eura, što je 10,2 %  ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu.

U 2026.godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, dok se u 2027. godini projiciraju na razini od 36,8 milijardi eura.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako je povećanje rashoda posljedica većih izdvajanja za mirovine, zaposlene, investicije, kao i za demografske mjere.

Kako značajnu stavku unutar državnog proračuna predstavljaju i sredstva planirana i namijenjena za potporu očuvanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske, svoj osvrt na Prijedlog državnog proračuna dala je i predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: SDU).

Prijedlog proračuna SDU za 2025. godinu iznosi 36 milijuna eura, tj. za 43,7% veći je od proračuna za 2024. godinu. U odnosu na 2024. godinu povećane su mnoge stavke, a među njima su posebno za istaknuti: Programi Hrvata izvan RH, Stipendije za studente i učenike pripadnike hrvatskog naroda izvan RH, Programi pomoći hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu, Poticaji za obrazovanje i znanost, kulturu, zdravstvo, poljoprivredu i ostale programe Hrvata u BiH, itd. 

I drugi nadležni resori povećali su sredstva namijenjena potpori Hrvatima u inozemstvu: Ministarstvo demografije i useljeništva, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo kulture i dr.

Navedeno ukazuje kako je pitanje Hrvata izvan Republike Hrvatske prepoznato kao jedno od ključnih za Republiku Hrvatsku te kako je sustavnom svekolikom te financijskom potporom, potrebno osigurati uvjete za opstanak te jačanje položaja i identiteta Hrvata u inozemstvu, ali i stvaranja preduvjeta za njihov povratak u Domovinu.

Članovi Odbora pozitivnim su ocijenili angažman Vlade Republike Hrvatske, SDU, nadležnih ministarstava i ostalih institucija te su nakon provedene rasprave, odlučili većinom glasova  (8  glasova „ZA“,  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr.sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje prof.dr.sc. Josip Jurčević, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić

Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 4. sjednici, održanoj 20. studenoga 2024.g., u svojstvu zainteresiranog radnog tijela raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89 (dalje u tekstu Konačni prijedlog zakona) kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

O Konačnom prijedlogu zakona i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno je predstavnica predlagatelja, tj. Ministarstva financija, iznijela da je člankom 18. Zakona o proračunu propisano da se, uz državni proračun, svake godine donosi Zakon o izvršavanju Državnog proračuna. Obrazložila je da se predmetnim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, tj. prihodi i primici te rashodi i izdatci proračuna i njihovo ostvarenje, tj. izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija u izvršavanju proračuna, te druga pitanja.

Sukladno Konačnom prijedlogu predmetnog zakona, zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 8,6 mlrd eura, a tekuće otplate glavnice iznose 6,5 mlrd eura. Ukupna visina zaduženja iskazana financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 mln eura, a tekuća otplata glavnice, 231 mln eura. Također je definirana visina do koje Vlada može dati suglasnosti za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne samouprave za 2025. godinu, koja iznosi najviše do pet posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne samouprave, iskazanih u financijskom izvješću o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2024. godinu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o  izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr.sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje prof.dr.sc. Josip Jurčević, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić
 

Na svojoj 2. sjednici održanoj 9. listopada 2024.g., Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor) proveo je raspravu o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11 i 16/12), aktom od 29. srpnja 2024. godine, podnio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Središnji državni ured).

Raspravu o navedenom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Podnositelj izvješća, državni tajnik u Središnjem državnom uredu, naveo je da je prema objedinjenim podacima o sredstvima i utrošku sredstava iz Državnog proračuna za Hrvate izvan Republike Hrvatske u 2023. godini ukupno realizirano 93.672.689,72 eura, što je za 30% više nego u prethodnom izvještajnom razdoblju.

Nakon značajnog povećanja sredstava za programe i projekte Hrvata izvan Republike Hrvatske u 2022. godini od 84%, Vlada Republike Hrvatske je i u 2023. godini, dodatno povećala proračun Središnjeg državnog ureda, tj. povećan je iznos sredstava po natječajima čime se potpora udrugama i ustanovama Hrvata izvan Hrvatske dodatno osnažila, podržano je i realizirano još više projekata, kao i broj i iznos stipendija za studente te broj stipendija za učenje hrvatskoga jezika, a sve s ciljem jačanja položaja i statusa Hrvata u njihovim domicilnom državama.

U 2023. godini realizirani su sljedeći programi Središnjeg državnog ureda: 

1.Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini 
2.Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
3.Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
4.Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike 
Hrvatske
5.Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda 
6.Program učenja hrvatskoga jezika

Temeljem programa, poseban fokus i dalje je bio usmjeren na aktivnosti skrbi o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao jednog od tri konstitutivna naroda. Vlada Republike Hrvatske nastavila je podupirati programe i projekte značajne za unaprjeđenje kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini te je u 2023. godini za tu namjenu povećala sredstva za 15% i putem javnog natječaja osigurala 5,0 mln eura za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata, a nastavljena je i potpora institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. U odnosu na 2022. godinu povećane su stipendije za studente pripadnike hrvatskoga naroda koji studiraju u Republici Hrvatskoj i studente koji prebivaju i studiraju u Bosni i Hercegovini.

Uz uspješno provedene planove i ciljeve predviđene programom za 2023. godinu, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano je iskazivala i snažnu potporu Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu te je pozdravila preporuku Europske komisije od 8. studenog 2023. godine, za otvaranje pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom (nakon što se postigne potrebna usklađenost s kriterijima za članstvo u Europskoj uniji). Podnositelj izvješća istaknuo je da je upravo u izazovnim vremenima, kao što su bile nedavne vremenske nepogode u Bosni i Hercegovini s ogromnim razmjerima štete i stradanja, razvidno od kolikog je značaja potpora Hrvatima, a time i njihovoj cjelokupnoj domicilnoj zajednici od strane Republike Hrvatske.
Potrebno je istaknuti da je u 2023. godini intenzivirana suradnja sa zajednicama Hrvata u državama, u kojima Hrvati ostvaruju status nacionalne manjine,  te je tako među mnogim drugim realiziranim projektima, u lipnju 2023. godine predsjednik Vlade Republike Hrvatske svečano otvorio Hrvatski dom–Maticu, projekt Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.

U 2023. godini nastavljen je i osnažen program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu te su putem javnog natječaja Središnjeg državnog ureda financirani brojni kulturni, gospodarski, znanstveni, sportski i drugi projekti, a  istovremeno su pojačane aktivnosti vezane uz poticanje povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku (npr. „Susreti hrvatske dijaspore“, „Ljetna škola Domovina“, itd.).   

Poduzetim aktivnostima i financijskom potporom Središnjeg državnog ureda potaknuti su mnogi projekti koji su doprinijeli očuvanju hrvatskog identiteta i kulturne baštine diljem svijeta.

Nakon provedene rasprave Odbor je podržao dosadašnji rad Središnjeg državnog ureda, kao i projekte i programe koji se provode te je odlučio, većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2023. godinu.
 

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić